Cijene barela nafte za isporuke u lipnju ostale su na londonskom tržištu gotovo nepromijenjene na 121,91 dolara, nakon što su nakratko skočile 80 centi. Na američkom su tržištu pale treći dan zaredom, i to za 40 centi na 107,71 dolara za barel.
Snažan rast drugog po veličini svjetskog potrošača nafte gura cijene nafte uvis, ali istodobno potiče Peking da postroži monetarnu politiku, što bi moglo usporiti potrošnju.
Kineski godišnji gospodarski rast blago je usporio u prvom tromjesečju, na 9,7 posto, s 9,8 posto u prethodna tri mjeseca, objavio je Državni zavod za statistiku.
Preliminarni vladini podaci također su pokazali da je pretpostavljena kineska potražnja za naftom porasla u ožujku po dvoznamenkastoj stopi šesti mjesec zaredom, ali je pala u odnosu na veljaču budući da su rafinerije smanjile aktivnosti radi održavanja i rastućih troškova sirove nafte.
"Tempo kineskog rasta ukazuje na daljnje monetarno stezanje, koje bi u budućnosti moglo pritisnuti kinesku potražnju za gorivom“, rekao je Carsten Fritsch, analitičar Commerzbanka.
Analitičari očekuju da će Kina povisiti obvezne rezerve banaka i ponovno podići kamatnjake kako bi obuzdala potrošačke cijene nakon što je rast samo blago usporio u prvom tromjesečju, a inflacija skočila na najvišu razinu u 32 mjeseca od 5,4 posto.
Cijene nafte podupire i zabrinutost u vezi s opskrbom s Bliskog istoka i iz Afrike, s obzirom na nastavljene oružane sukobe u Libiji.
Organizacija zemalja izvoznica nafte objavila je u petak na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 117,90 dolara, što znači da je bila 1,20 dolara viša nego dan ranije.