Cijene barela sirove nafte porasle su na londonskom tržištu za 1,05 dolara na 119,75 dolara, najvišu razinu od 24. veljače, da bi se potom stabilizirale na 119,30 dolara. Na američkom su tržištu bile više 40 centi i iznosile su 108,34 dolara za barel, nakon što su nakratko dotaknule 108,78 dolara, najvišu razinu od rujna 2008.
Komentari iranskog ministra nafte da nema potrebe da Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) održi izvanredni sastanak pomogao je podržati cijene. Iran trenutno predsjeda naftnim kartelom.
Viši analitičar tvrtke MF Global Edward Meir tumači da ulagači očigledno nisu raspoloženi za prodaju unatoč "ne baš uvjerljivoj temeljnoj pozadini".
Budući da je smanjena proizvodnja u Libiji manje-više nadoknađena saudijskom naftom, te da bi japanska kriza trebala smanjiti potražnju za uvozom, nameće se zaključak da "upravo sada najvjerojatnije postoji statistički višak u sustavu“, ističe Meir.
"Međutim, sudionici trenutno ne mare za podatke i fokus je i dalje na Bliskom istoku. Nadalje, činjenica da globalni rast još nije pokazao spomena vrijedne znakove usporavanja također podupire kupnju", dodao je.
Libijska vlada poslala je izaslanika u Grčku na pregovore o okončanju borbe ali nije naznačila da bi mogla prigušiti intenzitet sukoba. U Jemenu su u ponedjeljak ranjene stotine prosvjednika koji su marširali prema predsjedničkoj palači u gradu Hudaidi.
Analitičar Commerzbanka Carsten Fritsch ističe da bi cijene nafte mogle pasti u drugoj polovini godine ako rasplet događaja na Bliskom istoku priguši strahovanja u vezi s opskrbom.
"Čini se da cijene u kratkoročnoj perspektivi imaju jako dobru podršku. Opće je raspoloženje na tržištu pozitivno. Smatramo ipak da će cijene pasti u drugoj polovini godine nakon što bojazni u vezi s opskrbom budu raspršene", tumači Fritsch.
OPEC je u međuvremenu objavio na svojoj internetskoj stranici da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 113,36 dolara, što znači da je bila 1,94 dolara viša nego dan ranije.