LONDON/ZAGREB - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izvijestila je u srijedu da je u prošloj godini gotovo udvostručila neto dobit, uz rekordna ulaganja koja bi se u 2011. trebala dodatno povećati. Neto dobit EBRD-a u 2010. iznosila je 1,4 milijarde eura, u usporedbi sa 746 milijuna eura u 2009., zahvaljujući pojačanim ulaganjima i započetom oporavku gospodarstava u regiji u kojoj banka posluje. Bančina su ulaganja u prošloj godini dosegnula rekordnih devet milijardi eura, u usporedbi sa 7,9 milijardi u prethodnoj godini. Rekord je zabilježen i u stavci ukupnog broja pojedinačnih ulaganja, kojih je banka nanizala 389, navodi se u priopćenju. U idućoj godini banka planira održati visoku razinu ulaganja od osam do devet milijardi eura. Prošle je godine EBRD značajno povećao ulaganja u sklopu ključnih strateških inicijativa, ističe se u priopćenju. Banka je financirala i 71 projekt u regiji zapadnog Balkana, što je 39 posto više nego 2009. Vrijednost ulaganja na tom području prvi je puta premašila milijardu eura, ističu u EBRD-u. U banci ukazuju i na pojačanu preorijentaciju na financiranje realnog gospodarstva, pa je udio izravnih ulaganja u tvrtke premašio četvrtinu ukupnih novih ulaganja EBRD-a u 2010. Zbog poskupljenja cijena hrane povećana su i ulaganja u poljoprivredni sektor, u kojem su potpisani ugovori o 63 nova projekta ukupne vrijednosti 836 milijuna eura, što je 31 posto više nego u 2009. Procjenjuje se da je vrijednost EBRD-ova dioničkog portfelja na kraju prošle godine iznosila 6,3 milijarde eura i da je obuhvaćala 237 izravnih ulaganja, stoji u priopćenju EBRD-a.
FRANKFURT - Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet pozvao je u srijedu vlade eurozone da postrože fiskalnu politiku ako uoče opasnost od pregrijavanja gospodarstava. U intervjuu za najnovije izdanje njemačkog tjednika Die Zeit Tichet je kazao da vlade moraju zakočiti rast ako on pretjerano ubrza i da ne čekaju ECB da podizanjem kamatnjaka rješava probleme u pojedinim zemljama. Iako se njemačko gospodarstvo, najveće u eurozoni, snažno oporavilo od recesije iz razdoblja svjetske krize, oporavak još nije konačno potvrđen, upozorio je Trichet. "Pojedinačne zemlje moraju prihvatiti zajedničku monetarnu politiku kao zadanu vrijednost i na nacionalnoj razini uskladiti s njome ostale politike", kazao je Trichet. "Ako neka zemlja bilježi nagli rast, mora restriktivnije oblikovati vlastitu nacionalnu politiku, dakle fiskalnu, strukturnu i politiku plaća, kao i financijski nadzor, kako bi spriječila pregrijavanje gospodarstva i nekontrolirano bujanje spekulacija". Trichet je zaključio kako njemački političari "definitivno raspolažu instrumentima koji su im potrebni kako bi povukli prave poteze", ali je upozorio da njemački oporavak, iako neočekivano snažan, ipak nije dovoljno jak da bi ga se proglasilo konačnim. "Oporavak tek treba biti potvrđen. Ovu krizu još ne možemo proglasiti gotovom", kazao je. Njemačko je gospodarstvo u četvrtom tromjesečju poraslo za 4,0 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, poduprto izvozom. Ta je stopa dvostruko viša od odgovarajuće u eurozoni.
ZAGREB/STRASBOURG - Države članice EU-a moraju osigurati da mirovinski sustavi, unatoč gospodarskoj krizi, osiguraju održive i odgovarajuće mirovine sve većem broju umirovljenika, navodi se u rezoluciji Europskog parlamenta usvojenoj u srijedu. "U ovom trenutku na svaku osobu iznad 65 godina dolaze četiri osobe radne dobi, a do 2060. bit će samo dvije", navodi se u Zelenoj knjizi Europske komisije, na koju odgovara Europski parlament. Europski zastupnici pozivaju države članice da osiguraju "stabilne, pouzdane i održive" mirovinske sustave i odgovarajuće mirovine kako ljudi u starosti ne bi živjeli u siromaštvu. Pozivaju i na rješavanje poteškoća u ostvarivanju prava na mirovine koje su radnici zaradili radeći u drugim državama članicama. Upozoravaju i na velik jaz između zakonske dobi za mirovinu i stvarne dobi u kojoj ljudi prestaju raditi. Starijim radnicima trebalo bi osigurati bolje prilagođena radna mjesta i uvjete rada, kao i bolju zaštitu od otkaza. Zauzimaju se i za veći naglasak na rodnu ravnopravnost, jer nejednakosti na tržištu rada imaju za posljedicu niže mirovine za žene, kojima prijeti veći rizik siromaštva u starosti, priopćio je Europski parlament.
MOSKVA - Rusija očekuje da će ove godine izvesti najmanje 2,5 tone kavijara načinjenog od ikre jesetre u Europsku uniju, nakon devetogodišnje zabrane, objavio je u srijedu ruski regulator. Drugi po veličini službeni proizvođač kavijara u svijetu, nakon Irana, objavio je početkom mjeseca da će ponovno početi izvoziti crni kavijar u Europsku uniju. Riječ je o kavijaru dobivenom od ribe iz uzgoja a pokusna će pošiljka težiti 150 kilograma, priopćeno je. Rusija je zabranila proizvodnju kavijara od jesetri 2006. kako bi spriječila prekomjerni izlov te ribe. Proizvodnja kavijara nastavljena je 2010. u posebno dizajniranim uzgajalištima. Čelnik Savezne agencije za ribarstvo izjavio je u srijedu da Rusija očekuje da će tijekom ove godine u Europu isporučiti 2,5 tone "ili više" te vrhunske delikatese, prenose RIA Novosti. U priopćenju se ne spominju podaci o izvozu u druge zemlje.
ZAGREB - Francuska farmaceutska grupe Sanofi-Aventis dogovorila je u srijedu kupnju američke biotehnološke kompanije Genzyme za 20,1 milijardu dolara (14,8 milijardi eura). Kupovinom Genzymea Sanofi će osigurati pristup tržištu lijekova za rijetke bolesti. "Ta će transakcija stvoriti novu logičnu platformu za rast Sanofi-Aventisa i istodobno proširiti naš utjecaj na području biotehnologije", kazao je u priopćenju izvršni direktor Sanofija Christopher Viehbacher. Sanofi je predao službenu ponudu za kupnju Genzymea u kolovozu 2010. Prema uvjetima sporazuma Genzymeovi će dioničari imati pravo i na udio u prihodima od prodaje proizvoda američke tvrtke, uključujući i lijek za multiplu sklerozu Lemtrada.
LONDON - Euro je u srijedu ojačao prema švicarskom franku na međunarodnim tržištima valuta nakon što je švicarska vlada najavila mjere kojima namjerava suzbiti jačanje nacionalne valute. Euro je tako do podneva ojačao na 1,3070 franaka, nakon što je nakratko poskočio i na 1,3130 franaka. Bio je na dobitku i prema dolaru, ojačavši 0,2 posto na 1,3510 dolara. Zelena novčanica ostala je pak nepromijenjena prema jenu, na 83,75 jena, nadomak najvišoj razini u osam tjecana od 83,93 jena, koju je dotaknula u utorak. Među ostalim valutama isticala se britanska funta, koja je naglo oslabila jer su ulagači znatno revidirali očekivanja rasta kamatnih stopa u Velikoj Britaniji nakon što je britanska središnja banka (BoE) u tromjesečnom izvješću o inflaciji snizila prognozu gospodarskog rasta u kontekstu rasta potrošačkih cijena. Funta je tako prema dolaru potonula na 1,6040 dolara. Euro je prema funti skočio na 84,29 penija.