ZAGREB/LONDON - Rast aktivnosti u proizvodnom i uslužnom sektoru eurozone u kolovozu je nastavio usporavati, pokazali su konačni podaci londonske israživačke tvrtke Markit. Konačni ukupni indeks upravljanja nabavom (PMI) za sektore proizvodnje i usluga eurozone koji izrađuje londonska tvrtka za prikupljanje i obradu podataka Markit u kolovozu je smanjen na 50,7 bodova, najnižu razinu u posljednje dvije godine, s 51,1 boda u srpnju. Indeks je prvotno procijenjen u visini nepromijenjena 51,1 boda. Vrijednosti iznad 50 bodova govore o rastu aktivnosti, dok ispod te razine ukazuju na njihov pad. Usporavanje rasta poslovnih aktivnosti u privatnom sektoru eurozone najvećim dijelom je posljedica pada aktivnosti u proizvodnom sektoru. Indeks PMI za proizvodni sektor smanjen je na 49 bodova, s 50,4 boda u prethodnom mjesecu, objavio je Markit u odvojenom izvješću 1. rujna. Slabu izvedbu zabilježio je i sektor usluga eurozone, pri čemu se stopa rasta aktivnosti u tome sektoru spustila na najnižu razinu u posljednje gotovo dvije godine. Indeks PMI za sektor usluga iznosio je 51,5 bodova, kliznuvši s 51,6 bodova u srpnju.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Promet u maloprodaji u 17-članoj eurozoni u srpnju je porastao za 0,2 posto na mjesečnoj razini, a jednako je porastao i u cijeloj Europskoj uniji, objavio je europski ured za statistiku Eurostat. U lipnju je obujam prometa u maloprodaji u eurozoni porastao za 0,7 posto, a u EU27 za 0,5 posto u usporedbi s mjesecom ranije. Na godišnjoj razini, u srpnju je promet smanjen 0,2 u obje zone, pokazuju podaci statističkog ureda EU-a. Među zemljama članicama za koje postoje raspoloživi podaci na mjesečnoj je razini promet u maloprodaji porastao u deset zemalja, smanjen je u njih devet dok je u Njemačkoj i Španjolskoj ostao nepromijenjen. U odnosu na prošlogodišnji srpanj među članicama za koje postoje dostupni podaci obujam prometa u maloprodaji je porastao u dvanaest zemalja, a pao u njih devet.
PARIZ - Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet pozvao je članice eurozone da odmah odobre proširenje ovlasti europskog kriznog fonda te ispoštuju odluku sa srpanjskog samita. "Jasno je da je apsolutno i definitivno potrebno da sve odluke budu donesene odmah kao što su čelnici država i vlada i odlučili", kazao je Trichet na konferenciji u Parizu. To je upozorenje izrekao nakon što je dužnosnik manjeg koalicijskog partnera slovačke vladajuće stranke u nedjelju izjavio da će parlament najranije u prosincu glasati o proširenju ovlasti 440 milijardi eura vrijednog Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF). Trichet je podsjetio da je postignut konsenzus da eurozona mora značajno ojačati pakt za stabilnost i rast i odgovarajuće propise o fiskalnoj disciplini. Upozorio je i da su vlade tek na pola puta reformskog procesa koji je nužan kako bi se ojačao krhki financijski sektor. Zatražio je jači sustav upravljanja eurozonom, uključujući mogućnost da se na europskoj središnjoj razini 'nadjačaju' odluke zemalja koje ne poštuju proračunske propise. "Moguća je savezna vlada", konstatirao je čelnik ECB-a, dodavši da bi više centralizirana ekonomska vlada u eurozoni omogućavala financijskom sektoru da se zaštiti od rizika koje donose državne obveznice.
CANBERRA - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso ocijenio je u Australiji da će europsko gospodarstvo sljedećih mjeseci doživjeti umjereni rast i neće ući u recesiju. "Ne predviđamo recesiju u Europi. Posljednja predviđanja Europske komisije ukazuju na umjereni rast", rekao je on u Sydneyju tijekom prvog službenog posjeta Australiji. Barroso je rekao da su Europska unija i eurozona "jake i otporne" unatoč poteškoćama i dodao da "poduzimaju sve potrebno, od borbe protiv skrivenih proračunskih problema do jačanja upravljanja eurozonom, od uvođenja strože financijske regulacije do poboljšanja opće pripremljenosti". Barroso je podržao i najavljeni plan australske vlade o uvođenju poreza na emisiju ugljika, čemu se žestoko protive tamošnji industrijalci koji mjeru smatraju štetnom za ekonomiju. "To je važan korak za gospodarstvo i okoliš", rekao je Barosso, a australska premijerka Julia Gilard dodala da se radi o "najboljem načinu za smanjenje štetne emisije". Petsto najvećih australskih zagađivača plaćat 23 australska dolara (130 kuna) poreza po toni emisije ugljika od srpnja sljedeće godine.
CERNOBBIO - Talijanski ministar gospodarstva Giulio Tremonti obećao je da će Italija ispuniti obećanja vezana za proračun nakon što je Europska središnja banka pojačala pritisak na vladu u Rimu. Tremonti je izložen pojačanom pritisku da sastavi vjerodostojni plan koji će jamčiti da će Italija do 2013. ostvariti uravnoteženi proračun i smanjiti ogromni dug od 1.900 milijardi eura. Na poslovnoj konferenciji održanoj ovog vikenda u Cernobbiju na sjeveru Italije ministar gospodarstva to je i obećao. Priznao je ipak da je nabrzinu sročen paket mjera štednje, koji je predstavljen parlamentu u kolovozu i u međuvremenu je podvrgnut značajnim izmjenama, bio nepotpun. Tremonti nije dao značajna nova obećanja o rokovima ili sadržaju mjera štednje, ali je ponovo zatražio da eurozona izda zajedničke obveznice. "Nema sumnje da će zajedničke obveznice biti izdane. Ili ćemo ih izdati ili ćemo se suočiti sa teškim problemima", upozorio je.
REYKJAVIK - Islandski predsjednik Olafur Ragnar Grimsson zatražio je od Europske unije da istraži kako se moglo dopustiti Velikoj Britaniji i Nizozemskoj da usmjere snažan pritisak na Reykjavik u sporu oko posrnule banke Icesave. "Vrijedno je istrage EU-a kako je došlo do toga da su zemlje članice pristale na nečuvene britanske i nizozemske zahtjeve", izjavio je Grimsson u intervjuu za javnu televiziju RUV. Matična kompanija islandske banke Landsbanki propala je krajem 2008. da bi krajem prošlog tjedna najavila da će njezina oporavljena imovina biti dovoljna da podmiri sva "prioritetna potraživanja" i da će joj još ostati 13 milijardi islandskih kruna (80 milijuna eura). To znači da iznos od 3,9 milijardi eura, koliko su Velika Britanija i Nizozemska potrošile za kompenzacije 340.000 građana koji su izgubili novac urušavanjem banke Icesave, može vratiti bez posezanja u javnu blagajnu. Islandska vlada i Landsbanki očekuju da će vraćanje duga banke Icesave početi prije kraja ove godine.
PEKING - Jačanje kineskog juana u posljednje vrijeme pomoglo je zaustaviti rast cijena u Kini, ali je još prerano za zaključak da je Peking dobio bitku protiv inflacije, izjavio je predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick. Dugoročno Kina mora izbalansirati gospodarstvo poticanjem potrošnje jer se ne može oslanjati samo na izvoz i investicije u cilju rasta, kazao je Zoellick novinarima u Pekingu na kraju petodnevnog posjeta Kini. "U kratkom roku, kao što je spomenuo premijer Wen Jiabao, inflacija je najvažnije pitanje za Kinu, pri čemu su jedan od uzroka njezina ubrzavanja cijene hrane", rekao je. "I mislim da su kineske vlasti osjetljive na to pitanje, jer ako pogledate kinesku povijest, inflacija može biti vrlo destabilizirajuća". Premijer Wen Jiabao izjavio je prošlog tjedna da će kontroliranje inflacije ostati prioritet u narednim mjesecima, upravo u razdoblju posustajanja svjetskog gospodarskog rasta.
TOKIO - Japanski proizvođač vozila Toyota Motor proizvodit će hibridni model automobila Prius i njegove ključne dijelove u Kini kako bi potaknuo prodaju na najvećem tržištu automobila u svijetu, objavila je glasnogovornica tvrtke. Time će japanski proizvođač prvi puta u svojoj povijesti proizvoditi ključne dijelove za automobile na hibridni pogon, poput motora i baterija, izvan Japana. Toyota je u Kini proizvodila drugi model Priusa, izvozeći ključne dijelove iz Japana, da bi 2009. obustavila te aktivnosti. "Povećanje prodaje ekološki prihvatljivih automobila u Kini sastavni je dio poslovne politike poduzeća", kazala je glasnogovornica Toyote Shiori Hashimoto, dodajući da su proizvodnju odobrile kineske vlasti. Poslovni dnevnik Nikkei izvijestio je da će proizvodnja trećeg modela Priusa u Kini početi najranije 2012. i to kroz zajedničko ulaganje Toyote i kineske tvrtke FAW Group Corp. Ključni dijelovi proizvodit će se u centru za istraživanja i razvoj u Changshuu na istoku Kine, ali glasnogovornica japanske tvrtke nije htjela navesti gdje će se montirati.
LONDON - Cijena sirove nafte pala je u ponedjeljak na londonskom tržištu ispod razine od 111 dolara za barel, budući da je strah od nove recesije u SAD-u i usporavanja potražnje za gorivom potisnuo u drugi plan bojazni da bi tropska oluja mogla zatvoriti dio američke proizvodnje nafte u Meksičkom zaljevu. Cijena barela sirove nafte u Londonu za isporuke u listopadu pala je za 1,80 dolara na 110,53 dolara. Na američkom tržištu bila je u minusu 1,50 dolara i iznosila 84,95 dolara. Volumen trgovanja bio je relativno skroman zbog američkog Dana rada. Organizacija zemalja izvoznica nafte objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u petak iznosila 110,37 dolara, što znači da je bila 84 centa niža nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su nastavili redati oštre gubitke, predvođene bankovnim sektorom, zbog zabrinutosti da su Sjedinjene Države možda na putu prema novoj recesiji, uz nepopustljive brige u vezi dužničke krize u eurozoni. Londonski Ftse indeks pao je za 2,35 posto, na 5.167 bodova, frankfurtski DAX za 3,8 posto, na 5.326 bodova, a pariški CAC za 3,5 posto, na 3.037 bodova. Gubitci na europskom tržištu dodatno su produbljeni zbog slabog obujma trgovanja jer danas burze u SAD-u ne rade zbog praznika. Najveći gubitnik bio je europski bankovni sektor, s prosječnim padom cijena dionica od 5,5 posto.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale, zbog razočaravajućih podataka s američkog tržišta rada, dok je tečaj eura prema dolaru potonuo na najnižu razinu u tri tjedna zbog strahovanja ulagača od širenja dužničke krize u eurozoni. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 2 posto, a više od 2 posto potonule su cijene dionica u Hong Kongu, Singapuru, Australiji i Južnoj Koreji. I u Šangaju su oštro pale, oko 1,8 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku više od 2 posto. Ulagači se povlače iz rizičnijih investicija, a ulažu u sigurna utočišta, pa posljednjih dana ponovno raste cijena zlata. Nakon skoka za više od 3 posto u petak, jutros se cijena zlata stabilizirala oko 1.880 dolara po unci.
NEW YORK - Nakon izvješća o stagnaciji zaposlenosti u SAD-u, na Wall Streetu su ojačale špekulacije o novim poticajnim mjerama američke središnje banke, no pitanje je bi li te mjere znatnije potaknule tržište. Na početku prošloga tjedna cijene su dionica snažno porasle, zahvaljujući nadi ulagača u nove poticajne monetarne mjere američke središnje banke. No, u petak su potonule više od 2 posto, nakon razočaravajućih podataka da je u kolovozu broj zaposlenih ostao nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec, dok se očekivao rast za barem 75.000. Zbog toga je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,4 posto, na 11.240 bodova, a S&P 500 indeks 0,2 posto, na 1.173 boda, što je već peti tjedni pad tih indeksa u posljednjih šest tjedana. Nasdaq indeks ostao je gotovo nepromijenjen na 2.480 bodova. Fedove poticajne mjere, ako do njih i dođe, ne smatraju se više eliksirom za tržište kapitala kao što su nekada bile.