FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 14,30 sati

ZAGREB, 1. lipnja 2011. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 14,30 sati

ATENA - Grčka bi s timom inspektora Europske unije (EU), Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske središnje banke (ECB) trebala do četvrtka dovršiti pregovore o srednjoročnom fiskalnom planu, pišu grčki mediji. "Izvori iz grčke vlade kažu da bi razgovori s predstavnicima 'trojke' trebali biti dovršeni najkasnije do sutra ujutro, pa bi se mjere za 2011. i srednjoročni fiskalni plan mogle uputiti grčkoj vladi na sastanku kabineta u petak radi odobrenja", piše grčki list Kathimnerini. Iz njemačke vlade kažu da očekuju završetak pregovora do kraja ovoga tjedna, ili moguće početkom idućeg tjedna. Dužnosnici ministarstava financija EU-a iz Odbora za gospodarstvo i financije (EFC) u utorak su se sastali u Beču kako bi razmotrili opcije drugog paketa financijske pomoći za spas Grčke, s time da se mogućnost sudjelovanja privatnih ulagača u novom paketu za Grčku još razmatra. Procjenjuje se da bi taj drugi paket hitnih zajmova mogao dosegnuti 65 milijardi eura. Grčka vlada već je ranije najavila da će srednjoročni fiskalni plan uputiti u parlament u prvoj polovini lipnja. Međunarodni zajmodavci zahtijevaju opći politički konsenzus u Grčkoj oko fiskalnog plana.

ŽENEVA - Grčka mora intenzivirati napore na provedbi reformi kroz program masovne privatizacije, izjavio je za švicarski tisak glavni ekonomist Europske središnje banke. "Grčka je desetljećima vodila slabu gospodarsku politiku i živjela iznad svojih mogućnosti. Snažan zaokret je neizbježan i bit će bolan", kazao je Juergen Stark za švicarski poslovni tjednik Handelszeitung. Nakon što joj je osiguran 110 milijardi eura vrijedan paket zajmova od Unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Atena sada mora učiniti dodatne napore kako bi vratila svoje dugove putem provedbe goleme privatizacije, dodao je. "Stručnjaci procjenjuju da bi privatizacijom mogla namaknuti čak 300 milijardi eura. Dio toga iznosa mora biti iskorišten za smanjenje razine dugova", kazao je Stark, dodajući da bi 50 milijardi eura već bilo dovoljno za smanjenje udjela grčkog duga za 20 postotnih bodova. Glavni ekonomist također je istaknuo da se ECB protivi svakom vidu restrukturiranja grčkog duga. Produljenje roka otplate dugova samo bi povećalo iznos duga, upozorio je Stark, napominjući da bi i djelomična nesposobnost Grčke da podmiruje svoje dužničke obveze mogla dovesti do kolapsa bankovnog sustava i grčkog gospodarstva.

MINSK - Bjeloruska vlada danas je objavila da je zatražila od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zajam za financijsku pomoć kako bi izbjegla bankrot uslijed rastuće gospodarske krize. "Bjeloruska vlada i središnja banka 31. svibnja ove godine poslali su molbu MMF-u za produljenje stabilizacijskog zajma", stoji u priopćenju tamošnje vlade. MMF-ova glasnogovornica u Bjelorusiji potvrdila je primitak zahtjeva, no nije htjela reći koliki iznos zajma bjeloruske vlasti traže o MMF-a niti pod kojim uvjetima žele sklopiti sporazum. Upućivanje zahtjeva za pomoć MMF-u govori o težini gospodarske krize u Bjelorusiji, a ukazuje i na potpuni zaokret tamošnjih vlasti i predsjednika Aleksandra Lukašenka, koji je sve donedavno odbijao zatražiti pomoć od MMF-a. Prošloga mjeseca tečaj bjeloruske valute zbog krize je devalviran za više od trećine. Ovoga tjedna središnja je banka podigla ključnu kamatnu stopu za dosad nezabilježenih 200 baznih bodova, na čak 16 posto, kako bi privukla povjerenje stanovništva u rublju te ublažila inflaciju, koja se ove godine predviđa u visini od 39 posto.

BERLIN - Predsjednik uprave druge najveće njemačke energetske tvrtke RWE Juergen Grossmann ocijenio je da se njemačka vlada "poigrava konkurentnošću" zemlje odlukom da ubrza zatvaranje nuklearnih elektrana. "Poigravamo se konkurentnošću našeg gospodarstva, a ishod je neizvjestan", izjavio je Grossmann u razgovoru za dnevnik Bild objavljenom u srijedu. "Očito se želi da u energetskom sektoru Njemačke u budućnosti ne bude međunarodnih tvrtki", ustvrdio je, napominjući kako "druge zemlje pokazuju kako se tom problemu (nuklearne energije) može pristupiti mirnije i pragmatičnije". RWE je uz EON glavni operater nuklearnih elektrana u Njemačkoj, a njegov predsjednik uprave smatra se najžešćim zagovornikom nuklearne energije u toj zemlji. EON je već u utorak obznanio namjeru da neizravno sudskim putem ospori odluku kancelarke Angele Merkel o ubrzavanju procesa zatvaranja nuklearnih centrala, koji bi trebao biti u potpunosti dovršen 2022.

WASHINGTON/ZAGREB - Guverner meksičke središnje banke Agustin Carstens, do sada usamljeni izazivač prava Europe da postavlja čelnika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), predlaže veću fleksibilnost za zemlje koje primaju potporu MMF-a, izvijestio je u utorak online The Wall Street Journal. Carstens, glavni konkurent francuske ministrice financija Christine Lagarde, rekao je da MMF-u treba netko iz tržišta u nastajanju s iskustvom u upravljanju financijskom krizom. Carstens je ovoga tjedna u Lisabonu i Madridu, u okviru globalne ture na kojoj traži potporu za svoju kandidaturu. Bez spominjanja Grčke, Carstens je rekao da zemlje koje imaju financijske teškoće ne bi trebalo kažnjavati ako ne uspiju ostvariti ciljeve, sve dok one pokazuju predanost. "Kada su programi dizajnirani u krizi, ima previše nesigurnosti i MMF treba biti fleksibilan u prepoznavanju mjera koje ne djeluju kako je očekivano, kao i u pronalaženju novih rješenja", rekao je za list. MMF trenutačno uskraćuje financijsku pomoć ako zemlja primatelj ne zadovolji određene obveze reformi proračuna i smanjenja deficita. Ovoga tjedna računovodstvo proračuna Grčke mjere MMF i EU kako bi procijenili ima li zemlja pravo na sljedeći obrok pomoći.

PARIZ - Emisije stakleničkih plinova u 27 zemalja članica Europske unije smanjile su se za 7,1 posto 2009. u odnosu na 2008., djelomično zbog ekonomske krize ali i zbog većeg korištenja obnovljivih izvora energije, objavila je ovoga tjedna Europska agencija za okoliš. Po agenciji, recesija je 2009. "pogodila sve sektore", dovodeći prije svega do smanjivanja potražnje za ugljenom, fosilnim gorivom koji emitira najviše ugljičnog dioksida, glavnog stakleničkog plina. Najveća smanjivanja emisija registrirana su su sektoru prerađivačke industrije, građevini i proizvodnji električne energije. U istom vremenskom razdoblju potrošnja energije koja se proizvodi iz obnovljivih izvora povećala se za 5,8 posto. "Iako se veliki dio smanjivanja može pripisati recesiji, počinjemo vidjeti i učinke politika koje provode mnoge zemlje EU-a" na području obnovljivih izvora, rekla je izvršna direktorica agencije Jacqueline McGlade u priopćenju. Međunarodna agencija za energiju objavila je u ponedjeljak da su emisije CO2 u svijetu zabilježile novu rekordnu razinu 2010., i to pet posto više od ranijeg povijesnog rekorda iz 2008. Oko 60 posto emisija dolazi iz brzorastućih ekonomijia, s Kinom i Indijom na čelu.

ZAGREB/BRUXELLES - U Europskoj uniji od srijede stupa na snagu zabrana prodaje dječjih bočica koje u sebi sadrže kemikaliju bisfenol A, priopćeno je iz Bruxellesa. U siječnju ove godine Europska komisija usvojila je direktivu kojom se od 1. ožujka u Europskoj uniji zabranjuje proizvodnja dječjih bočica koje sadrže bisfenol A, a od 1. lipnja prodaja i uvoz tog proizvoda. Odluka je donesena zbog straha da bi ta kemikalija mogla škoditi dječjem zdravlju. Po riječima europskog povjerenika za zdravlje i zaštitu potrošača Johna Dallija, "1. lipnja je prekretnica u našim naporima da bolje zaštitimo zdravlje europskih građana, posebno zdravlje naše djece. Zbog činjenice da postoje nesigurnosti oko učinka izloženosti djece bisfenolu A, Komisija smatra da je potrebno poduzeti odgovarajuće akcije. Cilj je dodatno smanjiti izloženost najosjetljivije populacije, djece dojenačke dobi". Bisfenol A je organski spoj koji se upotrebljava pri proizvodnji polikarbonatne plastike koja se pak koristi u proizvodnji plastičnih materijala poput bočica. Tragovi bisfenola A mogu se izlučivati iz bočica u hranu, odnosno u dječje adaptirano mlijeko, ako se bočice zagrijavaju na visokoj temperaturi.

FRANKFURT - Kineski proizvođač računala Lenovo u srijedu je objavio da će kupiti njemačku elektroničku grupu Medion kako bi udvostručio tržišni udio u Njemačkoj, najvećem tržištu osobnih računala u Europi. Lenovo nudi 13 eura za svaku dionica Mediona, navodi se u priopćenju kineske kompanije. U taj je iznos uključena premija od 29 posto u usporedbi s prosječnom cijenom dionica njemačke tvrtke na burzovnom zatvaranju u prethodnom mjesecu. Ako transakcija bude realizirana, Lenovo će postati treća najveća računalna kompanija u Njemačkoj, s tržišnim udjelom većim od 14 posto. Također će pokrivati oko 7,5 posto cjelokupnog zapadnoeuropskog tržišta, navodi se u priopćenju. Utemeljitelj Mediona i izvršni direktor Gerd Brachmann pristao je na dogovor prema kojem bi Lenovu prodao svojih 40 posto udjela po toj cijeni.

HONG KONG - Američki div industrije bezalkoholnih pića Coca-Cola razmatra mogućnost uvrštenja svojih dionica u kotaciju Šangajske burze, piše u srijedu kineski tisak. Po pisanju gospodarskog lista The Hong Kong Economic Journala, koji se poziva na izjave glasnogovornika tvrtke, "kompanija je zainteresirana za mogućnost izlistavanja dionica na burzi u Šangaju". "I dalje vodimo pozitivne razgovore s dužnosnicima kineske vlade budući da razmatramo tu mogućnost", kazao je Geoff Walsh, direktor u Coca-Coli zadužen za odnose s javnošću i komunikacije za azijsko-pacifičku regiju. Ta najveća kineska burza radi na planovima uvrštenja dionica stranih kompanija u svoju kotaciju u sklopu dugoročne strategije s ciljem pretvaranja Šangaja u međunarodno financijsko središte. U listopadu je Coca-Cola otvorila tri punionice u kineskoj pokrajini Unutrašnjoj Mongoliji, vrijedna oko 246 milijuna dolara, u sklopu dvije milijarde dolara vrijednog trogodišnjeg plana širenja poslovanja u toj regiji, piše taj list. Dionicama Coca-Cole trenutno se trguje na njujorškoj burzi.

LONDON/FRANKFURT - Europski burzovni indeksi u srijedu su oslabjeli pred objavu novog niza gospodarskih pokazatelja iz Sjedinjenih Država koji će dati nove smjernice u vezi zdravlja najvećeg svjetskog gospodarstva. Indeks Londonske burze Ftse u takvim se okolnostima spustio za 0,2 posto, na 5.977 bodova. Frankfurtski DAX bio je na gubitku 1,13 posto i iznosio 7.283 boda, a niži je bio i pariški CAC, i to 0,06 posto, na 4.004 boda. Ulagači su oprezniji nakon jučerašnjih slabijih od očekivanja podataka iz SAD-a, pa će u potrazi za novim smjernicama pričekati svibanjsko izvješće o zaposlenosti u SAD-u koje će objaviti nezavisna agencija za zapošljavanje ADP. "Sezona izvješća je prošla i makrogospodarski pokazatelji sada daju smjernice", rekao je Richard Batty iz Standard Life Investmentsa. "Ulagači će pozorno pratiti objavu Indeksa upravljanja nabavom u industrijskom sektoru SAD-a, te u kojoj je mjeri najveće gospodarstvo u stanju stvoriti nova radna mjesta", dodao je Batty. Dionica Nokije nastavila je s padom, te je u današnjoj trgovini zabilježila daljnji pad vrijednosti od 7,5 posto, nakon upozorenja o rezultatima poslovanja za drugo tromjesečje. Od rijetkih dobitnika isticao se, pak, drugi po veličini europski osiguravatelj AXA, s rastom cijena dionica za 3,4 posto.

TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno zbog naznaka usporavanja rasta američkog gospodarstva, najvećeg izvoznog tržišta azijskih kompanija, dok je tečaj dolara oslabio. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Singapuru ojačale između 0,1 i 0,5 posto. Burzovni indeksi u Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu balansiraju na rubu pozitivnog i negativnog područja, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na dobitku 0,3 posto. U Japanu se proizvodnja, nakon poremećaja u katastrofalnom potresu 11. ožujka, vraća u normalni ritam brže nego što se očekivalo. Zbog toga rastu cijene dionica kompanija koje bi mogle profitirati od obnove šteta. Međutim, pod pritiskom su dionice izvoznih kompanija zbog jačanja jena prema dolaru i naznaka slabljenja američkog gospodarstva.

NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica skočile više od jedan posto jer se ulagači nadaju da će Europa uskoro naći rješenje za grčku dužničku krizu, no zbog novih naznaka usporavanja oporavka američkog gospodarstva na tržištu nije vladala euforija. Dow Jones indeks ojačao je 128 bodova, ili 1,03 posto, na 12.569 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,06 posto, na 1.345 bodova, a Nasdaq indeks 1,37 posto, na 2.835 bodova. Prvi radni dan u tjednu, protekao je na Wall Streetu u dobrom, iako ne i euforičnom raspoloženju. Rast cijena dionica četvrti dan zaredom zahvaljuje se vijestima da Njemačka više ne inzistira na restrukturiranju grčkih dugova, te da se u EU-u razmatra novi financijski paket pomoći toj zemlji. Zahvaljujući tome euro je ojačao prema dolaru, a slabljenje američke valute potaknulo je rast cijena sirovina, što je potaklo na rast dionice u energetskom i rudarskom sektoru. Skok terminske cijene nafte na burzi u New Yorku za više od 2 posto, na 102,70 dolara po barelu, potaknuo je rast S&P indeksa energetskog sektora za 1,04 posto.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙