ZAGREB - Svjetska banka odobrila je Hrvatskoj zajam od 16,5 milijuna eura za daljnje unaprjeđenje sustava zemljišne administracije, izvijestio je danas Ured Svjetske banke u Zagrebu. Ugovor o zajmu za Projekt implementacije integriranog sustava zemljišne administracije u Republici Hrvatskoj, s ciljem daljnjeg jačanja sustava zemljišne administracije i upravljanja, jučer su potpisali ministrica financija Martina Dalić i voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Hongjoo J. Hahm. Projekt implementacije integriranog sustava zemljišne administracije (ILAS) nadovezuje se na uspješno izvedeni Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra (Uređena zemlja), kojime se pomoglo Ministarstvu pravosuđa, Državnoj geodetskoj upravi i katastarskim i zemljišno-knjižnim odjelima u uspješnom dovršetku prve faze reforme u području zemljišnih knjiga i katastra, navodi se u priopćenju. Zajam, koji je Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio 4. kolovoza, ima rok vraćanja do 20 godina, s uključenim počekom od četiri godine. Svjetska banka je dosad Hrvatskoj osigurala podršku u 48 projektnih operacija u ukupnom iznosu od preko tri milijarde američkih dolara te odobrila 52 darovnice ukupne vrijednosti od 70 milijuna dolara.
OSIJEK - Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB), uz potporu još nekoliko seljačkih udruga, zatražila je danas u Osijeku od hrvatske Vlade i ministra poljoprivrede Petra Čobankovića isplatu svih poticaja i potpora do 30. rujna, a u protivnom najavljuje mogućnost organiziranja javnih prosvjeda. Predsjednik ZUSSB-a Antun Laslo kazao je na konferenciji za novinare da će postojeći model, koji isplatu poticaja predviđa tek početkom iduće godine, stvoriti velike probleme oko jesenske sjetve. Od Vlade i nadležnog ministra traži da pronađu model kojim bi se poticaji isplatili do 30. rujna ove godine. "Tražimo od ministra Čobankovića hitan sastanak i razgovor sa čelnicima seljačkih udruga, ali ne sa samozvanim predstavnicima seljaka, već s pravim poljoprivrednim proizvođačima, jer ne želimo gubiti vrijeme, već ozbiljno razgovarati. Ako do toga ne dođe i poticaji ne budu isplaćeni, razgovarali smo i o mogućnosti javnih prosvjeda, koji još nisu dogovoreni, ali ako ne bude bilo razumijevanja, suglasni smo da su prosvjedi jedini način za ostvarivanje naših zahtjeva", poručio je Laslo. Predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza (HSS) Mijo Latin podržao je zahtjev za isplatom poticaja do 30. rujna, jer, kako kaže, u protivnom neće biti zasijane potrebne količine pšenice, a za manjak ove kulture iduće godine netko mora preuzeti odgovornost. Ta odgovornost trenutačno je na ministru poljoprivrede i potpredsjedniku Vlade Petru Čobankoviću, rekao je Latin.
ZAGREB- Tečaj švicarskog franka na danas utvrđenoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) nastavio je kliziti prema kuni, oslabjevši u odnosu na jučer 0,54 posto, tako da srednji tečaj franka iznosi 6,521274 kune. U odnosu na rekordnu razinu od 7,164 kune, koju je franak dosegnuo 10. kolovoza, njegova je vrijednost do danas smanjena 8,9 posto. I na svjetskim valutnim tržištima tečaj švicarca danas je u padu uslijed špekulacija trgovaca da švicarska središnja banka intervenira na swap tržištu s ciljem suzbijanja daljnjeg jačanja nacionalne valute. Iz Banke ne žele davati izjave o intervenciji. No, franak je danas oslabio 0,4 posto prema euru, koji tako stoji 1,1440 franaka. Istodobno, prema dolaru se spustio 0,8 posto, pa američka valuta stoji 0,7966 franaka. Na današnjoj tečajnoj listi HNB-a, pak, kuna je oslabila u odnosu na sve ostale promatrane inozemne valute - prema euru za 0,06 posto, u odnosu na američki dolar za 0,31 posto te prema britanskoj funti za 0,82 posto. Srednji tečaj eura stoji 7,453816 kuna, dolara 5,175542 kune, a funte 8,546974 kune.
ZAGREB - Pod utjecajem negativnih kretanja na svjetskim burzama, indeksi Zagrebačke burze danas su također u minusu, no znatno blažem nego u svijetu, i to ponajviše zahvaljujući niskom obujmu trgovanja. Crobex indeks oko podneva je iznosio 2.013 bodova, što je 0,51 posto manje nego jučer. Crobex10 oslabio je 0,31 posto, na 1.086 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 5,9 milijuna kuna, što je otprilike 3 milijuna više nego jučer u ovo doba. Na domaćem tržištu najveći promet zasad je ostvaren dionicom HT-a, u visini od 1,24 milijuna kuna. Cijena joj je porasla 0,8 posto, na 244,99 kuna.
ZAGREB - Trgovački lanac Konzum otvorio je danas u Sesvetama novi trgovački centar Super Konzum Sesvete, investiciju vrijednu više od 160 milijuna kuna. Ukupna površina tog trgovačkog centra iznosi 10.900 četvornih metara, od čega Super Konzum ima prodajnu površinu veću od 3.135 četvornih metara, na kojem se nudi asortiman s više od 30.000 proizvoda. Izgradnjom novog trgovačkog centra, a riječ je o 48. Super Konzum prodavaonici te 1000-toj prodavaonici Konzuma u regiji, otvoreno je 106 novih radnih mjesta, navodi se u priopćenju Konzuma.
ZAGREB - Podaci Državnog zavoda za statistiku o broju i strukturi poslovnih subjekata krajem lipnja ove godine pokazuju da je i nadalje više od polovine registriranih pravnih osoba neaktivno, te da kod aktivnih pravnih osoba dominiraju one bez i s manje od deset zaposlenih. U Hrvatskoj su krajem lipnja bila registrirana 279.174 poslovna subjekata (trgovačka društva, poduzeća i zadruge te ustanove, tijela, udruge i organizacije) od kojih je 124.050 ili 44,4 posto aktivnih. Pritom najveći udio i najveću aktivnost imaju trgovačka društva kojih je krajem lipnja bilo registrirano 151.554, aktivno 105.537, pa je udio aktivnih 69,6 posto. Krajem lipnja ove godine od ukupno 124.050 aktivnih pravnih osoba njih 55.978 imalo je od jednog do devet zaposlenih, što je udio od 45,1 posto u ukupnom broju aktivnih, a slijede pravne osobe bez zaposlenih s udjelom od 43,1 posto. Ukupno 53.423 aktivne prave osobe krajem lipnja nije imalo ni jednog zaposlenog.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci u željezničkom, cestovnom, pomorskom i zračnom prijevozu prevezeno ukupno 64,46 milijuna putnika, što je 7,4 posto manje nego u istom razdoblju lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Pritom je najviše putnika prevezeno željezničkim prijevozom, njih 32,06 milijuna, što je 9,8 posto manje. U prvih je šest mjeseci željeznicom prevezeno gotovo polovica ukupnog broja putnika, točnije udio željeznice u ukupnom prijevozu putnika je 49,7 posto. Cestovni je prijevoz u ukupnom prometu putnika u prvom polugodištu imao udio od 41,8 posto i u cestovnom je prijevozu prevezeno 26,9 milijuna putnika. To je pak 6,8 posto manje nego u razdoblju siječanj-lipanj prošle godine. Istodobno rast broja putnika bilježe pomorski i obalni prijevoz, te zrakoplovni prijevoz. Tako je broj putnika u pomorskom i obalnom prijevozu povećan 3,4 posto, na 4,5 milijuna, a u zračnom prijevozu za 16,1 posto, na 915 tisuća putnika. U strukturi prijevoza putnika u prvih šest mjeseci pomorski i obalni prijevoz imaju udio od 7,1 posto, a zračni prijevoz udio od 1,4 posto.