lošom mješavinom američkih gospodarskih pokazatelja i svježe zabrinutosti za europske banke, okrenuli zlatu i obveznicama što je rezultiralo novom rekordnom cijenom zlata i rekordno niskim prinosom na obveznicama američkog ministarstva financija.
Dionički indeks Dow Jones pao je za 419,17 bodova ili 3,7 posto na 10.991,04 bodova. Tehnološki indeks Nasdaq izgubio je 131,05 bodova ili 5,2 posto, zaključivši trgovanje na 2380,43 bodova. Širi indeks Standard & Poor 500 pao je za 53.24 bodova ili 4.46 posto, na 1140,65 bodova, izvijestio je online The Wall Street Journal.
U bijegu u sigurnost, investitori su nagomilali sredstva u zlato koje je postiglo novi rekord od gotovo 1.830 dolara za uncu. Na tržištu obveznicama prinos na 10-godišnje obveznice nakratko je pao ispod 2 posto u dnevnom trgovanju po prvi put od 1954. godine, kako su investitori tražili utočište u dugu SAD-a.
Cijena terminskih ugovora za naftu pala je na 82.38 dolara za barel, a euro je pao u odnosu na dolar.
"Ako to nije recesija, svakako se osjeća kao takva. A ako se osjeća kao takva, nije važno možete li je statistikom dokazati ili ne", izjavio je je John Hailer predsjednik i izvršni direktor tvrtke za upravljanje investicijama Natixis Global Asset Management u SAD-u i Aziji.
Najviše su se prodavale dionice u sektoru energije i sirovina. Krajem trgovanja, među Dow Jones komponentama, United Technologies pao je za 5,9 posto, Alcoa je izgubila 6,5 posto a dionica Caterpillara pala je 5,2 posto. Među velikim naftnim tvrtkama, Chevron je izgubio 4,9 posto a dionica Exxon Mobila pala je za 4,7 posto.
Dionice banaka također su bile pod značajnim pritiskom. Bank of America je zabilježila najveći pad među Dow Jones komponentama, izgubivši 6,7 posto, JP Morgan Chase izgubio je 4,7 posto, Citigroup 7,6 posto, dok je dionica banke Morgan Stanley pala za 6,4 posto.
Svih 10 sektora indeksa S&P 500 zabilježilo je pad, s padom 99 posto dionica od 500 komponenti tog indeksa. Indeks volatilnosti tržišta ili "indeks straha" poznat kao VIX, skočio je za 38 posto, ističe WSJ.
Relativno jači su bili sektori komunalija, potrošačke robe, telekomunikacija i zdravstvene zaštite, čije su dionice najbolje stajale tijekom dana.
Pad dionica u SAD-u uslijedio je nakon oštrih gubitaka na europskim i azijskim tržištima. Stoxx 600 Europa pao je za 4,8 posto u poslijepodnevnim satima trgovanja, a njemački DAX indeks pao je za 5,8 posto. Azijske burze također su pale, japanski indeks Nikkei završio je za 1,3 posto niže na najnižoj razinu u zadnjih pet mjeseci, dok je kineski indeks Shanghai Composite pao za 1,6 posto.
Dionice europskih banaka predvodile su taj pad, dijelomice nakon što je Wall Street Journal izvijestio da federalni i državni regulatori u SAD-u intenziviraju nadzor nad američkim ograncima najvećih europskih banaka, zabrinuti zbog mogućeg prelijevanja europske dužničke krize u bankarski sustav SAD-a. Dionica Societe Generale pala je za 12 posto u Parizu, Intesa Sanpaolo pala je za 9,3 posto u Milanu a Barclays je izgubio 11 posto u Londonu.
Drugi su ukazali na Morgan Stanley, koji u srijedu navečer smanjio svoju prognozu rasta bruto-domaćeg proizvoda euro-zone u 2011. na 1,7 posto u odnosu na ranijih 2 posto, dok za 2012. predviđa rast BDP-a za 0,5 posto, za razliku od prethodne procjene od 1,2 posto.
Mračnom raspoloženju pridonijela su obeshrabrujuća gospodarska izvješća u SAD-u koja su pokazala rast inflacije i slab zamah zapošljavanja.
Podaci o industrijskoj proizvodnji u području Philadelphije pokazali su minus od 30,7 posto, nakon rasta od 3,2 posto u srpnju, što je najniža razina u dvije godine. Ekonomisti su očekivali dalji rast industrijske proizvodnje. Prodaja postojećih kuća također je pala za 3,5 posto u srpnju, unatoč nadi u rast.
Novi zahtjevi za naknadu za nezaposlene prešli su granicu od 400.000 prošloga tjedna, što je najnoviji znak stalne slabosti američkog tržišta rada. Potraživanja za nezaposlene porasla su za 9.000, na sezonski prilgođenih 408.000, u tjednu zaključno s 13. kolovoza.
U međuvremenu je inflacija nastavila rasti u srpnju, s povećanjem cijena benzina i hrane. Potrošačke cijene rasle su za 0,5 posto o odnosu na lipanj, što je najveći mjesečni porast od ožujka. Temeljna inflacija, koja isključuje nestabilne troškove energije i hrane, rasla je za 0,2 posto mjesečno u srpnju, u skladu s očekivanjima. Na godišnjoj razini, potrošačke cijene su za 3,6 posto veće u srpnju, iznad cilja središnje banke - Federalnih rezervi.