BRUXELLES - Europska unija planira provesti istragu o planiranom spajanju dvije najveće svjetske burze dionica, zahvaljujući kojem bi, kako strahuju američki zakonodavci, Frankfurt mogao istisnuti New York s pozicije vodećeg svjetskog financijskog tržišta, prenose u srijedu europski mediji. Njemački burzovni operater Deutsche Boerse i američki NYSE Euronext priznali su da su u uznapredovalim pregovorima o spajanju poslovanja, čime bi nastao najveći operater tržišta dionica i tržišta financijskih izvedenica u svijetu. Deutsche Boerse imao bi u novom entitetu 60-postotni udio, što je neke navelo na zaključak da bi spajanje moglo označiti kraj dominacije Wall Streeta na globalnim financijskim tržištima. Europska komisija nedavno je produljila rok za istraživanje te transakcije koji je sama odredila. Obično istraga mora biti završena u roku od 25 radnih dana, ali je produljenjem na takozvanu drugu fazu Bruxelles osigurao dodatna četiri mjeseca vremena.
LUXEMBOURG - Nove industrijske narudžbe u eurozoni porasle su u prosincu na mjesečnoj razini za 2,1 posto, dok je njihov rast u 27-članoj Europskoj uniji iznosio 2,5 posto, objavio je europski statistički ured Eurostat. Time je stopa njihova rasta u eurozoni ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, kada su one uvećane 2,2 posto na mjesečnoj razini, dok je značajnije ubrzala u Uniji, s obzirom na 1,7-postotni rast u studenome. Na godišnjoj razini, u posljednjem su mjesecu 2010. nove industrijske narudžbe u eurozoni i EU porasle za 18,5 posto u usporedbi s prosincem 2009., objavio je nadalje statistički ured. Za 2010., kako je priopćio Eurostat, prosječan indeks novih industrijskih narudžaba u usporedbi s godinom ranije uvećan je za 17,6 posto u eurozoni i za 17,2 posto u EU.
BRUXELLES - Još tri članice EU-a, Belgija, Luksemburg i Estonija, mogu nastaviti svoje aktivnosti na europskom tržištu ugljika (ETS), nešto više od mjesec dana nakon njegova zatvaranja zbog velike prijevare, objavila je ovoga tjedna Europska komisija. Mjere sigurnosti poduzete u Belgiji, Luksemburgu i Estoniji omogućit će im da ponovno povežu svoje nacionalne registre s europskim sustavom za razmjenu dozvola za emisiju CO2 od četvrtka, 24. veljače, objavila je Komisija. U sustav se već uključilo sedam država članica: Francuska, Njemačka, Nizozemska, Slovačka, Velika Britanija, Portugal i Španjolska. Za uključivanje svih članica treba još neko vrijeme, navodi EK. Svaka članica EU-a ima nacionalni registar s računima tvrtki koje sudjeluju u ETS-u na njezinu teritoriju. Na razini EU-a riječ je o gotovo 12.000 tvrtki. Jedinstveni registar kojim će upravljati EK bit će uspostavljen 2013.
BRUXELLES - Stručnjaci država članica EU-a izglasali su da se dopusti uvoz u EU stočne hrane s tragovima nedopuštenog genetski modificiranog materijala, izazvavši žestoke kritike organizacija za zaštitu okoliša, koje upozoravaju da je riječ o opasnom presedanu. Stalni odbor EU-a odlučio je u utorak dopustiti kontaminaciju uvezene stočne hrane s 0,1 posto neodobrenog GMO-a, što je po tvrdnjama industrije, izvoznika i Europske komisije neophodno kako bi se spriječili prekidi opskrbe. Pobornici odluke pozivaju se na rastuće cijene hrane i prekide u opskrbi 2009. kada je nekoliko pošiljaka američke soje bilo zaplijenjeno zbog otkrića tragova neodobrenog genetski modificiranog materijala. Europska stočna industrija u velikoj mjeri ovisi o stočnoj hrani proizvedenoj izvan EU-a. Prošle godine uvezla je 51 milijun tona stočne hrane, od čega je gotovo polovica bila odobrena genetski modificirana soja iz Brazila i Argentine američkog proizvođača Monsanto.
BRUXELLES - Odbor stručnjaka Europske unije za poljoprivredu u četvrtak bi trebao glasovati o prijedlogu da se dopusti veći uvoz i prodaja šećera u EU-a kako bi se olakšalo stanje s manjkom opskrbe na europskom tržištu, najavljuju europski mediji. Europsko tržište šećera znatno se smanjilo pa kompanije imaju poteškoća u nabavi, upozorilo je 18. veljače Udruženje njemačkih proizvođača slastica. Portugal je od EU-a također zatražio da dopusti dodatni uvoz sirovog šećera u Uniju uz nultu carinsku stopu kako bi se poboljšala ponuda na tržištu. Dužnosnici će glasovati o prijedlogu da se ukinu carine na 500.000 tona šećera izvan kvota i dopusti njegova prodaja u EU-u, rekao je glasnogovornik Europske komisije Roger Waite.
MOSKVA - Rusija je signalizirala da će možda produljiti zabranu izvoza pšenice koja istječe 1. srpnja i proglašena je jednim od uzroka rasta cijena hrane širom svijeta. Nakon zatvorene sjednice potpredsjednik ruske vlade za poljoprivredu kazao je da se raspravljalo o toj mogućnosti. Viktor Zubkov odbio je otkriti detalje, istaknuvši da odgovarajuća službena odluka još nije donesena. "Razgovarali smo o mogućnosti produljenja zabrane izvoza pšenice nakon 1. srpnja", citirale su novinske agencije njegove riječi. Putinova inicijalna odluku o zabrani cjelokupnog izvoza uslijedila je nakon suše u 2010., šokiravši svjetska tržišta roba i poduprijevši rast cijene hrane u svijetu koje su već bile visoke zbog povećane potražnje iz Azije. Zabrana izvoza stupila je na snagu sredinom kolovoza, te se spominjala kao jedan od uzroka nemira i revolucije u velikom dijelu arapskog svijeta.
ATENA - Njemačka kancelarka Angela Merkel signalizirala je da je njezina vlada spremna odobriti Grčkoj produljenje roka povrata ukupno 110 milijardi eura zajma koji su odobrili Europska unija i Međunarodni monetarni fond (MMF), pišu europski mediji. "Raspravljalo se o mogućem produljenju vremenskog okvira za grčki program", kazala je Merkel na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s grčkim premijerom Georgijem Papandreuom u Ateni. Irski paket pomoći uključuje sedmogodišnje razdoblje povrata, a onaj grčki samo tri godine, što je svakako jedan od argumenata, kazala je. Pritom je upozorila kako se odluka o tome može donijeti isključivo u vezi sa svim ostalim mjerama. Pohvalila je grčki napredak u provedbi programa štednje. "Grčka je počela dovoditi svoju kuću u red. Pratimo to sa zadovoljstvom jer znamo da to zahtijeva političku hrabrost", kazala je. Ipak, Grčka mora još puno toga učiniti, upozorila je. Grčki dnevni list Kathemerini objavio je, pozivajući se na grčke diplomatske izvore, da će rok za vraćanje zajma biti produljen na 10 ili 11 godina, ali da Njemačka nije sklona pristati na smanjenje utvrđene 5-postotne kamate.
TOKIO - Japan je u siječnju zabilježio trgovinski manjak prvi puta u 22 mjeseca, u iznosu od 471,4 milijardi jena (5,7 milijarde dolara), priopćila je Vlada. Dok je japanski izvoz porastao za 1,4 posto u odnosu na godinu ranije, na 4.970 milijardi jena, uvoz je skočio za 12,4 posto, na 5.440 milijardi jena, objavilo je ministarstvo financija u preliminarnom izvješću. Japanski izvoz u Kinu, vodećeg trgovinskog partnera, uvećan je za jedan posto, dok je uvoz iz te zemlje skočio za čak 17,2 posto. Tako je bilanca trgovinske razmjene s Kinom pokazala manjak od 303,3 milijarde jena, prvi u dva mjeseca. Izvoz u SAD uvećan je za šest posto dok je uvoz iz najvećeg svjetskog gospodarstva smanjen za 1,9 posto.
SOFIJA - Bugarsko ministarstvo financija predstavilo je plan novog pakta za jačanje financijske stabilnosti nizom fiskalnih mjera. "Pakt o financijskoj stabilnosti čine tri ključne sastavnice - ograničenje javne potrošnje na 37 posto BDP-a, proračunski manjak ispod tri posto BDP-a, te uvođenje regulacije koja će zahtijevati dvotrećinsku parlamentarnu većinu za sve izmjene korporativnih i poreza na dohodak", kazao je ministar financija Simeon Djankov. Javna potrošnja trenutno iznosi oko 35,5 do 36 posto BDP-a. Bugarska je 2010. zaključila s deficitom od 3,6 posto BDP-a, a u ovoj godini planira ga srezati na 2,5 posto. Nakon 5-postotnog pada BDP-a u 2009., ta je najsiromašnija europska zemlja u 2010. ponovno ostvarila pozitivnu stopu rasta, u visini 0,3 posto. U ovoj godini vlada očekuje rast u visini 3,6 posto. Provedba plana trebala bi početi krajem iduće godine ili početkom 2013.
NEW DELHI - Najmanje 100.000 Indijaca marširalo je u srijedu New Delhijem prosvjedujući protiv visokih cijena hrane i nezaposlenosti, što je nov izazov vladi, teško uzdrmanoj korupcijskim skandalima, javljaju agencije. U trećem po snazi azijskom gospodarstvu i domu više od milijarde ljudi, cijene hrane porasle su za 18 posto. To je najteže pogodilo stotine milijuna najsiromašnijih, o čemu svjedoči i poruka na transparentu "cijene će ubiti običnog čovjeka". Prosvjednici su stigli vlakovima i autobusima iz cijele zemlje, uglavnom radnici i radnice iz 19 saveznih država, objavio je u priopćenju odbor indijskih sindikata, javlja AFP. "Naša je plaća 100-125 rupija (od 11 do 16 kuna) na dan. Kako preživjeti s tako visokim cijenama", objašnjava jedan prosvjednik koji je u glavni grad stigao iz zapadne države Radžastana, prenosi Reuters.
VARŠAVA - Stopa nezaposlenosti u Poljskoj porasla je u siječnju na 13,0 posto, s 12,3 posto u prosincu, pokazali su u srijedu objavljeni službeni podaci. Poljski državni zavod za statistiku priopćio je da je u prvom ovogodišnjem mjesecu registriran 2,1 milijun nezaposlenih. Time je njihov broj porastao za 155 tisuća u odnosu na prosinac. Stopa nezaposlenosti obično raste tijekom zime zbog sezonskog karaktera poslova u poljoprivredi, šumarstvu i građevinarstvu. Poljska se i dalje bori s visokom nezaposlenošću, unatoč gospodarskom rastu i osuvremenjivanju privrede. Na temelju vladinih podataka procjenjuje se da je gospodarstvo prošle godine poraslo za 3,5 posto.
FRANKFURT - Druga po veličini njemačka banka Commerzbank priopćila je da je u 2010. poslovala sa solidnom dobiti i najavila da će početi vraćati državnu pomoć zahvaljujući kojoj je uspjela prebroditi teške gubitke u razdoblju krize. Banka je priopćila da je u prošloj godini ostvarila 1,43 milijarde eura dobiti, nasuprot gubitku od 4,5 milijardi eura u 2009. U četvrtom tromjesečju 2010. neto dobit te djelomice nacionalizirane banke iznosila je 257 milijuna eura, nakon gubitka od 1,9 milijardi u istome tromjesečju godine ranije, stoji nadalje u bančinom priopćenju. Njemačka vlada postala je vlasnik 25-postotnog udjela u banci nakon što joj je odobrila 18 milijardi eura državne pomoći, od čega 16,2 milijarde iz stabilizacijskog fonda SoFFina.
BEČ - Austrijska naftna grupa OMV objavila je da je u 2010. povećala neto dobit za 61 posto u odnosu na godinu ranije, poglavito zahvaljujući višim cijenama nafte i boljoj zaradi u segmentu rafinerijskog poslovanja. Tako je neto dobit u prošloj godini dosegnula 921 milijun eura, navodi se u poslovnom izvješću kompanije. Dobit prije odbitka kamata i poreza na dobit (EBIT) porasla je za 66 posto, na 2,33 milijarde eura, objavila je kompanija. Prihodi su istodobno uvećani za 30 posto i bili su u visini 23,32 milijarde eura. "U 2010. EBIT je porastao 66 posto u usporedbi s 2009. zahvaljujući višim cijenama nafte i poboljšanim maržama u rafinerijskom poslovanju, te snažnom doprinosu segmenta poslovanja s plinom i električnom energijom", stoji u priopćenju OMV-a. Na cjelogodišnje rezultate poslovanja u velikoj je mjeri utjecao i dovršetak OMV-ove akvizicije turskog operatera benzinskih postaja Petrol Ofisi u prosincu 2010., ističe se dalje u priopćenju.
KOPENHAGEN - Danski brodarski i naftni div Moller-Maersk je izvijestio o rekordnih pet milijardi dolara neto dobiti u prošloj godini, koju pripisuje oporavku svjetske trgovine i višim cijenama nafte. Usporedbe radi, u 2009. zabilježio je neto gubitak u visini milijardu dolara. Prihodi su porasli na 56,1 milijardu dolara, sa 48,6 milijardi u 2009. Grupa koja upravlja najvećim svjetskim kontejnerskim prijevoznikom Maersk Lineom izvijestila je da su prosječne vozarine prošle godine porasle za 29 posto u odnosu na 2009. dok je obujam prometa uvećan za pet posto. U 2009., neposredno nakon gospodarske krize, vozarine su pale za 28 posto.
SAN FRANCISCO - Američki tehnološki div razočarao je u utorak tržišta rezultatima u prvom fiskalnom tromjesečju a kao razlog naveo je slabu potražnju potrošača za osobnim računalima. U prvom tromjesečju koje je završilo 31. siječnja tvrtka je zabilježila četiri posto više neto prihode u odnosu na isto razdoblje godine ranije, u visini 32,3 milijarde dolara. Analitičari su očekivali da će iznositi 33 milijarde. Kao glavni razlog razočaravajućeg rezultata u HP-u navode slabljenje potražnje potrošača za osobnim računalima. Neto dobit iznosila je 2,6 milijardi dolara, u odnosu na 2,2 milijarde u istom razdoblju prethodne godine. HP je ujedno snizio prognozu o prihodima u fiskalnoj 2011., na 130 milijardi do 131,5 milijardi dolara, s ranije prognoziranih 132 do 133,5 milijardi dolara, ukazujući na slabu potražnju za osobnim računalima i neuobičajeno slabi rast u odjelu usluga.
LONDON - Cijene nafte porasle su u srijedu na londonskom tržištu, poduprte nastavljenim bojaznima da bi se previranja u Libiji mogla proširiti i na ostale proizvođače nafte u regiji i zagušiti opskrbu. Cijene barela sirove nafte na londonskom su tržištu skočile za 1,52 dolara na 107,30 dolara. U ponedjeljak dotaknule su najvišu razinu u dvije i pol godine od 108,70 dolara. Na američkom tržištu bile su u plusu 51 cent i iznosile 95,93 dolara, što je najviša razina od listopada 2008. Kompanije Repsol, Eni i BASF-ov Wintershall obustavile su poslovanje u Libiji zbog nasilnih sukoba. U toj se bliskoistočnoj zemlji proizvodi 1,6 milijuna barela nafte dnevno ili gotovo dva posto globalne ponude. „Ukupno je sada prekinuta proizvodnja oko 300.000 barela nafte dnevno", kazali su analitičari iz tvrtke MF Global. Izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Nobuo Tanaka kazao je pak da bi cijene nafte iznad 100 dolara po barelu tijekom ostatka godine mogle gurnuti globalno gospodarstvo natrag u gospodarsku krizu. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je u srijedu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 104,01 dolara, što znači da je poskupila za 3,42 dolara u odnosu na dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u srijedu su pali, pritisnuti bojaznima u vezi globalnog gospodarskog rasta uslijed očekivanja daljnjeg rasta cijena nafte u kontekstu krize u Libiji. Tako je indeks londonske burze Ftse smanjen za 0,5 posto, na 5.967 bodova, a frankfurtski DAX za 0,25 posto, na 7.299 bodova. Pariški CAC bio je pak na manjem dobitku, od 0,23 posto, popevši se na 4.059 bodova. Pod pritiskom viših cijena nafte bile su dionice automobilskih proizvođača, kazali su trgovci. Na strani gubitnika bile su i dionice tehnološkog sektora dok je među rijetkim dobitnicima bio bankovni sektor.
TOKIO - Na azijskim je burzama i jutros nastavljen pad cijena dionica, jer su sve žešći proturežimski prosvjedi u Libiji jučer izazvali oštar pad vodećih indeksa na Wall Streetu. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio na gubitku 0,8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Singapuru pale između 0,1 i 0,6 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na gubitku 0,3 posto. Cijene dionica na azijskim burzama slabe već treći dan zaredom, jer se ulagači plaše poremećaja u opskrbi naftom zbog sve žešćih proturežimskih prosvjeda u Libiji i drugim zemljama sjeverne Afrike i Bliskog Istoka. Uz to, politički nemiri navode ulagače na povlačenje iz rizičnijih ulaganja, a loše je na azijske burze djelovao i jučerašnji najveći dnevni pad cijena dionica na Wall Streetu od kolovoza prošle godine.
NEW YORK - Širenje proturežimskih prosvjeda u naftom bogatoj Libiji izazvalo je u utorak na Wall Streetu najveći dnevni pad cijena dionica od kolovoza prošle godine, što bi mogla biti uvertira u dugo očekivanu korekciju cijena na niže. Dow Jones indeks pao je 178 bodova ili 1,44 posto, na 12.212 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,05 posto, što je njegov najveći dnevni pad od kolovoza prošle godine. Spustio se na 1.315 bodova. Nasdaq indeks izgubio je na vrijednosti 2,74 posto, kliznuvši na 2.756 bodova. Pod utjecajem skoka cijena nafte pao je Dow Jonesov indeks transportnog sektora, za 3,8 posto, a na gubitku su bile i cijene dionica zrakoplovnih kompanija, oko pet posto. S druge strane, među rijetkim dobitnicama bile su, zbog rasta cijena 'crnog zlata', dionice naftnih kompanija. VIX indeks Čikaške burze opcija, 'indeks straha', skočio je više od 26 posto, što je njegov najveći dnevni skok od svibnja prošle godine.