ŠIBENIK - Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor označila je danas početak radova u izgradnji Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCGO) na Bikarcu u Šibeniku, prvoga hrvatskog odlagališta komunalnog i drugog otpada, koje će biti izgrađeno u skladu s hrvatskim propisima i standardima Europske unije u zaštiti okoliša, te će uvesti moderni i ekološki prihvatljiv sustav gospodarenja otpadom. "Projekt će dati potporu i gospodarstvu, a to je cilj koji je u Hrvatskoj i te kako važan i u središtu je naše pozornosti. Vjerujem da ćemo, kao što smo bili uspješni u povlačenju sredstava iz europskih fondova, biti uspješni u programima koji su pred nama", kazala je, dodavši kako se svime time trebamo ponositi. Izgradnja RCGO-a prvi je projekt gospodarenja otpadom u Hrvatskoj koji će sufinancirati Europska unija, stajat će 8,8 milijuna eura. Iz EU-ova predpristupnog programa ISPA bit će doznačeno 68 posto te svote, a ostatak će podmiriti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i grad Šibenik. Po projektu sva odlagališta u županiji se zatvaraju i zamjenjuju RCGO-om, a otpad bi se skupljao u nekoliko županijskih sabirnih centara te odvozio u RCGO. U veljači 2010. predstavnici Europske komisije u Bruxellesu za izvođača radova odabrali su grčku tvrtku Ergazis, ocijenivši njihovu ponudu, vrijednu oko 5,3 milijuna eura, najboljom među osam prispjelih na natječaj za radove u prvoj fazi provedbe projekta. Gradnja RCGO-a treba završiti do studenog 2011.
SPLIT - Vodstvo dalmatinske podružnice Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na današnjoj je konferenciji za novinare pozvalo Vladu da iznađe načina i ukloni administrativne zapreke na svim razinama i kazni one činovnike koji ne poštuju zakonske rokove od 30 do 60 dana za izdavanje dokumenata potrebnih poduzetnicima. "Poduzetnici moraju u roku od 30 dana platiti PDV, kamate za zajam, porez, a ako to ne urade u tom roku snose sankcije, dok državni činovnici koji prekoračuju rokove od 30 do 60 za izdavanje dokumenata koje su tražili poduzetnici ne snose nikakvu odgovornost, a posljedice trpe poduzetnici", rekao je predsjednik Izvršnog odbora dalmatinskog HUP-a Hrvoje Marušić. Po njegovim riječima, Vlada mora poslati jasnu poruku da će biti sankcionirani oni državni činovnici, koji ne poštuju zakonski rok od 30 do 60 dana za izdavanje dokumentacije koju potražuju poduzetnici. "Nema gospodarskog razvitka bez poštivanja ovih rokova. Naša je administracija kočničar razvoja gospodarstva i države u cjelini", ocijenio je Marušić. Po njegovim riječima, HUP podupire najavu premijerke Jadranke Kosor da bi se u ovoj godini moglo radno aktivirati oko 150 tisuća ljudi, ali tu je nakanu nemoguće realizirati bez poduzetnika kojima zapreke stvara, kako je rekao, glomazna, neučinkovita i skupa administracija na svim razinama. Marušić smatra da sadašnjih više od 550 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj treba smanjiti "na minimu minimuma", te ustrojiti najviše pet gospodarskih regija.
ZAGREB - Novi predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza je Renato Humić, koji će na toj dužnosti zamijeniti dugogodišnjeg predsjednika Uprave te tvrtke Marijana Klarića, a koji i dalje ostaje član Uprave HŽ Holdinga, izvijestili su iz HŽ-a. Novu upravu HŽ Putničkog prijevoza imenovala je na današnjoj sjednici Skupština HŽ Putničkog prijevoza, a osim novog predsjednika Uprave imenovan je i član Uprave Mario Musa. Dosadašnji predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Marijan Klarić na toj je dužnosti bio od kraja rujna 2005., a od sada ostaje članom Uprave HŽ Holdinga. Nova uprava HŽ putničkog prijevoza, napominju iz HŽ-a, u skladu je s najavama predsjednika Uprave HŽ Holdinga Zlatka Rogožara, prigodom njegova stupanja na tu dužnost, da će među prvim potezima imenovati novi tim koji će moći udovoljiti zahtjevima nove orijentacije restrukturiranja i pojačanog zamaha investicija.
ZAGREB - Predstavnici hrvatskih tvrtki koje posluju na području sjeverene Afrike na današnjem su sastanku, održanom na inicijativu Hrvatske gospodarske komore, razgovarali o najnovijim događanjima u toj regiji i problemima u poslovanju, pri čemu je istaknuto da najviše bojazni trenutno postoji zbog stanja u Egiptu. "Predstavnici tvrtki iznijeli su svoja iskustva u radu sa zemljama te regije te su upoznali prisutne o trenutačnim aktivnostima svojih tvrtki. Najviše bojazni trenutačno postoji kod stanja u Egiptu. Nitko od prisutnih nije izjavio da postoji direktna ugroženost hrvatskih državljana", navodi se u priopćenju HGK nakon sastanka predstavnika 15-ak hrvatskih tvrtki, HGK, Ministarstva vanjskih poslova i HBOR-a. Kako se ističe, gospodarstvenici koji posluju u Egiptu pohvalili su rad hrvatskog Veleposlanstva u Kairu kao i njihovu brzu reakciju na razvoj nedavnih događaja. Hrvatske je gospodarstvenike najviše zanimala analiza situacije i procjene razvoja u narednom vremenu, a dio gospodarstvenika iskazao je interes za otvaranje tržišta u Libiji i Alžiru. Potpredsjednica HGK za međunarodne poslove Dunja Konjevod izvijestila je da postoje planovi otvaranja predstavništava u toj regiji te da su sugestije, smjernice i inicijative tvrtki dobrodošle i da će njihov interes odrediti daljnje aktivnosti HGK u toj regiji.
ZAGREB - Ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka u ovoj godini predviđaju rast realnog BDP-a od prosječno 1,5 posto, a njihove se prognoze rasta kreću u rasponu od 1 posto i 1,8 posto. Ako se takva predviđanja ostvare, 2011. će biti prva godina nakon 2008. u kojoj će hrvatsko gospodarstvo ostvariti rast, navode iz Hrvatske udruge banaka koja u publikaciji "Izgledi" iznosi očekivanja glavnih ekonomista hrvatskih banaka za tekuću godinu. Pitajući može li se rast po tako niskim stopama nazvati izlaskom iz krize, posebno ima li se u vidu da je prema MMF-u i drugim međunarodnim izvorima očekivana stopa rasta za Hrvatsku 2011. i 2012. među najnižima u Europi, iz HUB-a napominju kako to ovisi o perspektivi koju zauzimamo. Gledano iz fiskalne perspektive, ekonomisti očekuju da će se problemi nastaviti. Očekuju deficit salda opće države od 6,5 posto BDP-a (raspon se kreće od 5,2 posto kod najvećih optimista do 7,4 posto kod najvećih pesimista), što je "puno i zabrinjavajuće". Gledano iz perspektive tržišta rada, u 2011. nas očekuje rast bez zapošljavanja. Aktualna stopa nezaposlenosti koja prema međunarodno usporedivoj ILO metodologiji iznosi 11,5 posto mogla bi se čak i blago povećati na 11,9 posto. Ekonomisti očekuju oporavak osobne potrošnje po stopi od 1,6 posto. Očekuju i blagi oporavak investicija po stopi od 2,4 posto, pri čemu se upozorava da je raspon očekivanja vrlo velik (od pada za 1,8 posto do rasta za 3,8 posto). Puno je veći stupanj suglasnosti ekonomista kada je riječ o izvozu i tekućem računu bilance plaćanja. Očekuje se deficit tekućeg računa od 3,6 posto BDP-a i realni rast izvoza za daljnjih 4 posto u ovoj godini. Očekuje se stopa inflacije od podnošljivih 2,7 posto u ovoj godini (raspon od 2,3 posto do 3,5 posto).
ZAGREB - Vrijednost dioničkog indeksa Zagrebačke burze Crobex danas je pala za 0,32 posto, na 2.305 bodova, a indeksa Crobex10 za 0,33 posto, na 1.269,34 boda. Redovan promet Burze danas je iznosio 41,2 milijuna kuna, pri čemu je gotovo 24 milijuna kuna ostvareno trgovanjem dionicama HT-a i Zagrebačke banke. Promet dionicom HT-a iznosio je nešto više od 12 milijuna kuna, a cijena te dionice je porasla za 0,12 posto, na 305,37 kuna. Uz promet od 11,9 milijuna kuna, cijena dionice Zagrebačke banke je pala za 1,46 posto, na zadnjih 270 kuna. Ininom je dionicom ostvareno 5,7 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla za 0,03 posto, na 3.651 kunu, što je ujedno njena nova rekordna zadnja cijena. Za 2,6 milijuna kuna protrgovano je dionica Dalekovoda, čija je cijena porasla za 1,87 posto, na 322,47 kuna. Među milijunaše uvrstila se još samo povlaštena dionica Adris Grupe sa 1,3 milijuna kuna prometa, a cijena im je pala za 1,38 posto, na 285 kuna. Blizu milijunskog prometa bila je dionica Atlantic Grupe s gotovo 955 tisuća kuna prometa, a cijena joj je porasla za 0,25 posto. Ostale trgovanije dionice uglavnom bilježe pad cijene, primjerice dionica Validusa pad za 4,07 posto, Ingre za 1,46 posto, Končar Elektroindustrije za 0,65 posto, itd.
ZAGREB - Na Tržištu novca i danas je potražnja dijelom ostala nepodmirena jer imatelji viška novca ne žele odobravati pozajmice po niskim kamatnim stopama. Danas je prijavljeno 131,6 milijuna kuna potražnje, što je 7 posto više nego jučer. Istodobno, ponuda je smanjena 13 posto, na 281,6 milijuna kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je plasirano 80,7 milijuna kuna, uz kamatnu stopu od 0,54 posto, što je 0,04 postotna boda manje nego jučer. Odobreno je i 900.000 kuna pozajmica s rokom vraćanja za mjesec dana, pri čemu je cijena porasla s jučerašnjih 2,18 na 3,3 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 81,6 milijuna kuna, pri čemu je prosječna kamatna stopa smanjena s jučerašnjih 0,72 na 0,57 posto.