BUDIMPEŠTA - Za povećanje zaposlenosti u Europi potrebne su hitne izmjene ponude i potražnje na tržištu rada, kazao je u utorak europski povjerenik iz Mađarske zadužen za zapošljavanje i socijalna pitanja Laszlo Andor. On je govorio nakon neformalnog dvodnevnog sastanka europskih ministara i državnih tajnika za sektor zapošljavanja, koji su u Godollou kraj Budimpešte razgovarali o zapošljavanju s posebnim naglaskom na mlade, o gospodarskom oporavku i stvaranju većeg broja kvalitetnih radnih mjesta. Andor je, po završetku neformalnog sastanka, kazao da je strategija Europa 2020, nova desetogodišnja strategija usmjerena na zapošljavanje i rast, te promicanje i provedbu strukturalnih reformi, početak definiranja ciljeva na polju zapošljavanja. Svrha je strategije povećati prosječnu stopu zaposlenosti na 75 posto širom Unije kroz sljedećih deset godina. Dodao je da su potrebne reforme kako bi se pomoglo radnoj snazi da postane fleksibilnija i konkurentnija. "Kriza je dovela do situacije na tržištu rada koja je najlošija do sada za mlade generacije", priopćilo je također mađarsko predsjedništvo. Europske zemlje članice trenutno imaju pet milijuna registriranih nezaposlenih mladih ljudi, trećinu više nego prije krize.
FRANKFURT - Europska središnja banka objavila je u ponedjeljak da je u prošlom tjednu kupila obveznice članica eurozone u vrijednosti 2,3 milijarde eura, što je najviša svota od sredine prosinca. Time je ukupna vrijednost javnog duga koji je ECB kupila od komercijalnih banaka u sklopu kontroverznog Programa za tržišta vrijednosnih papira dosegnula 76,5 milijardi eura, ističe se u priopćenju ECB-a. U prvom tjednu nove godine banka je po vlastitim podacima kupila obveznice za samo 113 milijuna eura, da bi trgovci uočili naglo povećanje obujma kupovina na početku prošlog tjedna, uoči portugalske uspješne aukcije državnih obveznica, kojom je prikupljeno 1,25 milijardi eura. Procjenjuje se da je ECB time pomogao ograničiti troškove portugalskog zaduživanja. Banka se u posljednje vrijeme izlagala sve većem riziku, kupujući obveznice zaduženih zemalja poput Grčke, Irske i Portugala u sklopu šireg plana za suzbijanje dužničke krize koji su poduprle i Europska unija i Međunarodni monetarni fond. ECB istodobno poziva političke čelnike Europske unije da povećaju zajmodavne kapacitete europskog kriznog fonda i da mu omoguće fleksibilnije djelovanje kako bi vlade preuzele veću odgovornost za hitno kreditiranje zaduženih članica.
PARIZ - Svjetski gospodarski rast i hladna zima na sjevernoj hemisferi poduprijet će u ovoj godini veću od očekivanja potražnju za naftom, prognozirala je u utorak Međunarodna agencija za energiju (IEA). Agencija sa sjedištem u Parizu objavila je očekivanje da će potražnja za naftom u ovoj godini porasti na 89,1 milijuna barela dnevno, u odnosu na 87,7 milijuna barela dnevno zabilježenih u 2010. U IEA-i istodobno upozoravaju da bi trenutno visoke cijene nafte mogle zakočiti gospodarski oporavak, istaknuvši da će u slučaju da se cijene u ovoj godini zadrže nadomak razini od 100 dolara za barel trpjeti svi, od proizvođača nafte, preko financijskih investitora do potrošača. Uz oporavak svjetskog gospodarstva od pada u 2009, rast potražnje za naftom prošle je godine dosegnuo razinu koja spada među najviše u posljednja tri desetljeća, objavila je IEA. Ukupna potražnja za naftom porasla je u prošloj godini za 3,2 posto, predvođena gospodarstvima u razvoju izvan 34-člane Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Ove godine IEA očekuje da će potražnja za naftom u zemljama članicama OECD-a pasti za 0,4 posto, dok bi u ostalim zemljama njezin rast trebao usporiti na 3,8 posto, s 5,3 posto u 2010.
TEHERAN - Iranci od petka više neće moći kupovati benzin po iznimno povlaštenoj cijeni, jer predsjednik Mahmud Ahmadinedžad pokušava osnažiti gospodarstvo pogođeno međunarodnim sankcijama postupnim ukidanjem državnih subvencija troškova osnovnih potrepština poput energije, hrane i vode. Novinska agencija Mehr u utorak je objavila vijest da se od idućeg iranskog mjeseca, koji počinje u petak, 21. siječnja, u potpunosti ukida mogućnost kupnje benzina po subvencioniranoj cijeni od 1000 rijala po litri (oko 55 lipa). Prva faza ukidanja subvencija obavljena je u prosincu. Načelnik iranske uprave za transport i gorivo Mohamad Rujanian rekao je da će vozači i dalje imati pravo na kupnju 60 litara benzina po "polusubvencioniranoj" cijeni od 4000 rijala (oko 2,2 kune), a nakon toga će za litru morati izdvajati 7000 rijala (oko 3,9 kuna).
NEW YORK - Američki bankovni div Citigroup objavio je u utorak da je u četvrtom tromjesečju poslovao s neto dobiti u visini 1,3 milijardi dolara, umanjivši gubitke povezane s nenaplativim zajmovima. Time se njegova dobit povećala četvrto tromjesečje zaredom, ali ujedno prvi put nakon što je američka vlade završila prodaju svog udjela u banci u prosincu. Taj je rezultat poduprlo odmrzavanje 2,3 milijarde dolara rezervacija za nenaplative zajmove, ponajprije zahvaljujući poboljšanju poslovanja u ogranku kreditnih kartica, koji je banka odlučila prodati. Tijekom krize ta treća po veličini banka u Sjedinjenim Državama dobila je od vlade 45 milijardi dolara pomoći. Prihodi su u četvrtom tromjesečju iznosili 18,4 milijarde dolara, povećavši se za šest posto u odnosu na isto razdoblje lani. Brojka istodobno pokazuje njihov pad u odnosu na prethodno tromjesečje, koji u banci pripisuju slabijim rezultatima ogranka za investicijsko bankarstvo.
ALŽIR - Alžirska državna agencija za žito u zadnja je dva mjeseca kupila oko milijun tona pšenice ne bi li u slučaju nereda izbjegla nestašice, rekao je izvor iz ministarstva poljoprivrede. Početkom mjeseca u nekoliko su alžirskih gradova, pa i u prijestolnici, izbili neredi zbog rasta cijena hrane. Da bi se stanje smirilo, Alžir je odlučio smanjiti cijene hrane i za 18 posto povećati količinu pšenice koju svaki mjesec dostavlja lokalnom tržištu. "To je drugi razlog alžirske odluke da kupi velike količine pšenice", rekao je izvor. "Treći je što moramo pokriti razdoblje između ožujka i lipnja jer će tek u kolovozu biti na raspolaganju urod iduće žetve", dodao je. Alžir je peti na svijetu po uvozu žitarica, a 2008. je pokrenuo plan smanjenja ovisnosti o uvozu.
LONDON - Euro je u utorak ojačao na međunarodnim tržištima na krilima pojačanog apetita ulagača za rizikom nakon što je utjecajni njemački pokazatelj ukazao na snažan rast najvećeg europskog gospodarstva, pogurnuvši u drugi plan strahove vezane uz dužničke brige eurozone. Euro je u takvim okolnostima prema dolaru ojačao 0,8 posto na 1,3401 dolar. Dobio je na vrijednosti i prema jenu, i to 0,5 posto, te se njime trgovalo po 110,44 jena. Sumnje u skori dogovor europskih ministara financija o proširenju zajmodavnih kapaciteta europskog kriznog fonda i dalje su Ahilova peta jedinstvene valute. Ministri su se u utorak dogovorili da bez puno žurbe razmotre sve opcije vezane uz EFSF, odgodivši objavu rezultata novih testova izdržljivosti europskih banaka za drugu polovicu godine. Među ostalim valutama isticala se britanska funta, koja je skočila na najvišu razinu u osam tjedana prema dolaru od 1,6060 dolara, nakon daleko viših od očekivanih podataka o inflaciji u prosincu.