ZAGREB - Pitanje Osimskih i Rimskih sporazuma više nije politički prijepor, a odnosi Hrvatske i Italije dosegli su razinu s koje će i pitanje talijanskog preuzimanja odštete po Osimskim sporazumima vrlo brzo biti realizirano, izjavio je predsjednik Republike Ivo Josipović u intervjuu za subotnje izdanje Novog lista. Naime, nakon posjeta talijanskog predsjednika Giorgija Napolitana Zagrebu u srpnju predsjednik Josipović izjavio je da je Italija napokon prihvatila da joj Hrvatska plati 35 milijuna eura odštete po Osimskim sporazumima. "Ta isplata još nije realizirana", rekao je Josipović, odgovarajući na pitanje novinara Novog lista. "Ali ne dvojim da su naši odnosi došli do razine s koje taj problem može biti vrlo brzo riješen. Uostalom, ima li ijednog razloga da sumnjamo u riječi našeg osvjedočenog prijatelja predsjednika Napolitana", dodao je Josipović. Josipović i Napolitano večeras će nazočiti koncertu "Hrvatska i Italija zajedno u Europi" u pulskoj Areni. Prije koncerta, u prostorijama Zajednice Talijana u Puli, dvojica predsjednika susrest će se s predstavnicima Zajednice Talijana, s udrugama esula te predstavnicima Saveza antifašista. Prigodom samog koncerta dvojica će se predsjednika obratiti javnosti Zajedničkom izjavom, koja se dotiče kontroverznih pitanja iz prošlosti i zajedničke budućnosti Hrvatske i Italije u ujedinjenoj Europi. Predsjednik Josipović u intervjuu Novom listu ističe da "novac u problemskom okviru" Osimskih i Rimskih sporazuma ionako nije najvažniji. "Zato je uostalom Italija odbijala prihvatiti novac koji su joj Hrvatska i Slovenija, a prije Jugoslavija, nudile. Međutim, postoje sporazumi koji su pravno valjani i obvezuju sve strane. Politički, nijedna država ne dovodi u pitanje njihovo ispunjavanje. No, rekao bih da se do sada nisu bili stekli politički, ili ako hoćete civilizacijski uvjeti za finalizaciju predviđenih financijskih aranžmana", rekao je hrvatski predsjednik.
SOPOT - Austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger založio se danas na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja EU-a u poljskom Sopotu da Hrvatska pristupni ugovor s EU-om potpiše prije kraja studenoga, javlja agencija STA. "Mislim da bi najbolje rješenje bilo da se ugovor potpiše prije konca studenoga" i time podržao njegovo potpisivanje prije hrvatskih parlamentarnih izbora 4. prosinca. "Što prije potpišemo ugovor, prije možemo dalje", rekao je Spindelegger na rubu neformalnog sastanka šefova diplomacija EU-a. Također, agencija STA prenosi kako je slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar u petak izjavio kako će danas s hrvatskim šefom diplomacije Gordanom Jandrokovićem, koji je također u Sopotu, i s europskim povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom porazgovarati o nekoliko pitanja povezanih sa hrvatsko-slovenskom arbitražom o granici, poput pitanja imenovanja triju arbitara koje Hrvatska i Slovenija moraju zajedno izabrati s popisa Europske komisije.
PEKING - Svjetska ekonomija ući će u "novu opasnu fazu tijekom jeseni", izjavio je u subotu u Pekingu predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick, otvarajući konferenciju o budućnosti Kine za razdoblje do 2030. "Financijska kriza u Europi pretvorila se u veliku dužničku krizu i imala je teške posljedice za monetarnu i ekonomsku uniju, za banke i konkurentnost nekih zemalja. SAD mora riješiti problem dugova, potrošnje i porezne reforme kako bi podupro jačanje privatnog sektora", rekao je predsjednik Svjetske banke. U aktualnom međunarodnom kontekstu usporenog jačanja privatnog sektora i oslabljenog povjerenja građana, Zoellick je pozvao Kinu da ubrza svoj prijelaz s ekonomije koja se temelji na investicijama i izvozu, na model koji bi imao veću ulogu u procesu potrošnje i inovacija, kao i u procesu "društvene integracije, čime bi se nadvladale podjele između gradskog i seoskog stanovništva." "U srpnju je Svjetska banka Kinu svrstala u kategoriju svjetskih ekonomija sa srednje visokim prihodima. Kina će ući u krug zemalja s vrlo visokim prihodima za 15 do 20 godina", objasnio je. Trgovinski partneri Kine, sa SAD-om na vodećem mjestu, od Pekinga traže reevaluaciju juana te bolji pristup kineskom tržištu kako bi se ujednačila trgovinska razmjena s tom drugom svjetskom ekonomijom.
BERLIN - Deset godina nakon napada na SAD 11. rujna, borba protiv terorizma mora se nastaviti, izjavila je u subotu u video-poruci njemačka kancelarka Angela Merkel. "Osama bin Laden je mrtav, no terorizam još nije pobijeđen", rekla je Merkel, braneći njemačku vojnu intervenciju u Afganistanu, gdje Al-Kaida i dalje napada. "Moramo biti spremni boriti se", kako bismo obranili demokraciju, rekla je Merkel u svojem tjednom video-obraćanju njemačkom stanovništvu, dodavši kako se borba protiv terorizma "mora nastaviti" u suradnji s brojnim saveznicima. Kancelarka je izrazila zadovoljstvo zbog "arapskog proljeća" u sjevernoj Africi, ocijenivši kako je to pokazatelj da se "posvuda u svijetu ljudi bore za svoju slobodu i žele postići demokraciju." "Sloboda i demokracija najbolji su odgovori na terorizam i na prijetnju", rekla je.
DUŠANBE - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u subotu je osudio odluku o sankcijama što ih je EU nametnuo Siriji, kazavši kako one "neće dovesti ni do čega dobroga". "Oduvijek smo tvrdili da jednostrano donesene sankcije ne vode ničemu dobrom. One samo uništavaju partnerski pristup bilo kojoj krizi", rekao je Lavrov novinarima na marginama summita bivših sovjetskih država u tadžikistanskom glavnom gradu Dušanbeu. "Mi se protivimo jednostranim sankcijama", kazao je. EU je u petak odlučio nametnuti sankcije na naftne prerađevine koje Sirija izvozi, uz objašnjenje da predsjednik Bašar al-Asad masakrira vlastiti narod. "Predsjednik Asad provodi masakr u vlastitoj zemlji", rekao je poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski u poljskom Sopotu gdje su se neformalno sastali ministri vanjskih poslova EU-a kako bi se dogovorili na koji će način reagirati na Asadove petomjesečne vojne aktivnosti protiv sirijskih prosvjednika. Rusija sa Sirijom održava dugogodišnje bliske veze i jedan je od njezinih glavnih opskrbljivača oružjem i vojnom opremom. Među predloženim sankcijama je i ona o embargu na oružje, nakon koje će se ruske tvrtke naći u situaciji da njihova prodaja oružja Siriji postane protuzakonita.
WASHINGTON - Američki časopis za homoseksualce objavit će posebno izdanje koje će se dijeliti u američkim vojnim bazama u povodu konačnog ukidanja tabua homoseksualnosti u američkoj vojsci. Časopis "OutServe" će 20. rujna izdati svoje posebno izdanje u kojemu će stotinjak američkih vojnika otvoreno objaviti svoju seksualnu orijentaciju, stoji na internetskim stranicama časopisa te se ocjenjuje da je riječ o gotovo "nezamislivom trenutku u povijesti američke vojske". "Gay populacija, lezbijke i biseksualci dosad su morali skrivati svoj pravi identitet", podsjeća se u časopisu. Zapovjedništva američkih kopnenih i zračnih vojnih snaga dopustile su podaju časopisa u svojim vojnim bazama, rekao je jedan visoki vojni dužnosnik želeći ostati anoniman. Američki predsjednik Barack Obama objavio je prošli mjesec da se 20. rujna, nakon 18 godina primjene, definitivno prekida s politikom "ne pitaj, ne govori" prema homoseksualcima u vojsci. No neki članovi Kongresa, osobito republikanci te visoko pozicionirani vojni zapovjednici, poput zapovjednika američkih marinaca, generala Jamesa Amosa, izrazili su strahovanje da bi ovaj potez mogao naškoditi učinkovitosti vojnika u borbama.