BEČ - Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) podigla je prognozu rasta globalne potražnje za naftom u 2011., s obzirom na hladnu zimu i snažne gospodarske prognoze, poglavito za SAD i Kinu. Tako naftni kartel prema najnovijim procjenama u ovoj godini očekuje da će globalna potražnja za naftom porasti za 1,62 posto, odnosno 1,4 milijuna barela nafte dnevno, na ukupno 87,74 milijuna barela nafte dnevno. Time je podignuta stopa rasta potražnje, s obzirom da je prvotno prognoziran rast za 1,23 posto. "Oštra zima pogađa većinu zemalja članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) od studenoga prošle godine, što je rezultiralo značajno većom potrošnjom energije", tumači OPEC-a u najnovijem mjesečnom biltenu o stanju na tržištima nafte. "Potrošnja naftnih derivata povećala se tijekom zime, što je potaknulo usklađivanje prognozi ukupne naftne potražnje u svijetu ne samo za 2010., već i za 2011.", objavio je naftni kartel. Potražnju su dodatno poduprle snažnije industrijske aktivnosti u SAD-u i Kini, potaknute planovima poticaja i državnim potporama, navode u OPEC-u.
FRANKFURT - Europska središnja banka (ECB) objavila je u četvrtak procjene stručnjaka koje ukazuju na nešto više očekivane stope rasta i inflacije u eurozoni u ovoj godini no što se dosada očekivalo. ECB-ova anketa profesionalnih prognostičara (SPF) za prvo ovogodišnje tromjesečje, objavljena u sklopu biltena za veljaču, pokazuje da se sada za eurozonu u ovoj godini očekuje rast od 1,6 posto i inflacija u visini 1,9 posto. U prethodnoj anketi prognostičari su očekivali rast i inflaciju u ovoj godini u visini 1,5 posto. Sam ECB prognozirao je u prosincu prosječnu stopu rasta eurozone u ovoj godini od 1,7 posto i prosječnu stopu inflacije u visini 1,8 posto. U siječnju inflacija je u eurozoni porasla na 2,4 posto zbog viših cijena energije i prehrambenih proizvoda ali je ECB u četvrtak ponovio da očekuje stabilizaciju cijena sirovina tijekom godine. Za 2012. anketirani stručnjaci potvrdili su važeću prognozu gospodarskog rasta eurozone od 1,7 posto. Prognoza o inflaciji podignuta je pak za 0,2 postotnog boda, na 1,8 posto.
BEČ - Guverner njemačke središnje banke (Bundesbank) Axel Weber kazao je kako neće komentirati buduće poslovne planove prije nego što se osobno sastane s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Novinska agencija Reuters u srijedu je, pozivajući se na europske izvore, objavila kako se Webera više ne smatra kandidatom za nasljednika aktualnog čelnika Europske središnje banke (ECB) Jean-Claudea Tricheta, čiji mandat istječe u listopadu. "Razgovarao sam s kancelarkom. Rekao sam joj da neću davati izjave prije sastanka i dogovora s njom", kazao je Weber, govoreći na jednom financijskom forumu u Austriji. Nije naveo kada se planira naći s Merkel. Prema jednom njemačkom izvoru, Weber se sam odlučio povući iz utrke za čelno mjesto u ECB-u nakon što ga je njemačka vlada izvijestila da njegova kandidatura nema nužnu potporu u Europi. Weber, poznat po predanosti suzbijanju inflacije, nalazi se na čelu Bundesbanka gotovo sedam godina i smatralo ga se najizglednijim kandidatom za nasljednika Jeana-Claudea Tricheta, koji je čvrstom rukom proveo ECB kroz tešku dužničku krizu u eurozoni.
BRUXELLES - Europska komisija ispitat će mogućnost uvođenja dodatnih ograničenja na bankarske bonuse, kazao je vodeći dužnosnik EU-a kojem je povjerena zadaća reforme financijskog sektora. Govoreći na skupu bankarske industrije, Michel Barnier poručio je bankarima da budu oprezni prilikom isplata velikih nagrada, rekavši da bi mogao pooštriti stroge propise EU-a koji već određuju odgodu isplate bonusa i definiraju stroge limite za njihovu visinu. "Provjerit ćemo trenutne mjere vezane za nagrađivanje i vidjeti jesu li dovoljne ili nisu", kazao je povjerenik EU-a. "Naknade, bonusi - to su stvari koje su šokantne za ljude koji teško spajaju kraj s krajem", kazao je. "Banke su dio europskog društva. Morale bi to uzeti u obzir". Novim propisima koji su stupili na snagu početkom siječnja već su uvedena najstroža ograničenja u svijetu na bankarske bonuse u 27 država članica EU-a. Barnierov istup nadovezao se na britanski sporazum s bankama od srijede "Projekt Merlin", kojim je ograničena visina bonusa i povećan obujam plasmana kredita tvrtkama.
LONDON - Euro je u četvrtak skliznuo prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta jer je raspoloženje pokvarila zabrinutost zbog izostanka konkretnih političkih mjera za suzbijanje dužničke krize u eurozoni. Tako je euro oslabio prema dolaru 0,7 posto na 1,3620 dolara. Dolar je ojačao i prema jenu, i to 0,5 posto, te se dolarom trgovalo po 82,80 jena. Euro je pritisnuo rast prinosa po 10-godišnjim portugalskim državnim obveznicama na povijesno najvišu razinu, čime se dodatno povećala razlika u odnosu na prinose po referentnim njemačkim dužničkim papirima. Jedinstvena je valuta također izgubila podršku pojačanih aktivnosti kupovanja u Aziji na početku tjedna, pri čemu je jedan azijski stabilizacijski fond odlučio i prodavati euro. Uzlazni trend eura zaustavljen je i zato što su ulagači odlučili pričekati ožujak i pojedinosti plana suzbijanja dužničke krize u eurozoni, a analitičari ističu da raspoloženje prema euru pada i zbog zabrinutosti da će ulagači u obveznice morati smanjiti svoje prinose po dugu slabijih zemalja eurozone. Britanska je funta pak potonula nakon što je britanska središnja banka (BoE) zadržala kamatne stope nepromijenjenima na rekordno niskih 0,5 posto. Funta je prema dolaru oslabila 0,3 posto, na 1,6060 dolara, nakon što je prethodno potonula na 1,6012 dolara.