Cilj dvodnevnog savjetovanja, u organizaciji Zajednice ustanova za obrazovanje odraslih i Hrvatskog saveza zadruga, je ukazati na rezultate hrvatske poljoprivrede i poljoprivredne politike u pregovorima s EU kao i na nužnost stalnog osposobljavanja poljoprivrednika.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Josip Kraljičković, predstavljajući trenutno stanje i perspektive hrvatske poljoprivrede i tijek pregovora s EU, izrazio je očekivanje da će se poglavlja 11 i 13, koja se tiču poljoprivede i ruralnog razvoja odnosno ribarstva, zaključiti do travnja.
Iznoseći podatke o stanju poljoprivrede u Hrvatskoj, Kraljičković je naveo da je broj poljoprivrednih gospodarstva zabilježen u Upisniku od 2003. do sada narastao s 138.000 na 195.000. Prosječna površina zemljišta gospodarstva je 5,43 hekatara s prosječno oko 2,5 zaposlenih po jednom gospodarstvu, ili ukupno 484.000 zaposlenih osoba u poljoprivredi.
Pritom je samo 7 posto gospodarstava s više od 20 hektara zemljišta, dok ih više od 70 posto ima manje od pet hektara. Hrvatska sudjeluje u ukupnoj europskoj poljoprivredi s manje od 1 posto te je gotovo nezamjetljiva, ocijenio je.
Ružica Gelo iz Hrvatske gospodarske komore smatra da Hrvatska u narednom razdoblju u cilju razvoja poljoprivrede još mora provesti zemljišnu reformu, reformu mirovinskog sustava, poboljšati obrazovanje poljoprivrednika, poticati proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti, poticati udruživanje i donijeti jasnu politiku ruralnog razvoja.
Najznačajniji rezultat pregovora s EU su financijska sredstva za poljoprivredu koja će biti na raspolaganju Hrvatskoj nakon ulaska u EU. Tako je predviđeno 373 milijuna eura za izravne potpore, 352 milijuna eura za mjere ruralnog razvoja, ali i posebni iznosi od 9 do 10 milijuna eura za razminiranje zemljišta te vinogradarstvo i vinarstvo, rekla je Gelo.
(Hina) xdsil yds