Djelovanje Povjerenstva za praćenje cijena potpuno je zamrlo početkom recesije, pa hitno treba zajedno posjesti predstavnike Vlade, HEP-a, Ine, poslodavaca, sindikata, lokalnih vlasti, mlinarske i pekarske industrije, proizvođače i prerađivače hrane i prehrambenih proizvoda, trgovce i sve koji svojim djelovanjem mogu utjecati na rast cijena, ističe NHS u priopćenju.
Gospodarstvo je dosad uštede tražilo kroz otpuštanje radnika, neisplate ili smanjenja plaća i materijalnih prava, neuplatu doprinosa i poreza, pa neka nova opterećenja neće moći podnijeti bez novog prevaljivanja tereta na svoje zaposlene, ali i na tržište kroz povećanje cijena i usluga, ocjenjuje NHS.
Teret svih poskupljenja na kraju će po običaju platiti građani. Ne smije se zaboraviti kako je udio troška hrane u obiteljskoj mjesečnoj potrošnji u Hrvatskoj veći od 31 posto, dok u EU iznosi prosječno nešto manje od 13 posto.
U uvjetima zamrznutih mirovina i plaća, ili njihova smanjenja, dok raste broj nezaposlenih a smanjuje se broj radnih mjesta, povećanje cijena roba i usluga, posebice hrane, energenata i komunalija, doslovce će "pribiti na dno" već ionako potopljene hrvatske građane, upozoravaju sindikalci u priopćenju.