BRUXELLES - Ministri financija Europske unije složili su se u utorak u Bruxellesu da buduće strože provjere otpornosti banaka na krize uključe i mjerenje razine likvidnosti, tvrde izvori iz predsjedništva EU-a. Ti će testovi biti provedeni prije kraja svibnja a rezultati će biti objavljeni u trećem tromjesečju. Obuhvatit će istu 91 banku testiranu 2010., ali uz nešto strožu metodologiju koja će uz provjeru knjiga trgovanja obuhvatiti i računovodstvene knjige, te stroge testove stope adekvatnosti kapitala, tvrde ti izvori. "Poruka je da će testovi morati biti daleko stroži i vjerodostojniji", kazao je jedan izvor. To je potvrdio europski povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja Olli Rehn u razgovoru s novinarima nakon ministarskog sastanka. "U nadolazim će mjesecima biti proveden još jedan krug testiranja izdržljivosti banaka, još stroži od prethodnog", kazao je Rehn. "Rezultati tih testova bit će smjernice za nužno restrukturiranje i za paralelno restrukturiranje bankovnog sektora". Točni kriteriji testova bit će dogovoreni do ožujka.
BRUXELLES - Ministri financija zemalja članica eurozone bili su vrlo suzdržani u izjavama nakon sastanka na kojem se raspravljalo o proširenju zajmodavnih kapaciteta europskog kriznog fonda, potvrdivši tek "visoki stupanj slaganja po tome pitanju", pišu europski mediji. Ministri su se sastali u ponedjeljak u Bruxellesu kako bi raspravljali o mogućnosti proširenja zajmodavnih kapaciteta Europskog stabilizacijskog fonda (EFSF) čija je trenutna zacrtana vrijednost 440 milijardi eura. "U svibnju smo preuzeli određene obveze i njih ćemo se držati", kazao je luksemburški premijer i predsjedatelj Eurogrupe ministara financija eurozone Jean-Claude Juncker. "Razmatramo razne instrumente koje možemo primijeniti kako bismo to i postigli", dodao je. Juncker je kazao da će u najkraćem mogućem roku premijerima i predsjednicima zemalja Unije biti upućen paket predloženih promjena europskog kriznog fonda, odbivši precizirati točno kada. Rasprava se nastavlja u utorak na sastanku s ministrima financija čitave Europske unije.
NEW YORK - Oporavak svjetskog gospodarstva posustaje od sredine prošle godine i svi pokazatelji navode na zaključak da će ove godine biti sporiji nego prošle, zaključili su Ujedinjeni narodi u najnovijim prognozama. U izvješću pod naslovom "Svjetska gospodarska situacija i prognoze 2011." UN sada očekuje rast svjetskog gospodarstva za 3,1 posto u 2011., te za 3,5 posto u 2012. što je, upozorava, daleko preslabo za poticanje oporavka radnih mjesta izgubljenih tijekom globalne krize. Oporavak u SAD-u ove godine će usporiti na 2,2 posto, nakon 2,6-postotnog rasta u 2010. a u 2012. rast će ubrzati na 2,8 posto, procjenjuju u UN-u. Ta organizacija očekuje stvarnu stagnaciju rasta bruto domaćeg proizvoda eurozone na 1,3 posto u 2011., praćenog 1,7-postotnim rastom u 2012. U 2010. europsko je gospodarstvo poraslo po stopi od 1,6 posto. Za regiju jugoistočne Europe UN u 2011. i 2012. očekuje relativno spor tempo oporavka, uz stopu rasta od 2,5 posto u ovoj, te 3,4 posto u idućoj godini. Najsnažniji rast nastavljaju bilježiti azijska gospodarstva u razvoju, na čelu s Kinom i Indijom, iako bi i tamo u 2011. i 2012. on trebao blago usporiti, na oko sedam posto. Među glavnim rizicima za globalni oporavak UN izdvaja visoke stope nezaposlenosti, nastavljeno fiskalno pooštravanje, te opasnost od izbijanja valutnog rata.
ŽENEVA - Bruto domaći proizvod (BDP) 15 starih članica Europske unije porastao je po stopi od 1,7 posto u prošloj godini, a ove bi godine njegov rast trebao usporiti na 1,5 posto, procjenjuju Ujedinjeni narodi (UN). Sljedeće godine aktivnosti u gospodarstvima 15 starih članica EU-a trebao bi ponovno blago ojačati, na 1,9 posto, procjenjuje UN. Oporavak u novim članicama EU-a ostaje krhak, uz ubrzavanje rasta s prošlogodišnjih 1,9 na 3,2 posto u ovoj godini. Za 2012. UN očekuje dodatno ubrzanje na 4,3 posto. U eurozoni se očekuje usporavanje stope rasta na 1,3 posto u 2011., nakon rasta od 1,6 posto u prošloj godini, a za 2012. predviđa se njegovo blago ubrzanje na 1,7 posto. Rast gospodarstva EU-a u cjelini ove bi godine trebao usporiti na 1,6 posto, nakon 1,7 posto u 2010., ali bi iduće mogao blago ubrzati na dva posto, procjenju autori UN-ovog izvješća.
NEW YORK - Razine kredita moraju se udvostručiti u narednih 10 godina i porasti za 103 tisuće milijardi dolara kako bi se podržala konsenzusna prognoza gospodarskog rasta, procjenjuje Svjetski gospodarski forum u najnovijem izvješću objavljenom u utorak. Regije će se suočiti s različitim problemima pri udovoljavanju pojačane potražnje za kreditima, ističe WEF u izvješću koje je sastavio u suradnji sa savjetodavnom tvrtkom McKinsey & Company. Tako će u Aziji, gdje će potražnja za kreditima dosegnuti 40 tisuća milijardi dolara, najveći problem predstavljati slabije razvijeni financijski sustavi i tržišta kapitala. U Europskoj uniji potražnja za bankovnim zajmovima porast će u idućih deset godina za 13 tisuća milijardi dolara. Da bi ju podmirile, banke će trebati dodatni kapital, zbog čega bi se, nakon zadržane dobiti, mogle suočiti s manjkom kapitala u iznosu od 2.000 milijardi dolara. SAD bi pak mogao biti prisiljen i dalje crpiti štednju iz cijelog svijeta kako bi podmirio rast potražnje za kreditima za do 3.800 milijardi dolara, ako Amerikanci ne počnu znatno više štedjeti. Pritom u WEF-u kao glavni problem za podmirivanje tih potreba izdvajaju financijski protekcionizam, koji ugrožava prekogranično financiranje, ključno za pribavljanje dovoljne količine kredita u idućem desetljeću.
PEKING - Izravna inozemna ulaganja u Kinu dosegnula su prošle godine rekordnih 105,7 milijardi dolara, priopćila je vlada, ističući da jača povjerenje u gospodarstvo unatoč nastojanjima Pekiga da obuzda rast. Ulaganja inozemnih kompanija porasla su u 2010. za 17,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je više od petine te svote uloženo u vrlo privlačan sektor nekretnina, kazao je glasnogovornik ministarstva trgovine Yao Jian na redovitoj konferenciji za novinare. Samo u prosincu Kina je privukla 14,03 milijarde dolara izravnih stranih ulaganja, što je 15,6 posto više nego prethodne godine, dodao je Yao. Podaci su objavljeni uoči ovotjednih ključnih pokazatelja za koje se očekuje da će pokazati rast kineskog gospodarstva u 2010. za ogromnih 10 posto.
BRUXELLES - Bijela knjiga o zajedničkoj prometnoj politici EU-a koja bi uskoro trebala biti objavljena mogla bi postaviti cilj o smanjivanju emisija CO2 u prometnom sektoru za 50 do 70 posto do 2050., najavljuju europski mediji. U dokumentu koji bi Europska komisija trebala predstaviti Sljedećih mjeseci mogao bi se naći i prijelazni cilj za 2030. Naglasio je to povjerenik za promet Europske komisije Siim Kallas u pismu upućenom predsjedniku Odbora za promet Europskog parlamenta Brianu Simpsonu. Pismo također najavljuje ciljeve smanjivanja ovisnosti prometnog sektora o nafti: Komisija ocjenjuje da ta ovisnost ne smije prelaziti 40 do 50 posto do 2050., u usporedbi s današnjih 96 posto. Kako bi se to postiglo, Bruxelles želi da se do 2050. u cijelosti suzbije ispuštanje štetnih plinova, da se većina tereta na udaljenostima većim od 300 kilometara prevozi željeznicom i riječnim prometom, kao i većina putničkog prometa na udaljenostima između 300 i 1.000 kilometara. Komisija će također pokušati stvoriti okruženje koje će biti poticajno za javno-privatna partnerstva u financiranju prometne infrastrukture.
BERLIN - Povjerenje njemačkih ulagača snažno je ojačalo u siječnju zahvaljujući nadi u snažan oporavak svjetskog gospodarstva i znakovima pojačanih ulaganja u Njemačkoj, pokazalo je važno izvješće instituta ZEW. Indeks koji izrađuje ugledni Centar ta europska gospodarska istraživanja (ZEW) sa sjedištem u Mannheimu poskočio je u siječnju na 15,4 boda, sa 4,3 boda u prosincu. Analitičari su očekivali njegov rast na 5,9 bodova. Najnoviji podatak ujedno predstavlja treći uzastopni mjesečni rast toga indeksa, koji mjeri očekivanja financijskih stručnjaka u vezi s gospodarskim izgledima u idućih šest mjeseci. U ZEW-u pritom napominju da je jedan od mogućih razloga uzleta rast ulaganja u Njemačkoj i ostalim zemljama, koji se očituje u ohrabrujućim podacima o industrijskim narudžbama.
BRUXELLES - Irska će tražiti niže kamatne stope na zajmove koje su joj partneri u eurozoni odobrili krajem prošle godine kako bi joj pomogli poduprijeti javne financije i sanirati banke, najavio je ministar financija. "Namjera mi je pobrinuti se da Irska dobije povoljnije uvjete", izjavio je Brian Lenihan novinarima pri dolasku u Bruxelles na pregovore s partnerima Eurogrupe čiji će ministri usporediti dogovorene kamate na kredite odobrene Grčkoj i Irskoj. Irska je prije Božića dobila međunarodnu pomoć od 67,5 milijardi eura, a vlada je povrh toga iz mirovinskog fonda namaknula dodatnih 17,5 milijardi eura. Spašavanje je bio usmjereno na pokrivanje gubitaka u irskom bankovnom sustavu koje je dovelo javne financije do točke urušavanja, prijeteći širenju pustoši na širi europski financijski sustav. Vlada u Dublinu, pristala je na prosječnu kamatnu stopu od 5,8 posto za kredite Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, koju sada smatra pretjeranom. Istodobno Grčka plaća prosječnu kamatnu stopu od 5,2 posto.
LJUBLJANA - U Sloveniji većina proizvođača do kraja ovog mjeseca najavljuje poskupljenje mesa i mlijeka, nakon što su prošlog tjedna cijena kruha i peciva porasla u prosjeku za 6,5 posto, što su mlinari obrazložili više nego dvostrukim burzovnim cijenama pšenice u odnosu na početak prošle godine. Cijene mesa peradi povećat će se ovog tjedna za pet do deset posto, potvrdio je u razgovoru za portal nacionalnog telekoma "Siol" direktor Perutnine Ptuj Roman Glaser. Dodao je da su razlozi poskupljenja više cijene repromaterijala i ambalaže, te da nije isključeno da će cijene mesa ove godine još rasti. Poskupljenje mlijeka i mliječnih proizvoda sa 1. veljače najavili su i u kompaniji Ljubljanske mljekare.
LONDON - Proizvođač piva SABMiller premašio je prognoze tripostotnim povećanjem obujma prodaje u posljednja tri mjeseca prošle godine, zahvaljujući afričkim i azijskim tržištima i poboljšanju u Europi. Tvrtka sa sjedištem u Londonu izvijestila je da su zahvaljujući poskupljenju piva njezini prihodi u trećem fiskalnom tromjesečju porasli za šest posto. Pritom je snažan rast obujma prodaje u Aziji i Africi nadomjestio blagi pad u Sjevernoj i Južnoj Americi u razdoblju od listopada do prosinca, kada tvrtka uvelike ovisi o navikama ljetnog pijenja piva na tržištima u Južnoj Africi i Latinskoj Americi. Veliko iznenađenje predstavljala je Europa, gdje je obujam prodaje ostao nepromijenjen, nasuprot očekivanom padu, pri čemu je rast u Velikoj Britaniji i Ukrajini bio protuteža padu na ruskom i češkom tržištu. SABMiller inače ostvaruje više od 80 posto zarade na tržištima u nastajanju poput Kolumbije, Južne Afrike, Poljske i Kine.
LONDON - Cijene nafte blago su porasle su u utorak na londonskom tržištu nakon što je OPEC ustrajao u ocjeni da je tržište dostatno opskrbljeno dok je Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila da će gospodarski oporavak potaknuti postupan rast potražnje. Cijene sirove nafte za isporuke u ožujku porasle su na tržištu u Londonu za 42 centa na 97,85 dolara za barel, nakon što su u petak dotaknule 99,20 dolara, najvišu razinu od listopada 2008. Na američkom tržištu cijene su ostale gotovo nepromijenjene na 91,50 dolara za barel. U najnovijem mjesečnom izvješću IEA je u utorak objavila da će rast svjetske potražnje za naftom u 2011. biti nešto veći nego što je prvotno očekivala, iako neće dosegnuti „iznimne razine“ iz prošle godine. Ta je suzdržana ocjena ipak poduprla cijene, za razliku od OPEC-ove konstatacije da svijet ima dovoljno nafte i da poskupljenja ne proizlaze iz temeljnih čimbenika. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u utorak je na svojoj internetskoj stranici objavila da je cijena referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 93,72 dolara, što znači da je bila 32 centa niža nego na kraju prošlog tjedna.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u utorak su ojačali, poduprti dobitnicima u rudarskom i bankovnom sektoru, a pridružio im se i automobilski sektor, zbog očekivanja rasta potražnje za vozilima. Indeks Londonske burze Ftse ojačao je tako gotovo 0,8 posto, na 6.032 boda, a za toliko je u plusu bio i frankfurtski DAX, popevši se na 7.133 boda. Pariški CAC iznosio je 4.000 bodova, ojačavši za 0,63 posto. "Tržišta čekaju priliku za rast, prije nego priliku za ostvarivanje dobiti", kazao je Mike Lenhoff, glavni strateg u Brewinu Dolphinu. "Okruženje je i dalje vrlo poticajno. Predstoji nam vrlo značajan tjedan za korporativna izvješća u SAD-u, a u konačnici se očekuje da bi rezultati trebali biti prilično dobri".
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros blago porasle, nakon jučerašnjeg pada, a trguje se oprezno jer ulagačima nedostaju smjernice s Wall Streeta, gdje se u ponedjeljak zbog praznika nije radilo. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji porasle između 0,1 i 0,8 posto. U Šangaju su pak pale oko 0,3 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u plusu 0,3 posto. Nakon što su jučer cijene azijskih dionica osjetno pale, što je bila posljedica daljnjeg zaoštravanja monetarne politike u Kini, danas se trguje oprezno. Ulagači čekaju nove smjernice s Wall Streeta, gdje se jučer obilježavao Dan Martina Luthera Kinga.