HPS je kao krovna institucija svih pčelara, koja broji 120 udruga, jedina poljoprivredna skupina u Hrvatskoj koja je sama izradila svoj Registar pčelinjaka i pčelara (Katastar pčelinjih paša) u prostornom prikazu, istaknuto je na današnjoj prezentaciji u Ministarstvu poljoprivrede.
Projekt je financiran od strane Ministarstva poljoprivrede, koje je za tu namjenu izdvojilo oko 900 tisuća kuna, a dio su financirale i pčelarske udruge i sami pčelari.
Prema prikupljenim podacima, u Hrvatskoj ima 7.470 pčelara, 8.754 pčelinjaka i 366.814 košnica. Gustoća pčelinjaka u Hrvatskoj iznosi 6,4 košnice po četvornom kilometru.
Ovim projektom, kako je rečeno, hrvatski pčelari pariraju pčelarima u EU.
Predsjednik HPS-a Martin Kranjec je istaknuo kako je katastar značajan za hrvatsko pčelarstvo i poljoprivredu zato što će se po prvi put u Hrvatskoj moći utvrditi stvarno stanje broja pčelinjih zajednica, pčelara, točna lokacija pčelinjaka (po koordinatama), prinosi meda, podaci o rasprostranjenosti i klasifikaciji biljnih vrsta te druge informacije bitne za poljoprivredu i gospodarstvo u Hrvatskoj.
Osim toga, jedan od ciljeva ovog projekta je i utvrđivanje bolesti pčelinjih zajednica, liječenje, suzbijanje bolesti i u konačnici prevencija takvih stanja.
Podaci u katastru će se stalno nadopunjavati, kazao je Kranjec.
Značaj ovog projekta je da danas pčelari i svi zainteresirani građani jednim klikom 'miša' u svakom trenutku imaju uvid u razmještaj pčelinjaka u cijeloj Hrvatskoj, rasporedu i medenju medonosnog bilja, broju košnica i sve druge podatke koji se jedanput godišnje ažuriraju, istaknuto je.
Ideja o jedinstvenom registru pčelara i pčelinjaka stvorena je 2007. u Hrvatskom pčelarskom savezu kao potreba za jedinstvenim podacima o stanju u pčelarstvu Hrvatske u sklopu procesa pristupanja Hrvatska EU.