BEOGRAD - Sudionici međunarodne konferencije "Cargo 10 - izazovi i perspektive ujedinjene željeznice", koja je danas održana u Beogradu, ocijenili su kako je suradnja željeznica u zemljama regije i olakšavanje administrativnih procedura kako bi se skratilo vrijeme transporta robe nužno za jačanje njihove konkurentnosti na europskom tržištu. Na tom su putu vrlo značajne odluke o investiranju u željezničku infrastrukturu, kao i povezivanje tvrtki u regiji, istaknuto je na skupu koji je okupio ministre i predstavnike ministarstava prometa i predsjednike uprava željeznica iz zemalja regije, Zajednice europskih željeznica i predstavnike niza tvrtki. Predstavnici željeznica Hrvatske, Srbije i Slovenije potpisali su 9. rujna 2010. u Beogradu protokol o osnivanju zajedničkog željezničkog poduzeća "Cargo 10" radi ostvarivanja bržeg transporta robe na X. paneuropskom transportnom koridoru. Suradnjom svih zainteresiranim može se postići da se vrijeme transporta robe od Muenchena do Istanbula sa sadašnjih 55 do 60 sati skrati na 40 sati te da se broj vlakova na željezničkoj relaciji Ljubljana-Zagreb-Beograd-Istanbul poveća za tri tisuće, kazao je srbijanski ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić. Državni tajnik hrvatskog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Danijel Mileta kazao je da Hrvatska očekuje da će joj iz europskih fondova za prometnu infrastrukturu biti na raspolaganju oko 350 milijuna eura, a od toga bi oko 250 milijuna eura moglo biti za željezničku infrastrukturu.
MAKATI CITY - Oporavak tržišta nekretnina širom svijeta stagnirao je u 2010. s obzirom na neujednačeno kretanje cijena u pojedinim zemljama, pri čemu je u Hrvatskoj tempo njihova pada ubrzao, pokazalo je najnovije izvješće međunarodnog portala za nekretnine Global Property Guide. Od ukupno 36 zemalja obuhvaćenih ispitivanjem, u prošloj je godini tek njih 15 za koje su dostupni podaci za četvrto tromjesečje zabilježilo rast cijena nekretnina, dok su u ostalima one pale. Pritom je 18 tržišta u 2010. ostvarilo bolju izvedbu nego u godini ranije, dok ih je 16 imalo lošiju. U Hrvatskoj su cijene nekretnina prilagođene za inflaciju pale u 2010. za 5,06 posto u odnosu na godinu ranije, kada su se smanjile za 2,39 posto. Time Hrvatska slijedi trend istočne Europe, gdje tržišta i dalje bilježe pad, ali po nižim stopama nego u prethodnoj godini. Europska tržišta općenito se neujednačeno oporavljaju. I dok su u Latviji cijene nekretnina prilagođene za inflaciju u prošloj godini poskočile za 19,09 posto, a u Estoniji za 7,91 posto, Irska je bilježila najveći pad cijena za čak 11,6 posto.
WASHINGTON - Američki BDP porastao je u četvrtom tromjesečju za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, objavila je u petak vlada u Washingtonu, revidirajući naniže prve prognoze o rastu. U siječnju je za posljednje prošlogodišnje tromjesečje prognozirala rast od 3,2 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju porastao za revidiranih 2,6 posto. Analitičari su za četvrto tromjesečje očekivali blagu reviziju naviše, predviđajući stopu rasta od 3,3 posto. Vlada je odlučila sniziti procjenu o rastu BDP-a zbog snažnijeg uvoza i slabije javne i osobne potrošnje no što je ranije prognozirala. Tako je osobna potrošnja, na koju otpada dvije trećine američkog BDP-a, u razdoblju od listopada od prosinca porasla za 4,1 posto. U prethodnoj je prognozi njezin rast procijenjen na 4,4 posto. Treća procjena o rastu američkog BDP-a u četvrtom tromjesečju bit će objavljena 25. ožujka.
DUBAI - Saudijska Arabija povećala je naftnu proizvodnju iznad devet milijuna barela nafte dnevno kako bi nadoknadila manjkove izazvane smanjenjem proizvodnje u Libiji, izjavio je upućeni izvor te industrije za Reuters. "Počeli smo proizvoditi više od devet milijuna barela nafte dnevno. Imamo goleme proizvodne kapacitete", kazao je taj izvor. Cijene nafte u četvrtak su dosegnule gotovo 120 dolara, što je njihova najviša razina u posljednje dvije i pol godine. U industrijskoj publikaciji Energy Intelligence u četvrtak navečer objavljeno je da je Saudijska Arabija u tajnosti povećala proizvodnju kako ne bi potpirila napetosti u regiji. "Javnost nije obaviještena o tom potezu Saudijaca, najvjerojatnije zbog politički osjetljive situacije u regiji i unutrašnje dinamike u OPEC-u", piše Energy Intelligence. Saudijska Arabija, čiji rezervni kapaciteti iznose približno četiri milijuna barela nafte dnevno, objavila je ipak da će klijentima isporučiti svu potrebnu naftu kako bi nadoknadila manjkove uzrokovane smanjenim isporukama iz Libije.
PEKING - Iako je gotovo nemoguće uspoređivati utjecaj šokova na različite zemlje, čini se da će gospodarstva u nastajanju trpjeti manje nego razvijene zemlje ako se cijene nafte zadrže na najvišim razinama u dvije i pol godine, objavljuje Reuters. Pritom takav razvoj događaja ne bi mogao poslužiti kao primjer produbljivanja jaza između zemalja u razvoju i Zapada, budući da bi slabiji rast u razvijenim gospodarstvima u konačnici nepovoljno utjecao i na gospodarstva u nastajanju. Ovotjedni nagli skok cijena nafte zbog nemira u Libiji potaknuo je redistribuciju prihoda koja ide na ruku samo izvoznicima nafte. "Tržišta u nastajanju bit će pogođena, no ona imaju dovoljno novca da si priušte subvencioniranje cijena", kazala je Alicia Garcia-Herrero iz španjolske banke BBVA. Ta opcija nije na raspolaganju najrazvijenijim gospodarstvima, čije su vlade počele pooštravati fiskalnu politiku kako bi smanjile proračunske manjkove nabujale tijekom gospodarske krize. U razvijenim zemljama taj će dodatni šok u osnovi samo dodatno odgoditi oporavak, tumači ona. Među najvećim gospodarstvima u razvoju, kako je kazala, samo Meksiko, Rusija i u manjoj mjeri Brazil mogli bi imati koristi od skuplje nafte. Latinska Amerika će, općenito govoreći, proći bolje nego Azija, dodala je Garcia-Herrero.
FRANKFURT - Gotovo dvjesto njemačkih profesora ekonomije potpisalo je deklaraciju u kojoj traže izradu plana u Europskoj uniji koji bi posrnulim državama omogućio proglašenje stečaja. "Pozivamo njemačku vladu da poduzme mjere za slučaj da ne uspije aktualni europski krizni mehanizam, te da zajedno s partnerima u EU-u izradi detaljan plan o mogućnosti proglašenja stečaja visokozaduženih zemalja eurozone", stoji u članku objavljenom u dnevniku Frankfurter Allgemeine Zeitung. Od ukupno više od dvjesto pozvanih profesora dokument je potpisalo njih 189. Umjesto zajedničkog mehanizma pomoći, koji je uspostavljen prošle godine i mogao bi postati trajan od 2013. u nešto promijenjenom obliku, ekonomisti boljom varijantom smatraju da se svaka zemlja sama pobrine za restrukturiranje dugova. "Restrukturiranje bi omogućilo da posrnule zemlje smanje svoje dugove i počnu ispočetka", kazali su ekonomisti. Rješenje koje se trenutno razmatra i vjerojatno će dobiti zeleno svjetlo čelnika zemalja EU-a u konačnici bi se svelo na svojevrsno trajno jamstvo za dugove nekih zemalja uz vrlo ozbiljne posljedice, upozorili su. Potpisnici sumnjaju i u učinkovitost mjera kojima se želi ojačati konkurentnost slabijih članica eurozone i kontrolirati državne financije članica, s obzirom na ograničene instrumente EU-a.
LONDON - Dolar je u petak blago ojačao prema euru na međunarodnim tržištima valuta slijedom povlačenja cijena sirove nafte s nedavnih visokih razina, ali su ulagače razočarale nove procjene vlade u Washingtonu o rastu američkog BDP-a u četvrtom tromjesečju. Euro je prema dolaru oslabio 0,2 posto na 1,3781 dolara. U istom je postotku američka valuta oslabila prema jenu, kliznuvši na 81,71 jen. Dolaru je podršku dalo povlačenje cijena nafte s nedavno dosegnutih najviših razina u dvije i pol godine, nakon što je najveći svjetski izvoznik Saudijska Arabija priopćio da je spreman uskočiti i nadoknaditi pad opskrbe povezan s nemirima u Libiji. Rast zelene novčanice zakočio je pak podatak da je američki BDP u četvrtom tromjesečju 2010. porastao za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, čime je vlada u Washingtonu snizila početnu prognozu rasta u visini 3,2 posto. Euro pak nastavlja dobivati podršku od pojačanih uvjerenja o skorom podizanju kamatnih stopa u eurozoni, nasuprot očekivanjima o nastavku popustljive monetarne politike u SAD-u. Klizanje cijena nafte pritisnulo je i švicarski franak koji se tako spustio s rekordnih razina prema dolaru, te se njime trgovalo po 92,91 centima za dolar.