BERLIN - Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) ima dovoljno novca da pokrije eventualno spašavanje Portugala i znatno veće Španjolske, naglasio je u četvrtak njegov čelnik, dodavši također da nema potrebe za restrukturiranjem grčkog duga, od čega strahuju neki ulagači. Europski dužnosnici razmišljaju o tome treba li i na koji način mijenjati nešto u radu kriznog fonda ukupne vrijednosti 750 milijardi eura. Glasine o promjenama potaknule su bojazni da bi eventualno spašavanje Portugala i Španjolske moglo preopteretiti fond. "Ne želim sada predviđati hoće li te zemlje trebati novac, zasada im nije potreban i mogu same financirati svoje dugove", kazao je Klaus Regling za njemačku radijsku postaju Deutschlandfunk. Udio vlada eurozone u financiranju fonda iznosi 440 milijardi eura, a temelji se na jamstvima za obveznice koje fond izdaje. Preostalih 350 milijardi eura osiguravaju Europska komisija i Međunarodni monetarni fond. Da bi obveznicama EFSF-a osigurale najviši rejting 'AAA' i učinile ih atraktivnima za ulagače, vlade moraju jamčiti 120 posto njihove vrijednosti dok spašene zemlje moraju položiti određeni udio u vrijednosti kredita koji dobivaju "kao gotovinsko osiguranje". To snižava kreditni kapacitet EFSF-a na samo oko 250 milijardi eura, što je po mišljenju mnogih analitičara nedovoljno za spas Španjolske. "Postoji mogućnost da se ta razlika prevlada drugim novim mehanizmima i nema sumnje da o tome valja razmisliti", naglasio je Regling.
ZAGREB/BRUXELLES - Povjerenje potrošača u eurozoni i Europskoj uniji u siječnju je blago poljuljano u odnosu na mjesec ranije, pokazale su u četvrtak prve procjene Europske komisije. Indeks potrošačkog povjerenja za eurozonu u siječnju se tako spustio na minus 11,4 boda, s u prosincu zabilježenih minus 11 bodova, priopćeno je iz Bruxellesa. Za EU u cjelini indeks je iznosio minus 12,8 bodova, nasuprot minus 12,1 bod u prosincu, objavila je EK. Mjesečno izvješće EK o poslovnom i potrošačkom povjerenju bit će objavljeno 27. siječnja.
BRUXELLES - Europska komisija je u srijedu navečer na najmanje tjedan dana obustavila sve transakcije u sklopu sustava EU-a za trgovinu emisijama ugljičnog dioksida nakon što su hakeri napali taj sustav i s računa u Češkoj ukrali dozvole za trgovanje u iznosu od sedam milijuna eura, priopćeno je u četvrtak u Bruxellesu. Hakerski napadi su nakon toga zabilježeni i na računima za trgovanje u Austriji, Grčkoj, Estoniji i Poljskoj. "Hakeri su uspjeli probiti sigurnosnu zaštitu i ukrasti prava te odmah zatim prodati na tržištu", kaže se u priopćenju Komisije. Obustava trgovanja je privremena kako bi se državama članicama dalo vremena da poduzmu potrebne mjere kako bi osigurali svoje račune. Ovo nije prvi kibernetički napad na europsku burzu ugljičnim dioksidom. Trgovanje kvotama za industrijske emisije ugljičnog dioksida uspostavljeno je u sklopu Protokola iz Kyota, kojim se nastoji smanjiti ispuštanje toga plina, najodgovornijeg za stvaranje učinka staklenika.
PEKING - Kina je nacionalizirala jedanaest rudnika rijetkih metala u sklopu nastojanja Pekinga da konsolidira tu industriju, a koja bi po mišljenju analitičara mogla potaknuti poskupljenje tih važnih sirovina za tehnološku industriju. Vlasti su se usredotočile na rudnike u istočnoj provinciji Jiangxi, bogatoj rijetkim metalima, kako bi osigurale "zaštitu i razuman razvoj" tog sektora, objavilo je ministarstvo za resurse izvijestivši da će 11 rudnika činiti prvu u nizu planiranih državnih rudarskih zona za rijetke metale. Analitičari smatraju da je nacionalizacija rudnika ključni korak u smjeru konsolidacije rascjepkane industrije na jugu zemlje i da će vjerojatno rezultirati poskupljenjem tih sirovina. Kina inače proizvodi više od 95 posto rijetkih metala u svijetu i postrožila je nadzor nad proizvodnjom rezanjem izvoznih kvota, podizanjem izvoznih poreza i zatvaranjem rudnika štetnih za okoliš. Takvi potezi Pekinga potaknuli su zabrinutost u inozemstvu da Kina zloupotrebljava svoju tržišnu dominaciju u tom segmentu koji je ključan za proizvodnju čitavog niza tehnološki razvijenih proizvoda.
NEW YORK - Američka banka Morgan Stanley objavila je u četvrtak da joj je neto dobit u četvrtom tromjesečju poskočila 60 posto, što analitičari pripisuju uspješnoj strategiji diversifikacije poslovanja. Banka je tako u razdoblju od listopada do prosinca ostvarila neto dobit od 600 milijuna dolara, u usporedbi s 376 milijuna dolara u istom razdoblju prethodne godine. Ukupni neto prihodi poskočili su 14 posto na 7,8 milijardi dolara. Rezultati pokazuju da bančina strategija diversifikacije poslovanja radi smanjivanja ovisnosti o tradicionalnim poslovima investicijskog bankarstva možda donosi ploda, ocjenjuju analitičari. Pritom su prihodi u odjelu za upravljanje imovinom, uključujući Morgan Stanley Smith Barney, vlasništvo nad kojim Morgan Stanley dijeli sa Citigroupom, povećani za sedam posto na 3,35 milijardi dolara. Sama brokerska tvrtka Morgan Stanley Smith Barney povećala je prihode na 166 milijuna dolara, s 29 milijuna u istom razdoblju lani.
LONDON - Glazbena industrija pretrpjela je u 2010. godini pad prodaje od devet posto, jer je teško zaustavljivo piratstvo duboko prodrlo na tržište i prijeti radnim mjestima, ulaganjima i otkrivanju novih umjetnika, priopćio je četvrtak Međunarodni savez fonografske industrije (IFPI). Proveli smo neovisno istraživanje prošle godine koje ukazuje na to da će zbog piratstva u glazbenoj industriji u Europi do 2015. godine biti izgubljeno 1,2 milijuna radnih mjesta, odnosno 10 posto radne snage. To se posebice odnosi na male i neovisne izdavačke kuće koje se bore za preživljavanje. Pad prodaje u glazbenoj industriji u svijetu u 2010. slijedi pad od sedam posto iz prethodne godine, na 17,3 milijarde dolara, i to unatoč tome što je prodaja pjesama i albuma u digitalnom obliku porasla za šest posto, na 4,6 milijardi dolara. Izdavačke kuće nastoje da potpišu više ugovora s tvrtkama mobilne telefonije, internetskim portalima i pružateljima web usluga, kao i s oglašivačima. IFPI također navodi da je piratstvo u padu u zemljama koje su odlučile protiv toga fenomena povesti ozbiljnu akciju, kao što su Francuska i Južna Koreja.
LONDON - Euro je u četvrtak ojačao prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta na krilima nastavljene potražnje središnjih banaka, te pod utjecajem optimizma ulagača u vezi s rješenjem europskih dužničkih problema. Euro je u takvim okolnostima ojačao prema dolaru 0,3 posto na 1,3520 dolara, nakon što je prethodno nakratko dotaknuo i najvišu razinu prema zelenoj novčanici u dva mjeseca od 1,3539 dolara. Dolar je istodobno ostao nepromijenjen prema jenu, na 82,22 jena. "Raste raspoloženje prema euru i čini se da tržište želi EU-u dati vremena da osmisli sveobuhvatnije rješenje problemima rubnih zemalja eurozone", ocjenjuje valutni strateg nabCapitala Gavin Friend. "Tržišta su relativno smirena i sada sklona ocjeni da vlasti eurozone mogu riješiti probleme. Stoga su počela kupovati eure slijedom povoljne razlike u prinosima u odnosu na dolar", zaključuje direktorica valutnih istraživanja tvrtke Forex.com Kathleen Brooks.