ZAGREB - Njemačka kancelarka Angela Merkel najavila je u nedjelju da će tijekom posjeta Hrvatskoj u ponedjeljak razgovarati o jačanju gospodarskih veza Njemačke i Hrvatske, te pozvati na nastavak rada na pristupanju Europskoj uniji koji je doveo do uspješnog zaključenja pregovora Zagreba i Bruxellesa u lipnju, kao i na daljnje aktivno zalaganje Hrvatske za stabilnost i europsko približavanje zemalja regije. U intervjuu za Dnevnik HRT-a, Merkel je kazala da će u Zagrebu razgovarati o jačanju gospodarskih veza, ocijenivši da će gospodarski kontakti Njemačke i Hrvatske ojačati sada kada je Hrvatska "praktički članica EU-a", što znači "još sigurnija ulaganja". "Mnogi Hrvati žive u Njemačkoj, mnogo je poveznica s Njemačkom i Nijemci pozitivno razmišljaju o Hrvatskoj. U Hrvatskoj ću razgovarati o tome kako poboljšati gospodarske veze", kazala je njemačka kancelarka, koja će se u ponedjeljak u Zagrebu sastati s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, predsjednikom Ivom Josipovićem i drugim najvišim hrvatskim dužnosnicima.
Njemačka kancelarka je naglasila kako je hrvatsko zaključenje pristupnih pregovora s EU "sjajna vijest", jer da bi se postalo članicom EU treba ispuniti niz uvjeta. "Želim izraziti poštovanje za ono što je Hrvatska prošla na putu za EU. Hrvatska vlada je poduzela mnogo toga što je omogućilo da Europska komisija dopusti pristup EU, što će Njemačka naravno poduprijeti", kazala je Merkel dodajući kako je hrvatska premijerka Jadranka Kosor "obavila sjajan posao". Najavila je da će s najvišim hrvatskim dužnosnicima razgovarati i o ratifikaciji hrvatskog pristupanja EU u njemačkom parlamentu, za što očekuje da će biti "pozitivno zaključeno". Također je najavila da će se založiti za daljnje djelovanje Hrvatske na stabiliziranju zemalja regije i nastavku njihovog euroatlantskog približavanja. "Zamolit ću da se Hrvatska aktivno zauzme za zemlje koje još nisu stigle tako daleko, primjerice za Bosnu i Hercegovinu, i da konflikt između Srbije i Kosova ne eskalira", rekla je Merkel.
TRIPOLI - Pobunjenici sa zapada Libije ušli su u nedjelju predvečer u glavni grad Tripoli, gdje su ih dočekali oduševljeni stanovnici, javlja novinska agencija France Presse. Pobunjenici koji su došli iz gorja Nefuse, dočekani su poklicima, dok se ulicama razlijegala glazba. Civili su trčali uz povorku pobunjenika, u ozračju sveopćeg oduševljenja, po istom izvoru. No tijekom njihova napredovanja bilo je silovitih okršaja sa snagama pukovnika Moamera Gadafija koje su pucale iz teških strojnica. Pobunjenici su uzvraćali vatru. Kako navode očevidci, pobunjenici su ušli u prijestolnicu kroz zapadno predgrađe Džanzur. Nešto ranije, ustanici su zauzeli vojarnu na "27. kilometru" i zaplijenili oružje i streljivo, po tom izvoru. Vojarna je bila najveća zapreka koju su pobunjenici trebali svladati prije ulaska u prijestolnicu, na cesti koja povezuje Zaviju na zapadu i Tripoli.
PARIZ - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u nedjelju je izrazio priznanje libijskim pobunjenicima koji se bore protiv Moamera Gadafija oko glavnog grada Tripolija i potvrdio punu potporu Francuske za njihove ciljeve. "U trenutku odlučujućih zbivanja u regiji Tripolija, i u samom Tripoliju, te drugdje u Libiji, predsjednik pozdravlja hrabrost pobunjeničkih boraca i Libijaca koji su se digli na ustanak", kaže se u priopćenju iz Sarkozyeva ureda. "On ih još jednom uvjerava u punu potporu Francuske, kako bi postigli oslobađanje svoje zemlje od tlačenja i diktature", ističe se u priopćenju. Francuska predvodi vojnu intervenciju Zapada u Libiji i bila je prva strana sila koja je odbacila Gadafija i formalno priznala pobunjenike, čije najnovije napredovanje naznačuje odlučujuću fazu u šest mjeseci krvavih sukoba.
BENGAZI - Libijski ustanici koji su morem došli iz Misrate, 200 km istočno od Tripolija, ušli su u libijski glavni grad i sudjeluju u borbama koje se u ovom času ondje vode, rekao je glasnogovornik ustanika. "Naši borci iz Misrate ušli su jutros u Tripoli s mora", rekao je Abdulah Melitan iz tiskovnog ureda vojnog vijeća u Misrati. "Pridružili su se pobunjenicima u Tripoliju i sada se bore zajedno s njima", rekao je Melitan.
Libijski pobunjenici od sredine svibnja drže luku Misratu, pošto su odbili veliku ofenzivu Gadafijevih snaga i odoljeli dvomjesečnoj opsadi. U petak su, napredujući prema zapadu u smjeru Tripolija, osvojili Zlitan. Sada ih samo Homs dijeli od istočnog predgrađa prijestolnice, udaljenog kopnom stotinjak kilometara. Glasnogovornik libijskog režima izjavio je, pak, kako su tisuće profesionalnih vojnika i dragovoljaca spremni obraniti Tripoli, uporište pukovnika Moamera Gadafija.Glasnogovornik libijskih ustanika Ahmed Džibril nešto je ranije u Bengaziju rekao da je u Tripoliju u subotu navečer počela "Operacija sirena" s ciljem izolacije pukovnika Moamera Gadafija u glavnom gradu dok se ne ostvari njegov odlazak s vlasti ili kapitulacija,
Džibril je rekao da će, po procjenama, ustanicima trebati nekoliko dana da okruže Gadafija. "Predviđamo dva scenarija: da se preda ili pobjegne iz grada" kako bi se sklonio u inozemstvu ili u nekom drugom gradu u zemlji, rekao je Džibril.
BRUXELLES - Nove sankcije Europske unije Siriji u naftnom sektoru zapravo su gotove i mogle bi se objaviti već u utorak, rekli su u nedjelju diplomati. "Još nisu gotove, ali kao da jesu", rekao je za France Presse dobro obaviješten europski izvor.
"27 zemalja (članica EU-a) zadužile su EU da pripremi sankcije i u utorak ćemo službeno objaviti odgovarajuće mjere", dodao je. Nove sankcije pripremljene tijekom vikenda obuhvaćaju "restriktivne mjere u naftnom sektoru, napose embargo na uvoz sirijske sirove nafte", po dogovoru koji su postigli veleposlanici zemalja EU-a. Europa kupuje 95 posto nafte koju izvozi Sirija, što osigurava trećinu prihoda te zemlje. EU želi sankcionirati ne samo fizičke osobe i poduzeća koji podupiru režim, već i pojedince i tvrtke koji imaju gospodarske koristi od sirijskog režima. Europska unija već je donijela nekoliko paketa sankcija Siriji koji većinom obuhvaćaju blokadu imovine i zabranu izdavanja putnih viza za 35 osoba, među kojima su predsjednik Bašar al-Asad i četiri tvrtke povezane s vlasti.
OSLO - Osobe koje su preživjele napade, obitelji žrtava, predstavnici spasilačkih službi i kralj, odali su u nedjelju u Oslu počast žrtvama najstrašnijeg pokolja počinjenog u Norveškoj u mirnodopsko doba. U norveškoj prijestolnici zastave su bile spuštene na pola koplja, a oko 6.700 ljudi nazočilo je komemoraciji obilježnoj emocijama na kojoj su nastupili ugledni domaći umjetnici. "S onima koji provode nasilje borit ćemo se svim demokratskim oružjem", rekao je premijer Jens Stoltenberg u koncertnoj dvorani Spektrum. Premijer je u svojoj poruci pohvalio "otvorenost" i "snošljivost" svojih sugrađana nakon tragedije i pozvao ih da sačuvaju nacionalno jedinstvo stvoreno nakon napada. "Gdje god živjeli, kojem se god Bogu molili, svatko može preuzeti dio odgovornosti i paziti na slobodu", istaknuo je. "Zajedno ćemo stvoriti čvrste veze empatije, demokracije i sigurnosti. To je naša utvrda protiv nasilja", zaključio je, što je izazvalo dug pljesak. Anders Behring Breivik (32) koji je rekao da je u ratu s islamom i multikulturalnosti, aktivirao je 22. srpnja bombu ispred zgrade vlade u Oslu, a zatim krenuo u smrtonosni pohod na ljetni kamp mladeži na otoku Utoeyji, ubijajući sve pred sobom.
LJUBLJANA - Na ljubljanskom groblju Žale u nedjelju popodne je uz najviše državne i vojne počasti pokopan nekadašnji slovenski premijer Andrej Bajuk. Pogrebu je uz članove obitelji i prijatelje, te stranačke kolege iz kršćansko-pučke stranke Nova Slovenija (NSI) koju je Bajuk vodio do 2008. godine, kad se nakon njena neuspjeha na izborima povukao iz političkog života, prisutan bio i cijeli državni vrh. Premijer Borut Pahor izjavio je u oproštajnom govoru da je Bajuk bio "velik čovjek velikog duha", dok su lideri stranaka desnog centra u komemoratinim govorima istakli da je bio domoljub i financijski stručnjak koji je za Sloveniju mnogo napravio. Bajuk je umro iznenada u Ljubljani u 68. godini života u noći s ponedjeljka na utorak od srčane kapi. Privremenu slovensku vladu nastalu nakon što je ljevica izgubila parlamentarnu većinu vodio je od sredine do kraja 2000. godine, a u vladi premijera Janeza Janše koja je bila na vlasti od 2004. do 2008. godine bio je ministar financija.
NEW YORK - Državni tužitelj koji vodi predmet protiv Dominiquea Strauss-Kahna zatražit će u utorak od sudca da prekine sudbeni progon bivšeg direktora Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) zbog seksualnog napada, piše u nedjelju New York Post. Prenoseći izjave izvora bliskih državnom tužitelju, New York Post piše da će Cyrus Vance predložiti sucima odbacivanje slučaja, uz napomenu da takve prijedloge suci najčešće prihvaćaju. Bude li tako i ovaj put, Dominique Strauss-Kahn bi se odmah mogao vratiti u Francusku.
Po pisanju lista, prijedlog će se temeljiti na činjenici da se optužbe koje je protiv Strauss-Kahna iznijela gvinejska sobarica, po kojima ju je on prisilio na oralni seks 14. svibnja u hotelu Sofitelu u New Yorku, ne mogu dokazati "izvan razumne sumnje".
Tužitelj Cyrus Vance će u tom prijedlogu priložiti sve nalaze istrage koja se vodi već četiri mjeseca i navesti podatke koji izazivaju sumnju u vjerodostojnost sobarice Nafissatou Diallo, dodaje list. U subotu je i Kenneth Thompson, odvjetnik mlade žene, rekao za New York Times da očekuje prekid sudbenog progona.
Tužitelj Vance je pozvao Thompsona i Diallo na sastanak koji će se održati u ponedjeljak, dan prije novog ročišta u slučaju protiv Strauss-Kahna.