Vekarić je, gostujući na televiziji B92, kazao kako je tužiteljstvo o tom događaju "otvorilo predmet". ''Čuli smo se s DORH-om (hrvatskim državnim odvjetništvom), oni se isto zanimaju za određene stvari, imamo li mi nešto na tu temu ili ne, i sada ćemo zajedno, svatko sa svoje strane, pokušati doći do odgovornih za ove zločine'', naveo je Vekarić.
Zamjenik srbijanskog tužitelja istaknuo je kako se postavlja pitanje zbog čega je danski vojnik, koji je ovih dana u danskim medijima svjedočio o zločinu u Dvoru čekao do danas da o tome progovori. On je dodao kako misli da je upravo nedavna presuda hrvatskim generalima ''otvorila Pandorinu kutiju i prodrmala ljude'' da počnu govoriti o zločinima.
Danska televizija BT objavila je u nedjelju prilog u kojemu danski vojnik svjedoči o tome kako danski vojnici u sastavu UN-a, stacionirani u Hrvatskoj, 1995. godine nisu reagirali kada je veći broj ljudi "u maskirnim uniformama", pred njihovim očima ubio devet hendikepiranih osoba koji su se skrili od rata u školi u Dvoru na Uni. Ni u tekstu ni u video prilogu danske televizije ne govori se o tome tko su počinitelji zločina.
Županijsko državno odvjetništvo u Sisku izvijestilo je u srijedu da policija po zahtjevu državnog odvjetništva provodi istragu teškog ratnog zločina u Dvoru 1995. godine, ali da se još ne zna identitet počinitelja koji su tad ubili bračni par i deset mentalno oboljelih osoba. Odjel kriminalističke policije Policijske uprave sisačko-moslavačke je dostavio Županijskom državnom odvjetništvu izvješće (6. rujna 2006.) o kaznenom djelu ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, kad su nepoznate osobe, a prema saznanjima radilo bi se o pripadnicima paravojnih formacija tzv. SAO krajine, prilikom povlačenja iz Dvora 8. kolovoza 1995. osim bračnog para, ubili i desetero mentalno bolesnih osoba, smještenih u prostorijama Osnovne škole u Dvoru, a koje su prethodno dovezene iz Petrinje, kaže se u priopćenju objavljenom na internetskim stranicama DORH-a.
Vekarić je, govoreći o predmetu vezanom uz sabirne centre i logore u Srbiji, ponovio kako je taj predmet već dvije i pol godine u pretkaznenom postupku, da se na njemu radi vrlo temeljno te da je puno informacija razmijenjeno s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske (DORH). Upitan u čemu je razlika između upotrebe izraza ''sabirni centar'' i ''logor'', objasnio je kako je, po njegovu mišljenju, u pitanju razlika u pristupu te da se na izrazima inzistira jer će se i jedna i druga strana pokušati pred Međunarodnim sudom pravde baviti tom temom. ''To da je postojalo tako nešto uopće nije sporno, nego je sporno tko je odgovoran za ono što se događalo tim ljudima unutra. E, to mi istražujemo'', kazao je Vekarić.
Vekarić je komentirao i regionalnu inicijativu za formiranje povjerenstva REKOM te kazao kako je srbijansko tužiteljstvo i službeno poduprlo tu inicijativu te ju je ocijenio iznimno korisnom. Stvaranje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim od 1991. do 2001. na prostoru nekadašnje SFRJ (REKOM), neovisnog međudržavnog povjerenstva kao izvansudskog istražnog tijela koje treba utvrditi i javno priopćiti činjenice o proteklim ratnim zbivanjima, zagovara više od 1500 udruga i pojedinaca svih nacija i vjera s prostora bivše SFRJ, okupljenih u Koaliciji za REKOM. Među njima su udruge žrtava, nestalih, veterana, logoraša, novinara, manjinskih zajednica i organizacija za ljudska prava.