ZAGREB - Na sastanku predstavnika Vlade i poslovnih banaka održanom danas u Ministarstvu financija, razmotrene su mogućnosti rješenja poteškoća građana s kreditima s valutnom klauzulom u švicarskim francima, a novi sastanak zakazan je za sutra, priopćilo je Ministarstvo financija na svojim internetskim stranicama. Glavna tema sastanka bila je situacija na tržištu kredita, prije svega stambenih, uz deviznu klauzulu vezanu uz tečaj švicarskog franka, pri čemu su predstavnici banaka iskazali kako oni također prepoznaju problem i poteškoće koje je uzrokovalo jačanje tečaja švicarskog franka, kaže se u priopćenju. Dodaje se da je sastanak protekao u pozitivnom i konstruktivnom ozračju te da su razmotrene neke mogućnosti koje, s obzirom na kompleksnost cjelokupne problematike, trebaju biti dodatno testirane i analizirane, te je stoga zakazan idući sastanak za sutra. Srednji tečaj švicarskog franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB porastao je u odnosu na prethodnu tečajnu listu za čak 2,79 posto i dosegnuo novi rekordnu visoku vrijednost od 6,725 kuna. U ukupnim stambenim kreditima oni indeksirani u franku imaju udjel veći od 42 posto, a u kreditima za kupnju automobila od 47 posto.
ZAGREB - Neto imovina AZ obveznog mirovinskog fonda na kraju lipnja iznosila je 16 milijardi kuna, što je rezultat neto uplata doprinosa članova u iznosu od 12,8 milijardi kuna i 3,1 milijarde kuna proizašlih iz ulaganja fonda od početka rada, priopćeno je iz AZ fonda. AZ obvezni mirovinski fond u prvoj polovici ove godine svojim je članovima zaradio ukupno 745 milijuna kuna ili prosječno 1.300 kuna po članu, kažu iz tog fonda. Usporede li se te brojke sa 2010. godinom, može se zaključiti da je AZ u prvoj polovici 2011. godine ostvario preko 70 posto prošlogodišnjeg rezultata, dodaje se. U razdoblju od 30. lipnja 2010. do 30. lipnja 2011. godine, AZ obvezni mirovinski fond svojim je članovima ostvario prinos od 12,52 posto, a prosječan godišnji prinos od početka rada pa zaključno s lipnjem ove godine bio je 5,62 posto, kaže se u priopćenju te se dodaje da sa 567.796 članova i imovinom od 16 milijardi kuna AZ fond zauzima 40 posto tržišta mirovinskih fondova u Hrvatskoj.
ZAGREB - Grupa Luka Ploče u prvoj je polovici ove godine ostvarila neto dobit od 4,7 milijuna kuna, što je, kako navode iz te Luke, 17 posto niža dobit u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, uz isključenje prihoda od prodaje Luka Ploče Gradnja d.o.o. Preko Luke Ploče u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren je promet od 2,08 milijuna tona robe ili 3 posto više nego u istim lanjskim mjesecima. Komentirajući takve rezultate Grupe direktor Luke Ploče Ivan Pavlović ističe kako se poslovanje u prvom polugodištu ove godine odvijalo u još uvijek složenim gospodarskim uvjetima u kojima je Grupa pokazala snagu i sposobnost održanja poslovnih aktivnosti. U komentaru uz financijsko izvješće napominju da je isključivši prošlogodišnju prodaju povezanog Društva Luka Ploče Gradnja d.o.o., u ovogodišnjem prvom polugodištu Luka Ploče zabilježila rast poslovnih prihoda od 4 posto i ostvarila bruto profit maržu od 15,73 posto.
ZAGREB - Redovni promet dionicama na Zagrebačkoj burzi danas je iznosio izuzetno niskih 5,6 milijuna kuna, dok su burzovni indeksi i drugi trgovinski dan ovog tjedna zabilježili pad vrijednosti. Indeksu Crobex vrijednost je smanjena za 0,11 posto, na 2.161,17 bodova, a Crobexu10 za 0,12 posto, na 1.157,23 boda. Jedina dionica s prometom iznad milijun kuna bila je danas dionica HT-a, koje je protrgovano za 1,6 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 0,29 posto, na 253 kune. Po prometu slijedi dionica Kunzuma, sa 610,8 tisuća kuna, i padom cijene za 0,85 posto na 200 kuna. Povlaštenih dionica Adris Grupe protrgovano je za 363,1 tisuću kuna, uz smanjenje cijene za 0,42 posto na 242 kune. Dionica Ingre, uz pad cijene od 2,83 posto, na 13,39 kuna, imala je promet od 311,9 tisuća kuna.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas je ukupno prijavljena potražnja iznosila 178 milijuna kuna, dok se istodobno na strani ponude našlo 228 milijuna kuna. Danas je plasirano 78 milijuna kuna prekonoćnih pozajmica, a kamatna stopa lagano je smanjena, s 0,72 na 0,68 posto. To je bio i ukupan promet na Tržištu novca, dok je čak 100 milijuna kuna potražnje ostalo nepodmireno zbog kreditnih ograničenja te neusaglašenih uvijeta pozajmljivanja sudionika. Prosječna je kamatna stopa pala, zahvaljujući i izostanku ročnih plasmana, s 1,5 na 0,68 posto.