RIJEKA - Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor izjavila je danas u Rijeci da Vlada nije intervenirala da Ina ne poveća cijenu goriva. Odgovarajući na novinarsko pitanje po kojem bi se iz izjave za radio potpredsjednika vlade Petra Čobankovića moglo zaključiti da je vlada intervenirala kod Ine, premijerka Kosor je kazala da ne zna što je Čobanković, kao potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo, rekao, ali vlada i ministarstvo gospodarstva nisu intervenirali. Ina samostalno odlučuje i ima pravo odlučivati o tome kad, s obzirom na sve uvjete, treba podići ili eventualno spustiti cijenu goriva, ustvrdila je. Ono što je vlada učinila je da je prema novim načelima izabrala nove članove u Nadzornom odboru Ine, a prema kriteriju da se on što više depolitizira, te da u nj uđu stručnjaci. To su bila načela za sva poduzeća u kojima država ima pretežito vlasništvo, kazala je. Izabrani su članovi prema kriterijima stručnosti da bi tvrtke još bolje radile, istaknula je. Komentirajući na novinarski upit raspisivanje trećeg kruga privatizacije za brodogradilište "3. Maj", Kosor je kazala da je taj natječaj na tragu zadovoljenja svih uvjeta kako bi se zatvorilo 8. poglavlje, te cjelokupni pristupni pregovori s EU-om. "Vjerujem da će ovaj postupak biti uspješan i da će biti dobrih vijesti za sve nas", rekla je.
RIJEKA - Hrvatski sustav nadzora i upravljanja pomorskim prometom (VTMIS) pušten je danas u probni rad, a službeno su ga pokrenuli predsjednica Vlade Jadranka Kosor i voditelj izaslanstva Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren. Uspostava tog sustava jest obveza Hrvatske u procesu pristupanja EU, a on se sastoji od tri regionalna centra za nadzor plovidbe smještena u Rijeci, Splitu i Dubrovniku. Sastavni dio sustava je pomorski radarski sustav vrijedan oko pet milijuna eura, koji je s tri četvrtine financirala EU iz pretpristupnog programa PHARE 2006, a ostatak je financiran iz državnog proračuna. Premijerka Kosor istaknula je da je time Hrvatska "korak bliže" završetku pregovora i ulaska u EU. "Ovaj sustav predstavlja i korak dalje u zaštiti svih koji će ploviti Jadranskim morem te njegovoj zaštiti i očuvanju od bilo kakvog onečišćenja", rekla je, dodajući da je važan i u sklopu jačanja gospodarstva jer će omogućavati sigurnu plovidbu brodovima te će koristiti turistima. Paul Vandoren istaknuo je da je sustav važan i za Hrvatsku i za EU te izrazio zadovoljstvo još jednog zadatka u Hrvatskoj na putu pristupanja EU. Istaknuo je značenje Europske unije u svjetskom pomorstvu rekavši da je ona još prva pomorska sila na svijetu. Na godinu se pretovari 3,7 milijarda tona tereta te preveze 350 milijuna putnika europskim lukama, a promet će i dalje rasti, pri čemu je vrlo važna sigurnost pomorskog prometa, rekao je. Puna operativna primjena sustava trebala bi početi 1. siječnja 2012. U radarskome sustavu je deset radarskih stanica velikog dometa i visoke preciznosti duž cijele obale, a dio cjelokupnog sustava je i sustav automatske identifikacije brodova i pomorski radiokomunikacijski centar. Za potrebe rada na VTMIS-u zaposlena su 32 djelatnika koje su doškolovale talijanska, švedska i finska pomorska administracija, a troškove je s 500.000 eura financirala EU iz pretpristupnog fonda.
ZAGREB - Naknada za zbrinjavanje ambalaže za mlijeko i ostale tekuće mliječne proizvode smanjuje se u ovoj godini s 0,1 na 0,02 kn, izvijestilo je danas Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Naknada je smanjena izmjenom Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, a odluku o tome donio je ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić kao mjeru pomoći mljekarskoj industriji. Propisana naknada prije smanjenja iznosila je 0,1 kn a bila je smanjena i za 2010. godinu. Iz sredstava prikupljenih naknadom financira se zbrinjavanje otpadne ambalaže. Obveze plaćanja ove naknade oslobođeni su proizvođači koji na tržište stavljaju mlijeko i ostale tekuće mliječne proizvode u povratnoj ambalaži, navodi se u priopćenju.
ZAGREB - Predstavnici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Delegacije EU u Hrvatskoj predstavili su danas Twinning projekt "Zdravlje i zaštita na radu" vrijedan 1,254 milijuna eura kojim se želi povećati efikasnost hrvatskog sustava zdravlja i zaštite na radu kako bi zadovoljio standarde EU-a. Cilj projekta je jačanje administrativnih kapaciteta relevantnih institucija povezanih sa zaštitom i sigurnošću na radu u skladu s mjerilom za Poglavlje 19 - Socijalna politika i zapošljavanje, u procesu pregovora o pristupanju Hrvatske EU-u. Očekujemo da će projekt, koji traje 18 mjeseci, pomoći pri uspostavi učinkovitog sustava i mreže institucija za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, te osigurati informatičko povezivanje postojeće i nove baze podataka, što će racionalizirati vrijeme i troškove tih institucija, kazao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Robert Markt. Projekt vode stručnjaci iz Austrije i Slovačke koji će zajedno s hrvatskim stručnjacima raditi na izradi dodatnih priručnika i pravilnika, izobrazbi kadrova, te osmišljavanju informatičke mreže. Za uspješne rezultate, cijeli proces zahtijeva planiranje i pripremu, razvoj kapaciteta, financije, institucionalnu sigurnost, restrukturiranje sustava i redovne pregovore s EU-om, a temelj uspjeha je konsenzus sa socijalnim partnerima i cijelim društvom, istaknuo je slovački veleposlanik Roman Supek.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj se burzi Crobex indeks stabilno kreće na najvišim razinama u više od dvije godine, iznad 2.300 bodova, a najlikvidnije su i dalje dionice Ine i HT-a. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u plusu 0,18 posto, na 2.310 bodova, što je njegova najviša razina od 5. studenoga 2008. godine, kada je iznosio 2.313 bodova. Crobex10 ojačao je, pak, 0,14 posto, na 1.266 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je do 12,00 sati oko 17 milijuna kuna, što je 2 milijuna više nego jučer u ovo doba. Do podneva je milijunski promet ostvaren s četiri dionice. Najviše, više od 3 milijuna kuna, ostvareno je u trgovanju dionicama Ine, a cijena joj je porasla za 0,5 posto, na 3.506 kuna. Slijedi dionica HT-a, s prometom od 2,5 milijuna kuna. Cijena joj je, pritom, ojačala 0,25 posto, na otprilike 307 kuna. Nastavlja se i uspon dionice Luke Rijeka. Uz promet od 1,3 milijuna kuna, cijena joj je danas porasla 7,4 posto, na 249 kuna, nakon što je jučer skočila više od 9 posto. U fokusu ulagača je i dionica AD Plastika, nakon jučerašnje vijesti da će uskoro na javnoj dražbi na prodaju biti ponuđeno više od 25 posto dionica te kompanije. Uz promet od milijun kuna, cijena dionice AD Plastika porasla je 4,8 posto, na 145,44 kune. Najviše je, pak, danas porasla cijena dionice Validusa – više od 11 posto – zbog čega se našla i u blokadi. Nastavlja se i rast cijena u građevinskom sektoru. Dionice Ingre, Tehnike i IGH poskupile su između 1 i 8,2 posto. No, cijena dionice Dalekovoda pala je 1,2 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatska narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnu listu ojačala prema euru za 0,04 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,394795 kuna. Kuna je ojačala i prema američkom dolaru i to za 0,25 posto te prema britanskoj funti, za 1,31 posto, a oslabila prema švicarskom franku za 0,84 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,439349 kuna, funte 8,578648 kuna, a franka 5,737737 kuna.