ZAGREB - Analitičari zagrebačkog Ekonomskog instituta procjenjuju da će rast u Hrvatskoj u ovoj godini biti sporiji nego što se očekivalo i prognoziraju rast BDP-a od 1,3 posto, a glavnim rizicima za ostvarenje očekivanog oporavka označavaju rastuću nezaposlenost i fiskalnu neravnotežu. U trećem tromjesečju 2010. pojavile su se prve naznake izlaska hrvatskog gospodarstva iz recesije. Desezonirana je vrijednost BDP-a porasla prvi put nakon više od dvije godine, ali analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly navode kako je još uvijek prerano govoriti o oporavku gospodarstva jer njihove procjene za četvrto tromjesečje ukazuju na mogući novi pad BDP-a. Negativna kretanja u realnom sektoru ubrzo će se zaustaviti, zbog čega bi u prvoj polovici ove godine trebao započeti oporavak, a po prognozama EIZ-a bit će sporiji nego što se ranije očekivalo - rast BDP-a u 2011. mogao bi iznositi 1,3 posto, a 2,4 posto u 2012. Oporavak će se zasnivati na rastu domaće potrošnje, a nastavit će se i rast izvoza, iako po nešto nižim stopama nego lani. Negativni trendovi na tržištu rada nastavit će se tijekom ove godine, čak i nakon što realni sektor zabilježi prva pozitivna kretanja, pa će stopa registrirane nezaposlenosti narasti sa procijenjenih prosječnih 17,6 posto u 2010., na 18,2 posto u 2011., da bi tek 2012. došlo do smanjenja na 17,7 posto. Kratkoročne prognoze za tržište rada su izrazito nepovoljne. Prvo tromjesečje ove godine moglo bi završiti s 340-350 tisuća nezaposlenih, odnosno sa stopom nezaposlenosti od 20 posto. Iako se nakon toga očekuje sezonsko smanjenje nezaposlenosti, temeljni trendovi ostat će nepovoljni tijekom ove godine, ističu u Ekonomskom institutu.
ZAGREB - Hrvatska tekstilna i odjevna industrija u izuzetno je teškom stanju zbog opće globalizacije tog sektora, sve većeg uvoza i gubitka radnih mjesta, ali unatoč tome postoje tvrtke, poput varaždinske T7 Vis i desetak drugih, koje uz modernizaciju tehnologije proizvodnje, nove proizvodne programe i marketinške pristupe uspijevaju zapošljavati nove radnike i širiti se na nova tržišta. Istaknula je to na današnjoj konferenciji za novinare voditeljica Odjela za proizvodnju i preradu tekstila i kože Hrvatske gospodarske komore Mirjana Gambiroža Jukić navodeći da je u zadnje dvije godine u tekstilnoj industriji posao izgubilo četiri tisuće osoba. Krajem 2010. u tekstilnoj industriji bilo je 21,4 tisuće zaposlenih. Povod te konferencije bio je nedavni uspješni nastup (od 12. do 15. siječnja ove godine) varaždinske tvrtke T7 Vis d.o.o. na međunarodnom sajmu tekstila za dom i kućanstvo Heimtextil u Frankfurtu, gdje se pokazalo kako Hrvatska ima kvalitetne i konkurentne tekstilne proizvode, kazala je Gambiroža Jukić. Napomenula je da su dobri primjeri u hrvatskom tekstilnom sektoru i tvrtke Amadeus Jeans, Varteks, Estare Culto, Zlatna igla Siscia, Galeb, Jadran, Kotka, Arena i Pletix jer su razvile kvalitetne i tražene brendove. Međutim, za većinu od oko 708 tekstilnih tvrtki u Hrvatskoj (podaci iz 2009.) kazala je da su u problemima, radna mjesta se zatvaraju, a tvrtke odlaze u stečaj, čega će biti i ove godine.
ZAGREB - Hrvatska poštanska banka (HPB) u prošloj je godini ostvarila neto dobit od 50,5 milijuna kuna, za razliku od godine prije kada je poslovala s gubitkom od 448,8 milijuna kuna. HPB je opet profitabilna banka, izjavio je na današnjem brifingu s novinarima predsjednik Uprave HPB-a Čedo Maletić navodeći da za 2011. predviđaju udvostručiti neto dobit, planiraju rast kredita za oko deset posto što će potaknuti i nižim kamatnim stopama. U 2010. operativna dobit banke prije rezerviranja za gubitke iznosi 195,5 milijuna kuna, što je značajno više od 28,1 milijuna kuna ostvarenih u 2009. Kao rezultat daljnje konsolidacije poslovanja tijekom 2010. utvrđena su dodatna rezerviranja za loše plasmane i ostale obveze u iznosu od 139,8 milijuna kuna, tako da dobit prije poreznih razlika iznosi 55,7 milijuna kuna. Imovina Banke na na kraju prosinca 2010. iznosi 14,8 milijardi kuna i veća je za 5,8 posto u odnosu na kraj 2009., prvenstveno zbog pojačane kreditne aktivnosti. Maletić je kazao i da ukoliko žele nastaviti rast i postizati poslovne ciljeve onda će morati razmišljati o nekom novom obliku dokapitalizacije koja može biti od strane postojećih dioničara, od strane državnog proračuna, kroz strateško partnerstvo ili putem IPO-a.
ZAGREB - Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je u prosincu prošle godine u odnosu na isti mjesec 2009. nominalno porastao za 2,6 posto, a realno za 0,2 posto, prvi su podaci koje je danas objavio Državni zavod za statistiku. Prosinac je tako šesti mjesec za redom u kojem se bilježi rast prometa na malo na godišnjoj razini, iako usporeniji nego li u studenom. Naime, promet od trgovine na malo u studenom prošle u odnosu na studeni 2009. godine realno je bio veći za 2,5 posto, u listopadu je realni rast iznosio 0,3 posto, u rujnu je na godišnoj razini porastao za 0,4 posto, u kolovozu 3,9 posto, a u srpnju je realan rast na godišnjoj razini iznosio 0,7 posto. Promet od trgovine na malo u prošlogodišnjem je srpnju porastao prvi put nakon 21 mjeseca u kojima se uzastopno bilježio pad maloprodaje na godišnjoj razini. Državni zavod za statistiku za desetak će dana objaviti detaljnije pokazatelje o prometu u trgovini na malo u zadnjem mjesecu prošle godine kao i podatke za cijelu 2010. godinu.
ZAGREB - Tvrtka "Dalekovod" iz Zagreba izvijestila je putem Zagrebačke burze da je dobila posao projektiranja i izgradnje 135 kilometara duge dionice novoga dalekovoda za ukrajinsku nacionalnu energetsku kompaniju Ukrenenergo, a vrijednost ugovorenih radova je 71 milijun eura. U dugotrajnom procesu nadmetanja, Dalekovod je financijsku ponudu predao u svibnju lani, koje je provedeno u dugom stupnja (prvi stupanj predkvalifikacije, drugi stupanj podnošenje financijske ponude) sudjelovalo je 20 medunarodnih kompanija od kojih je njih samo sedam zadovoljilo uvjete te pristupilo javnom nadmetanju u drugom stupnju. Dalekovod je posao dobio u konkurenciji sa šest uglednih medunarodnih kompanija (tri indijske, finska, španjolska i korejska kompanija) po pravilima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja ujedno kreditom financira projekt. Radovi će se odvijati u tri faze, pri čemu su prva i treća faza (projektiranje i izgradnja) obaveza Dalekovoda kao nositelja ugovora. Očekivano trajanje radova je 20 mjeseci od potpisivanja ugovora.
PULA/ZAGREB - Pulska turističko-ugostiteljska tvrtka Arenaturist prošlu je godinu završila s 8,17 milijuna kuna gubitka, što je 17,6 posto manji gubitak nego u godini prije, pokazuje financijsko izvješće te tvrtke na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi Arenaturista prošle godine iznosili su 207,67 milijuna kuna ili gotovo 8 posto više nego 2009., ali je to pratilo i povećanje ukupnih rashoda, za 6,1 posto, na 217,33 milijuna kuna. Za isti postotak, od 8 posto, u toj su tvrtki prošle godine zabilježili i porast poslovnih prihoda, na 207,52 milijuna kuna, dok su poslovni rashodi rasli za 4,5 posto, na 201,1 milijun kuna. Takav rast poslovnih rashoda u komentaru uz izvješće iz Arenaturista objašnjavaju povećanim obimom poslovanja, neočekivanim troškovima otklanjanja posljedica nevremena u kampovima i naseljima te troškovima osoblja temeljem ugovorenog povećanja plaća i povećanim sezonskim zapošljavanjem radnika. Napominju i da su prošle godine zaustavili negativan trend iz prethodne godine zabilježivši porast noćenja od 3 posto ili 1,2 milijuna.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze utonuli su danas u negativno područje pod pritiskom nastavljenih dobitonosnih prodaja i negativnih signala sa svjetskih burzi, a među rijetkim dobitnicama ističe se dionica Dalekovoda. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u minusu 0,66 posto, na 2.287 bodova, a Crobex10 0,54 posto, na 1.264 boda. Redovni promet dionicama bio je 19 milijuna kuna, što je otprilike 6 milijuna više nego u petak u to doba. Najlikvidnija je dionica Dalekovoda, koja uz promet od 4,5 milijuna kuna bilježi rast cijene za 0,75 posto, što je čini jednom od rijetkih dobitnica. Cijena joj je trenutno 317 kuna, iako bilježi iznimnu volatilnost tijekom trgovinskog dana, pa joj se cijena kretala u rasponu od 297 do 323 kune. Dalekovod je danas izvijestio da je u Ukrajini dobio posao projektiranja i izgradnje 135 kilometara duge dionice novoga dalekovoda, vrijedan 71 milijun eura. Druga najlikvidnija, dionica Ine, s prometom od 3,8 milijuna kuna, bilježi blagi cjenovni plus od 0,09 posto, na 3.629 kuna. Slijedi dionica HT-a, koja je uz promet od 3,5 milijuna kuna kliznula 0,17 posto, na 305,05 kuna.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) oslabila prema euru za 0,11 posto u odnosu na tečajnu listu od petka. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 7,415969 kuna. Na vrijednosti su prema kuni dobile danas i ostale promatrane inozemne valute. Švicarski je franak poskupio 0,84 posto, vrijednost američog dolara porasla je 0,67 posto, a tečaj britanske funte viši je za 0,66 posto. Na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a srednji tečaj franka iznosi 5,757740 kuna, dolara 5,429762 kune i funte 8,623220 kuna.