Švicarska središnja banka (SNB) šokirala je tržišta, objavivši da je utvrdila minimalni tečaj na razini od 1,2 franka za euro, te da će braniti taj tečaj tako što će kupovati strane valute u neograničenim količinama.
Franak je izrazito jačao prema euru i dolaru proteklih mjeseci jer su ga ulagači kupovali kako bi pronašli sigurno utočište u vrijeme dok SAD i eurozonu potresa dužnička kriza. To je dovelo u opasnost švicarsko gospodarstvo, tumače u SNB-u.
Ubrzo nakon objave te odluke, eurom se trgovalo po tečaju od 1,2032 franka, što znači da je tijekom dana poskočio oko 8,5 posto. Nakratko je dosegnuo čak 1,22 franka. Dolar je također poskočio prema franku, na 85,79 centima, s ranijih 80 centima.
Euro je poskočio i prema dolaru, više od jedan posto, nakratko dosegnuvši 1,4286 dolara, nakon čega je smanjio dobitke i njime se trenutno trguje po 1,4172 dolara, na dobitku od 0,6 posto.
"SNB-ova odluka je donekle neočekivana i agresivna", kazao je Paul Mackel, viši strateg za devizna tržišta u HSBC-u. "Međutim, mora biti agresivna da bi se promijenio uzlazni trend franka i da mu se umanji privlačnost kao sigurnog utočišta. Utvrditi tečaj od 1,2 franka za euro lakši je dio posla. Međutim, održati ga na tim razinama ili znatno višim od toga, bit će teško ako svijet bude i dalje izgledao kao sumorno mjesto".
Takav potez švicarskih monetarnih vlasti potaknuo je nagađanja da bi Japan mogao poduzeti slične korake kako bi obuzdao jačanje jena, koji je također percipiran kao sigurno utočište a njegov uzlet bi mogao zakočiti oporavak nakon što su zemlju gurnuli u recesiji potres i popratni tsunami u ožujku ove godine. Zbog takvih nagađanja dolar je ojačao 0,3 posto prema jenu, na 77,11 jena.
"Japan će vjerojatno među glavne teme sastanka G7 predstojećeg vikenda uvrstiti snažan jen", kazao je Koichi Haji, glavni ekonomist u istraživačkom institutu NLI u Tokiju. "Tražit će razumijevanje od kolega u G7 za jednostrane intervencije."
SNB, koja će 15. rujna razmatrati tromjesečnu monetarnu politiku, dodala je da je čak i tečaj franka od 1,2 za euro i dalje visok i da bi trebao s vremenom oslabjeti. "Ako će gospodarske prognoze i deflatorni rizici to zahtijevati, SNB će poduzeti daljnje mjere", stoji u priopćenju.
To međutim nije prvi put da je Švicarska fiksirala tečaj franka. Učinila je to već 1978., fiksiravši ga prema tadašnjoj njemačkoj marki kada je franak poskočio u turbulentnim vremenima nakon naftne krize.
Najnoviji potez uslijedio je nakon što je SNB već gotovo na nulu snizila ključne kamatne stope početkom kolovoza, ubrizgala u sustav golemu likvidnost, te zaprijetila novih mjerama. Te su mjere privremeno pomogle oslabiti franak, koji je pao oko 18 posto, da bi opet poskočio prošli tjedan zbog zabrinutosti u vezi zdravlja globalnog gospodarstva.