LONDON - Britansko gospodarstvo u posljednjem je tromjesečju zabilježilo snažniji pad aktivnosti nego što se očekivalo, pokazali su konačni službeni podaci britanske vlade. Britanski BDP smanjio se u razdoblju od listopada do prosinca prošle godine za 0,6 posto, nasuprot ranijoj prognozi o 0,5-postotnom padu, priopćio je britanski statistički ured. Ta je razlika većim dijelom nastala zbog aktivnosti u proizvodnom i uslužnom sektoru ispod očekivanja, te izuzetno nepovoljnih sniježnih vremenskih prilika u Britaniji u prosincu, tumači se u priopćenju.
DUBLIN - Irska je vlada u četvrtak prebacila više od 12 milijardi eura depozita iz dviju krizom pogođenih banaka u konkurentske tvrtke kako bi ispunila uvjete za dobivanje međunarodne krizne pomoći. Ministarstvo financija priopćilo je da je Visoki sud izdao naloge o trenutnom transferu depozita. Klijenti i njihov novac prebačeni su iz posrnulih banaka Anglo Irish i Irish Nationwide Building Society (INBS) u Allied Irish Banks (AIB) i Irish Life & Permanent, stoji nadalje u priopćenju. "Ovo je odlučujući korak u smjeru olakšavanja pozicije tih dviju banaka, uz istodobnu zaštitu štediša i jačanje bankovnog sustava", kazao je ministar financija Brian Lenihan. Time je napravljen novi korak u procesu gašenja banaka, koje mnogi zbog višegodišnjeg nemarnog kreditiranja smatraju glavnim krivcima za stvaranje balona na irskom tržištu nekretnina, čije je dramatično pucanje pogurnulo zemlju u produbljenu recesiju.
ATENA - Grčka će do kraja idućeg mjeseca imenovati savjetnika za sastavljanje popisa imovine u državnom vlasništvu koja bi se mogla prodati, u sklopu nastojanja da uspostavi kontrolu nad prenapregnutim državnim financijama, izjavio je ministar financija Georgij Papakonstantinu. "Vlada će imenovati savjetnika koji će sastaviti popis državne imovine radi moguće prodaje kako bi se smanjio dug", kazao je ministar. Prvi bi popis trebao biti spreman do lipnja, a drugi bi uslijedio u prosincu, dodao je. Ti su privatizacijski planovi sastavni dio bolnih mjera štednje na koje je vlada u Ateni pristala kako bi od Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) dobila hitne zajmove. Vlada planira privatizacijom prikupiti 15 milijardi eura do 2013., a cilja na prodaju ukupno 50 milijardi eura vrijedne imovine do 2015., kazao je Papakonstantinu. Ministar je također kazao kako je uvjeren da će Grčka izboriti produljenje razdoblja povrata ukupno 110 milijardi eura kredita.
BEČ - Austrijska banka Erste Group izvijestila je u petak da je u prošloj godini povećala neto dobit za 12,4 posto, upozorivši pritom da njezine rezultate i dalje pritišću podružnice u srednjoj i istočnoj Europi. Banka je prošlu godinu zaključila s neto dobiti od 1,02 milijarde eura. Glavni su oslonac rezultatima bili neto prihodi od kamata, koji su porasli za 3,7 posto na 5,4 milijarde eura, te prihodi od provizija, uvećani za 9,2 posto, na 1,9 milijardi eura, stoji u priopćenju. Rezervacije za problematične zajmove smanjene su u prošloj godini za 1,2 posto u odnosu na 2009. ali su se zadržale iznad razine od dvije milijarde eura. Većina tog iznosa otpada na sedam istočneuropskih podružnica Erstea, ističu u banci. Bolje poslovne rezultate zabilježile su samo podružnice u Češkoj i Slovačkoj, zahvaljujući proširenju poslovanja s građanima. Podružnice u Rumunjskoj, Hrvatskoj i Srbiji zabilježile su pak slabije rezultate dok je ona mađarska poslovala u minusu zbog uvođenja poreza na banke.
FRANKFURT - Njemačka telekomunikacijska tvrtka Deutsche Telekom objavila je da je u četvrtom tromjesečju 2010. poslovala s gubitkom, koji se najvećim dijelom pripisuje poslovanju u istočnoj i južnoj Europi, te otpisima imovine. Neto gubitak u četvrtom tromjesečju 2010. iznosio je 582 milijuna eura, nasuprot neto gubitka od tri milijuna eura u istom razdoblju godine ranije, navodi se u poslovnom izvješću. Prihodi su smanjeni 4,5 posto, na 15,48 milijardi eura. U DT-u negativan rezultat najvećim dijelom pripisuju izvanrednim troškovima, koji uključuju otpise vrijednosti u DT-ovim ograncima u Grčkoj i Rumunjskoj, te troškove povezane s posebnim porezom za telekomunikacijske tvrtke u Mađarskoj i s okončanjem dugotrajnog sudskog spora u Poljskoj oko vlasništva nad mobilnom mrežom PTC, stoji u priopćenju. U čitavoj 2010. neto dobit uvećana je na gotovo 1,7 milijardi eura, s 353 milijuna eura dobiti u 2009. Prihodi su umanjeni za 3,4 posto i iznosili su 62,42 milijarde eura.
LONDON - Nova međunarodna avioprijevoznička grupa IAG, nastala spajanjem British Airwaysa i španjolske Iberije, objavila je da je prošle godine ostvarila skromnu neto dobit u 2010. zbog otežanih zimskih uvjeta i štrajkova. Dobit nakon poreza iznosila je tako u prošloj godini 100 milijuna eura, u usporedbi s gubitkom od 777 milijuna eura u 2009., objavio je IAG. Prihodi su porasli za 10 posto na 14,8 milijardi eura. Rezultati su izračunati na pro-forma bazi, kao da su British Airways i Iberia cijele prošle godine poslovali kao udružena grupa. Spajanje je završeno prošloga mjeseca, čime je nastala druga po veličini europska zrakoplovna kompanija po tržišnoj vrijednosti, nakon njemačke Lufthanse. "Podaci kombinirane grupe pokazuju povratak profitabilnom poslovanju u usporedbi s prethodnom godinom, uz dobre prihode koji se temelje na snažnim prinosima i malom povećanju kapaciteta", naveo je u priopćenju izvršni direktor IAG-a Willie Walsh.
WASHINGTON - Boeing je pobijedio na natječaju Ratnog zrakoplovstva SAD-a vrijednom 35 milijardi dolara, za gradnju 179 zračnih tankera, objavili su u četvrtak Pentagon i Ratno zrakoplovstvo. "Boeing je bio jasan pobjednik", rekao je zamjenik ministra obrane William Lynn, objavljujući odluku. Ugovor započinje s 3,5 milijarde dolara za razvoj zrakoplova za popunu gorivom pod nazivom KC-46A, čija prva eskadrila od 18 letjelica treba biti isporučena do 2017. U trećem pokušaju ratnog zrakoplovstva da zamijeni zastarjele modele Boeing KC-135 Stratotankers, Boeingov pobjednički NewGen Tanker, utemeljen na zrakoplovu 767, natjecao se protiv zračnih tankera KC-45 tvrtke EADS North America, zasnovanih na Airbusu A330.
TOKIO - Japanski temeljni indeks potrošačkih cijena pao je u siječnju za 0,2 posto u odnosu na godinu ranije, pokazali su vladini podaci. Time je nastavljeno razdoblje pada cijena 23. mjesec zaredom, ukazujući na nastavljene deflatorne pritiske unatoč višim cijenama sirovina. Analitičari su očekivali 0,3-postotni pad toga indeksa, koji ne uključuje kolebljive cijene svježe hrane. U prosincu indeks je pao za 0,4 posto. Glavni su razlozi usporavanja pada indeksa u siječnju više cijene benzina i kerozina, tumače u vladi. Previranja na Bliskom Istoku i u sjevernoj Africi potaknula su nagli skok cijena energije širom svijeta, što snažno utječe na Japan koji je u potpunosti ovisan o uvoznoj nafti. Skoro 90 posto nafte uvozi se s Bliskog Istoka. Ekonomisti su ipak upozorili da veći troškovi uvezenih sirovina poput nafte neće pomoći u borbi protiv japanskih deflatornih pritisaka.
LONDON - Cijene nafte kliznule su u petak na međunarodnim tržištima s najviših razina u dvije i pol godine nakon što je Saudijska Arabija objavila da je spremna nadoknaditi manjak nafte uzrokovan prekidom isporuka iz Libije. Cijene barela sirove nafte na tržištu u Londonu stabilizirale su se tako na 111,83 dolara, nakon što su u četvrtak u vrijeme zatvaranja burze potonule na 111,36 dolara, pod utjecajem glasina o smrti libijskog čelnika Muamara Gadafija. Na američkom tržištu barelom se u petak trgovalo po 97,84 dolara, nakon što je u četvrtak u vrijeme zatvaranja potonuo na 97,28 dolara. Naftna su se tržišta smirila nakon vijesti da Saudijska Arabija pregovara s europskim kompanijama kako bi se nadoknadila izgubljena libijska proizvodnja. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je u petak na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 111,01 dolara, što znači da je bila 5,13 dolara skuplja nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u petak su ojačali, predvođeni rudarskim sektorom, pri čemu su podršku crpili iz smirivanja cijena nafte na svjetskim tržištima. Tako je indeks londonske burze Ftse poskočio 0,84 posto, na 5.969 bodova, frankfurtski DAX za 0,45 posto, na 7.162 boda, a CAC za 1,28 posto, na 4.061 bod. Rudarske dionice bile su najveći dobitnici, s obzirom na rast cijena bakra i ostalih kovina. Ojačale su i dionice u industriji graditeljstva i građevinskih materijala dok se među pojedinačnim dobitnicima isticao talijanski telekom operater Telecom Italia, s rastom cijena dionica od 4,7 posto, nakon objave poslovnih rezultata.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, nakon četiri dana neprestanog poniranja, jer je ulagače ponešto umirio prvi pad cijene nafte u posljednjih devet dana. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio na dobitku 0,7 posto, a za otprilike toliko porasle su i cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji i Australiji. U Hong Kongu je Hang Seng indeks skočio više od jedan posto, dok u Šangaju cijene dionica stagniraju. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na dobitku oko jedan posto. Pozitivno je na azijske burze utjecao pad cijene nafte.
NEW YORK - Nakon dva dana oštrog pada, na Wall Streetu su se u četvrtak cijene dionica stabilizirale, no trgovalo se nervozno jer se ulagači plaše da će visoke cijene nafte usporiti oporavak gospodarstva. Dow Jones oslabio je 37 bodova, ili 0,31 posto, na 12.068 bodova, a S&P 500 indeks 0,10 posto, na 1.306 bodova. Nasdaq indeks ojačao je pak 0,55 posto, na 2.737 bodova. Na početku jučerašnjeg trgovanja vodeći su indeksi bili u znatnom minusu. U jednom trenutku Dow Jones indeks zaronio je, po prvi puta od početka veljače, ispod psihološki važne razine od 12.000 bodova, jer se ulagači plaše da će visoka cijena nafte izazvati pad potrošnje, što bi naštetilo oporavku američkog gospodarstva koje uvelike ovisi upravo o potrošnji.