LONDON/BRUXELLES - Isporuke nafte iz Libije u ponedjeljak su gotovo prekinute zbog smanjene proizvodnje i nevremena, a Europska komisija poručila je da su glavna naftna polja u rukama pobunjenika i zato im neće nametati blokadu, javile su agencije koje prenose da će Saudijska Arabija namiriti manjak u isporukama. "Sve govori da velika polja (nafte i plina) nisu više u Gadafijevim rukama, već ih nadziru plemena i snage koje su preuzele vlast", rekao je u Bruxellesu europski povjerenik za energiju Gunther Oettinger. U takvim uvjetima "odlučili smo ne nametati blokadu kako ne bismo kaznili ljude protiv kojih nisu donesene sankcije", rekao je Oettinger o 12. svjetskom proizvođaču nafte, javlja AFP. Vlada Saudijske Arabije, prve svjetske izvoznice nafte, najavila je da će povećati proizvodnju kako bi nadoknadila manjak nastao obustavom libijskih isporuka. I ostale članice OPEC-a te drugi proizvođači, kao što je Rusija, pokazale su spremnost povećati proizvodnju Službe naftnog sektora u Libiji rekle su da je prestala proizvodnja s naftnog polja Hamada, a istočna polja Sarir, Nafura i Misla rade s polovicom kapaciteta, javlja Reuters. Dodaje da zbog lošeg vremena u Sredozemlju najmanje četiri tankera s 2,4 milijuna barela sirove nafte nisu mogle ni ukrcati naftu niti isploviti iz libijskih luka. Libija je jedan od četiriju najvećih afričkih proizvođača nafte. Proizvodi 1,69 milijuna barela na dan, od čega 1,49 milijuna barela izvozi i to oko 85 posto u Europu.
BRUXELLES - Europska unija priprema rješenje koje bi omogućilo izdavanje posebnih obveznica uz europsko jamstvo kojima bi se financirali veliki infrastrukturni projekti, u koje će, prema procjenama Europske komisije, do 2020. trebati investirati od 1500 do 2000 milijardi eura. Europska komisija je u ponedjeljak pokrenula javnu raspravu o posebnim obveznicama čiji bi cilj bio pomoći privatnim tvrtkama, nositeljima projekata, da privuku investitore na tržištu kapitala, u prvom redu mirovinske fondove i osiguravajuća društva. "Danas državnim proračunima treba konsolidacija, a istodobno moramo poticati održivi rast u Europskoj uniji. Sredstava iz europskog proračuna moraju se učinkovitije koristiti tako da takvi projekti privuku investitore s tržišta kapitala. Stoga ćemo, u okviru ove inicijative, udružiti naše snage s Europskom investicijskom bankom", rekao je povjerenik za monetarne i gospodarske poslove Olli Rehn. "Ove obveznice za projekte mogle bi biti način za privlačenje kapitala od drugih investitora, poput mirovinskih fondova i osiguravajućih društava, koji bi mogli donijeti dodatni novac kao dodatak tradicionalnim izvorima financiranja", rekao je predsjednik Europske investicijske banke Philippe Maystadt. Komisija ističe da EU s ovim obveznicama ne bi izravno posuđivala novac na tržištu te da ovdje nije riječ o "euro-obveznicama", prijedlogu koji se u posljednje vrijeme često spominje, ali oko kojeg nema suglasnosti zemalja članica. Zamisao o euro-obveznicama počiva na tome da zemlje članice solidarno preuzmu odgovornost za zaduživanje nekih zemalja članica, koje se nađu u financijskim poteškoćama, po povoljnijim kamatama nego što bi to bio slučaj da izdaju svoje nacionalne obveznice. Ove obveznice za projekte mogle bi biti u obliku jamstava EU-a ili pozajmica Europske investicijske banke ili iz proračuna EU-a.
LISABON - Konačno prevladavanje dužničke krize u zemljama-članicama ključni je test za Europsku uniju, upozorio je u ponedjeljak Portugal, tražeći hitnu i efikasnu potporu Bruxellesa kako bi se obranio od novih napada na tržištima. Premijer Jose Socrates kazao je na konferenciji koju su organizirali Reuters i lokalna radijska postraja TSF da je dužnička kriza članica najveći izazov za Europsku uniju i da njezin prestiž ovisi o uspješnom prevladavanju tih problema. "Smatram da je vrijeme da se shvati da odgovor na tu krizu mora biti europski, zato što je riječ o sistemskom problemu", kazao je. "Dužnička kriza članica najveći je izazov s kojim se suočava europski projekt, najveći u njegovoj povijesti. Europa neće više biti ista nakon krize, ili će napredovati ili nazadovati", upozorio je. Prethodno je portugalski ministar financija Fernando Teixeira dos Santos na istoj konferenciji kazao da Europa mora u idućim tjednima poduzeti odlučnije mjere kako bi zaštitila rubna gospodarstva od napada na tržištima jer će se u protivnom nastojanja da se prevlada slabost portugalskog gospodarstva izjaloviti. Portugal je spreman srezati proračunski manjak i provesti bolne reforme kao što je i obećao. Strahujem da će se svi ti napori možda pokazati uzaludnima, ako Europa ne poduzme nužne korake, dodao je. Stoga je pozvao Bruxelles da poduzme uvjerljive mjere kako bi se na dva summita zakazana u ožujku uspostavili mehanizmi za rješavanje krize.
LJUBLJANA - Realni rast slovenskog BDP-a u 2010. godini iznosio je 1,2 posto, objavio je u ponedjeljak državni statistički ured. Vrijednost BDP-a po tekućim cijenama iznosi 36 milijardi eura, odnosno 17.500 eura po glavi stanovnika. Iako je lanjski rast BDP-a manji od prosjeka u državama eurozone, gdje je lani zabilježan rast od 1,7 posto, i daleko niži od nekadašnjih stopa iz razdoblja konjukture, vladin ured za ekonomske odnose i analize (UMAR) ocijenio je da je takva stopa rasta u skladu s očekivanjima. Za blag ekonomski oporavak u odnosu na veliki pad BDP-a iz 2009. godine najzaslužnije je povećanje izvoza od 7,8 posto. Unatoč tome, procjenjuje se da je izvoz mogao biti i veći s obzirom na ponovno naraslu potražnju na vanjskom tržištu, u europskim državama u koje Slovenija najviše izvozi, ocjena je UMAR-a.
LUXEMBOURG/ZAGREB - U prošloj je godini u 27 članica Europske unije zabilježeno 1,6 milijardi noćenja u hotelima i hotelskom smještaju, što je 2,8 posto više nego u 2009., dok je u Hrvatskoj njihov broj uvećan za četiri posto, pokazuju u ponedjeljak objavljene procjene Eurostata. To je prvo povećanje u Europskoj uniji nakon dvogodišnjeg razdoblja pada, od 0,3 posto u 2008. i 3,7 posto u 2009., navode u Eurostatu, ističući da se procjene temelje na dostupnim podacima za rujan, listopad i studeni a uključuju noćenja u sklopu poslovnih putovanja i turističkih posjeta. Podaci također pokazuju da je broj hotelskih noćenja domaćih gostiju u EU porastao za 1,1 posto a stranaca za 5,1 posto. Hrvatska je u prošloj godini zabilježila ukupno 19,3 milijuna noćenja u hotelima i hotelskom smještaju, od čega 17 milijuna otpada na inozemne a 2,3 milijuna na domaće goste. Time je broj noćenja povećan za četiri posto u odnosu na 2009., od čega je broj noćenja inozemnih gostiju povećan za 5,8 posto dok je broj noćenja domaćih gostiju smanjen, i to za 7,6 posto. U svim oblicima smještaja, uključujući i kampove i komercijalni privatni smještaj, Hrvatska je po podacima Državnog zavoda za statistiku u prošloj godini zabilježila ukupno 56,4 milijuna noćenja.
LONDON - Dolar je u ponedjeljak oslabio prema euru pod pritiskom spekulacija da će američka središnja banka Fed zaostajati za drugim središnjim bankama u podizanju kamatnih stopa radi suzbijanja inflatornih pritisaka proizišlih iz rasta cijena nafte. Euro je prema dolaru ojačao oko 0,6 posto na 1,3845 dolara. Dolar je prema jenu ostao nepromijenjen, na 81,88 jena. Analitičari ističu da će se pritisci na dolar nastaviti uoči govora čelnika Fed-a Bena Bernankea u utorak i srijedu u američkom Kongresu. Ulagači očekuju da će Bernanke ustrajati na procjeni da gospodarski oporavak jača ali da još nije dovoljno snažan da bi osigurao osjetno poboljšanje na tržištu rada, signalizirajući time da još nije došlo vrijeme za podizanje američkih kamatnih stopa. Ta je politika suprotna onoj Europske središnje banke (ECB) koja upozorava na inflatorne rizike. Očekuje se da će ECB-ovo monetarno povjerenstvo na ovotjednom sastanku signalizirati da priprema postupno povlačenje iz ultra-popustljive monetarne politike, otvarajući vrata podizanju kamatnjaka.