ZAGREB - HEP će ubuduće struju moći prodavati i strancima, bude li to u državnom interesu, odlučio je danas Hrvatski sabor, dopunivši Zakon o tržištu električne energije. Tim se dopunama, naime, opskrbljivačima električnom energijom u Hrvatskoj omogućuje prodaja struje kupcima u inozemstvu kada je to državi u strateškom interesu. Uvjet je da je inozemni kupac ujedno i proizvođač strateške sirovine koja je potrebna Hrvatskoj. Izmijenjen je Zakon o zračnim lukama koji sada omogućava davanje koncesija, kao i pokretanje investicijskih projekata u zračnim lukama, a time i početak realizacije projekta izgradnje novog putničkog terminala i stajanke u Zračnoj luci Zagreb. Zakon definira rok koncesije najviše do 40 godina te utvrđuje koncesijsku naknadu. Sabor je donio novi Zakon o mirenju kojim se potiče primjena instituta mirenja kao alternativnog, izvansudskog načina rješavanja sporova.
ZAGREB - Hrvatski sabor prihvatio je danas izmjene zakona o tržištu nafte i naftnih derivata. U raspravi o tim zakonskim izmjenama državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Vujec je kazala da se njima stvaraju preduvjete za ispunjenje obveze iz predpristupnih pregovora o formiranju obveznih zaliha nafte i naftnih derivata u propisanim količinama. Omogućava se i ostvarenje preduvjeta nužnih za izgradnju dijela planiranih vlastitih skladišnih kapaciteta, odnosno pokretanja investicijskog ciklusa vrijednog oko milijardu kuna, koji bi trebao biti okončan najkasnije do polovine 2013. Izmjene propisuju i da će izračun za određivanje najviše razine cijena naftnih derivata uključivati cijenu naftnih derivata na tržištu Mediterana, devizni tečaj, premiju energetskog subjekta te naknade i poreze koji se obračunavaju po posebnim propisima. Ministarstvo gospodarstva će jedan radni dan prije primjene novih cijena objaviti iznos najviše dopuštene cijene pojedinih naftnih derivata do slijedećeg obračuna prodajnih cijena naftnih derivata.
ZAGREB - Uprava i četiri sindikata HEP-a potpisali su Kolektivni ugovor za HEP Grupu kojim se zaposlenima u nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji osigurava rast plaća u iduće dvije godine, pod uvjetom da u tom razdoblju poraste i BDP. KU je potpisan još 12. siječnja, no o tome javnost tada nije bila obaviještena već je samo objavljen u novom broju Narodnih novina. Po riječima sindikalaca, to je učinjeno "bez pompe" zbog stanja u zemlji u kojoj je gotovo 320.000 ljudi evidentirano na Zavodu za zapošljavanje. Uprava pak tumači da se radi samo o internom događaju u HEP-u između poslodavca i sindikata. Novim KU-om, koji je sklopljen na dvije godine, utvrđeno je da će vrijednost boda za izračun plaće pratiti rast BDP-a pa bi tako, u slučaju da BDP bude rastao kako se predviđa, plaće 14.000 zaposlenih u HEP-u do početka 2013. godine prosječno porasle za 2,4 posto. Materijalna prava ostala su na razini prethodnog KU-a, tako da će radnici za regres dobiti 1.800 kuna, a za božićnicu 1.750 kuna u neto iznosu, te za Uskrs 400 kuna u naravi. Jubilarne nagrade smanjene su za 10 posto, dok su sva ostala prava ista kao i u prethodnom Ugovoru. Uprava je poručila kako je iznimno zadovoljna što su prvi puta KU potpisali predstavnici svih četiriju sindikata koji djeluju u HEP-u. Sindikati su pak zadovoljni jer na taj način, smatraju, pomažu očuvati jedinstveni HEP. Svi radnici HEP Grupe imaju jedan KU čime, na svoj način, sprečavaju razbijanje HEP-a i privatizaciju pojedinih dijelova, kaže predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak.
ZAGREB - Nezavisni hrvatski sindikati protive se mogućoj privatizaciji ili davanju u koncesije hrvatskih javnih, narodnih dobara, priopćeno je danas iz NHS-a. NHS nije protiv privatizacije tvrtki u državnom vlasništvu, ali se odlučno protivi rasprodaji hrvatskog nacionalnog blaga, stoji u pismu upućenom premijerki Jadranki Kosor. Jednako je neprihvatljiva teza kako je država, dakle Vlada, po naravi stvari loš gospodar u tvrtkama pa ih zbog toga treba prodati. Tvrtke u državnom vlasništvu narodno su dobro, a javna poduzeća i od posebnog nacionalnog interesa, pa njima treba upravljati krajnje odgovorno, brižno i skrbno, ističe NHS. Trenutne se praznine u državnoj blagajni ne smiju puniti rasprodavanjem narodnog blaga ili predavanjem suvereniteta nad vodom (na kopnu ili moru), nad šumama, cestama, električnom energijom itd. Ako se strancu isplati uzeti u dugogodišnju koncesiju upravljanje autocestama, onda ili Hrvatska ima problem u upravljanju tim dobrom pa model treba mijenjati ili će stranac zarađivati na zakidanju zaposlenih, kvaliteti održavanja i "deranju" hrvatskih građana i drugih korisnika autocesta, upozorava NHS. Sindikati stoga traže da se u Hrvatskoj donese široko usuglašena strategija upravljanja narodnom imovinom koja će sadržavati i nastavak privatizacije uz jasno određenje što se ne može, ne smije prodavati niti davati u koncesiju ni pod koju cijenu, pri čemu bi suprotno postupanje bilo ravno nacionalnoj izdaji.
ZAGREB - Hrvatska udruga sindikata zatražila je danas hitno usvajanje zakona koji bi omogućio uvođenje osobnog bankrota. HUS u priopćenju podsjeća da odavno zahtijeva uvođenje osobnog bankrota radi olakšavanja učinaka teške financijske krize na osobne i obiteljske financija brojnih hrvatskih građana. Stoga pozdravlja to što je Vlada najavila usvajanje toga zakona, ali smatra neozbiljnim što zakon planira uputiti u redovnu proceduru tek krajem godine. Time se značajno umanjuju šanse za njegovo usvajanje u ovom mandatu Sabora, s obzirom na parlamentarne izbore koji će značajno usporiti izglasavanje zakona. Nepotrebno se gubi još dosta dragocjenog vremena za sve nesretnike koji grcaju u teškim financijskim dubiozama, a takvih je svakim danom sve više, te odgađa početak edukacije kadrova o kojima će ovisiti provedba zakona. HUS stoga inzistira na slanju zakona u proceduru po žurnom postupku bez ikakvog odlaganja uz istodobnu edukaciju stručnjaka neophodnih za provedbu zakona, kako bi se što je moguće većem broju prezaduženih građana čim prije mogla pružiti prilika za novi početak.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u prosincu lani bilo ukupno 1.381.676 zaposlenih, što je 13.762 osobe ili za jedan posto manje nego u studenom, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Broj zaposlenih u pravnim osobama u prosincu je u odnosu na studeni smanjen za 9.855 ili za 0,9 posto, tako da su pravne osobe krajem lanjskog prosinca zapošljavale 1.131.041 osobu. U obrtu i slobodnim profesijama u prosincu je bilo 218.932 zaposlena, što je za 1,7 posto ili za 3.815 osoba manje nego u studenom. Zaposlenih osiguranih poljoprivrednika bilo je u prosincu 31.703 ili 0,3 posto manje nego u mjesecu prije. Broj nezaposlenih na mjesečnoj je razini povećan za 2,4 posto te je krajem prosinca lani u Hrvatskoj bilo evidentirano 319.845 nezaposlenih. Stopa registrirane nezaposlenosti povećana je sa 18,3 posto u studenom na 18,8 posto u prosincu. Statistika na godišnjoj razini pokazuje da je broj zaposlenih u pravnim osobama smanjen za 4,6 posto, a izraženiji pad broja zaposlenih bilježe prerađivačka industrija, trgovina te posebice građevinarstvo.
ZAGREB - Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u hrvatskoj industriji na kraju prosinca 2010. bile su manje za 0,8 posto u odnosu na isti mjesec godine prije, prvi su rezultati koje je objavio Državni zavod za statistiku. Prosinac je 19. mjesec zaredom u kojem su zalihe gotovih industrijskih proizvoda pale na godišnjoj razini. Na mjesečnoj razini, u prosincu u odnosu na studeni prošle godine, zalihe su veće za 8,1 posto. U usporedbi sa stanjem prosječnih zaliha gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u 2009. godini zalihe su na kraju prosinca prošle godine bile manje za 1,6 posto.
ZAGREB - Na kraju tjedna na Zagrebačkoj burzi, tijekom prijepodnevne trgovine nije bilo znatnijih cjenovnih oscilacija, a indeksi su u blago negativnom području. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u minusu 0,42 posto, na 2.317 bodova, a Crobex10 0,41 posto, na 1.275 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 14 milijuna kuna, što je otprilike na razini kao i jučer u ovo doba. Najveći promet do podneva ostvaren je dionicom HT-a, u visini od 8 milijuna kuna. Cijena joj je blago ojačala, za 0,14 posto, na 305,99 kuna. Slijedi dionica Ine, s prometom od 1,7 milijuna kuna i blagim rastom cijene, za 0,05 posto, na 3.620 kuna. Među milijunašima su i dionice Dalekovoda, koje su pojeftinile 0,17 posto, te povlaštene dionice Adrisa, s rastom cijene za 0,32 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na tečajnu listu s kraja prošlog tjedna oslabila prema euru za 0,25 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,407203 kune. Kuna je na tjednoj razini oslabila i prema švicarskom franku i to za 0,84 posto, a ojačala prema američkom dolaru za 1,19 posto i prema britanskoj funti za 1,38 posto. Srednji tečaj franka na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 5,709707 kuna, dolara 5,393333 kune, a funte 8,566211 kuna. U odnosu na jučerašnju tečajnu listu, kuna je na današnjoj tečajnici središnje banke ojačala prema svim važnijim valutama - prema euru za 0,07 posto, dolaru 0,12 posto, a prema funti i franku za 0,34 posto.