Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća (SNV) u Hrvatskoj Milorad Pupovac, upitan koliko je realno očekivati bilo kakve zaokrete u hrvatskoj politici poslije konstatacije Tribunala da je "Oluja bila organizovan zločinački poduhvat", za dnevnik "Večernje novosti" kazao je kako nije realno očekivati bilo kakav zaokret u politici Zagreba, niti, kako se moglo čuti u nekim srbijanskim reakcijama na presudu, brisanje tog dana s liste državnih blagdana.
Za sada je, po riječima Pupovca, dovoljno da reakcije ostanu odmjerene.
Upitan o mogućnostima povlačenja međusobnih tužbi Hrvatske i Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, Pupovac je rekao da o tome "kako će se postaviti Zagreb, teško je procijeniti u ovom trenutku". "Bez obzira na presudu haaškog suda, mislim da sveukupna atmosfera, prije svega na političkoj sceni, još nije takva da bi se moglo razgovarati o odluci da Hrvatska povuče svoju tužbu. U svakom slučaju, treba pričekati da se stvari stišaju", ocijenio je.
Pupovac je upozorio kako sve ono što se posljednjih dana događa u Hrvatskoj može štetiti i Srbima i Hrvatima, a posebno cijeloj regiji na putu u Europsku uniju (EU).
Najveći problem je, po njegovim riječima, u tome što su reakcije medija nakon izricanja presude hrvatskim generalima bile takve da nisu ostavile prostora ni za žrtve, ni za zločin, niti za drugačije mišljenje.
"Mediji i pojedinačne javne izjave stvaraju raspoloženje među ljudima koje je doslovno suprotno hrvatskim obvezama i prema Haaškom tribunalu i prema EU. To može nanijeti ozbiljnu štetu našoj zemlji i ugroziti nam šansu da pozitivno završimo pregovore s Bruxellesom i pomognemo europeizaciji cijele regije. Zato država mora brzo reagirati i naći instrumente rješavanja problema", naveo je Pupovac.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnik u srbijanskom parlamentu Petar Kuntić za dnevnik "Politika" ocijenio je kako da je daljnja uzlazna linija u odnosima dvije države neminovnost i da na tom putu ima trzavica te da je iznenađujuća presuda Haaškog tribunala hrvatskim generalima jedna od njih.
Poboljšanje odnosa između dvije države, po riječima Kuntića, jedini je ispravan put i jedan je od glavnih uvjeta za priključenje EU.
"Pomirenje u regiji ima i velik pozitivan utjecaj na manjine, srpsku zajednicu u Hrvatskoj i hrvatsku zajednicu u Srbiji. Sve što ne bi bilo u službi jačanja međusobnih odnosa dvije države vodilo bi do stagnacije i nazadovanja", naveo je Kuntić.
Izvršna direktorica srbijanske nevladine organizacije Fond za humanitarno pravo (FHP) Nataša Kandić izjavila je za televiziju B92 kako presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, kao ni presuda trojici časnika bivše JNA Miroslavu Radiću, Miletu Mrkšiću i Veselinu Šljivančaninu za zločin na Ovčari, ne daju potpunu sliku toga što se događalo.
"Potreban je još jedan dodatni mehanizam koji će dati tu potpunu sliku", rekla je Kandić te dodala kako Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim od 1991. do 2001. na prostoru nekadašnje SFRJ (REKOM) može dati činjeničnu sliku o tome šta se događalo od 1991. godine. U Beogradu, Sarajevu, Ljubljani, Zagrebu, Banjoj Luci, Prištini, Skoplju i Podgorici u utorak započinje regionalna kampanja tijekom koje će se, do 6. lipnja, prikupljati milijun potpisa potpore za osnivanje REKOM-a. "Ma koliko izgledalo da je taj proces u Hrvatskoj sada naprosto blokirao politički život i neku regionalnu suradnju, ja mislim da REKOM nudi taj zapravo potpuni izlaz iz prošlosti", istaknula je Kandić.
Stvaranje REKOM-a, neovisnog međudržavnog povjerenstva kao izvansudskog istražnog tijela koje treba utvrditi i javno priopćiti činjenice o proteklim ratnim zbivanjima, zagovara više od 1500 udruga i pojedinaca svih nacija i vjera s prostora bivše SFRJ, okupljenih u Koaliciji za REKOM. Među njima su udruge žrtava, nestalih, veterana, logoraša, novinara, manjinskih zajednica i organizacija za ljudska prava.