PULA - Predsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je danas za posjeta pulskom brodogradilištu Uljaniku kako je činjenica da je Europska komisija ocijenila da to brodogradilište nije u poteškoćama velika stvar i za Istru i cijelu Hrvatsku, a što se tiče ostalih hrvatskih brodogradilišta kazala je kako će se tražiti najbolja rješenja u dogovoru s Europskom komisijom. Dodala je da je u razgovoru s predstavnicima Uprave Uljanika čula kako se ugovaraju novi brodovi, što dokazuje kako Uljanik ima ima dobru poslovnu budućnost, rekla je Kosor. Što se tiče ostalih hrvatskih brodogradilišta, istaknula je kako Vlada nastavlja ustrajno raditi, u dogovoru s Europskom komisijom. Izrazila je vjeru kako će u tome biti jednako tako uspješni i dobiti pozitivno mišljenje Komisije o planu restrukturiranja brodogradilišta koja imaju ponuditelja odnosno kupce i time osigurati nastavak njihove proizvodnje. Odgovarajući na pitanje jesu li danas razgovarali o modelu po kojem bi Uljanik davao menadžerske usluge Brodosplitu, predsjednik Uprave Uljanika Anton Brajković kazao je kako će se o tome razgovarati na drugim mjestima. Međutim, rekao je, svakoj ideji koja bude mogla pomoći Brodosplitu, a u skladu je s pravilima Europske komisije i EU-a, Uljanik će nastojati pomoći da se realizira. "Uljanik" je prošle godine ukupno isporučio četiri broda, položene su četiri kobilice, a u more je porinuto pet novogradnji čime je ispunjen proizvodni plan.
PULA - Komentirajući predviđanja britanskog "The Economista" o rastu BDP-a za dva posto i padu nezaposlenosti u Hrvatskoj u ovoj godini, premijerka Jadranka Kosor je izrazila zadovoljstvo jer ta predviđanja potvrđuju njen optimizam. Ta predviđanja "potvrđuju ono što se često u Hrvatskoj s podsmijehom spominje kada se govori o mom optimizmu", kazala je odgovarajući na upite novinara u vezi s prognozom The Economista za Hrvatsko gospodarstvo u 2011. godini. "Ja sam i dalje optimistična i često sam govorila o gospodarskom rastu kojeg smo mi skromno predvidjeli za ovu godinu od 1,5 posto", istaknula je dodavši kako bi taj rast mogao biti i veći ako se uspije realizirati veći dio velikih investicija. The Economist je u publikaciji "Svijet u 2011." za Hrvatsku predvidio rast BDP-a od 2 posto, povećanje plaća i pad nezaposlenosti, prenijeli su danas hrvatski mediji.
ZAGREB - Suficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u trećem tromjesečju prošle godine iznosio je 1,85 milijardi eura, što je za 58,3 milijuna eura ili za 3,3 posto veći višak nego u istom razdoblju 2009. godine, pri čemu su prihodi od putovanja odnosno turizma blago smanjeni, za 1,2 posto, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke. Na računu roba u trećem kvartalu 2010. deficit je smanjen za 6,5 posto ili za 119,3 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje godine prije, te je manjak iznosio 1,72 milijarde eura. Istodobno je suficit na računu usluga (odnosno razlika između prihoda i rashoda od usluga) porastao za 79,4 milijuna eura ili za 2,1 posto, te je u trećem tromjesečje prošle godine višak na računu usluga iznosio 3,82 milijarde eura. Daleko najveći dio na računu usluga čine prihodi od putovanja odnosno turizma koji su iznosili 3,85 milijardi eura. Pritom je zabilježen blagi pad prihoda od putovanja, odnosno turizma, i ti su prihodi u trećem kvartalu prošle godine bili za 1,2 posto ili za 45,1 milijun eura manji nego u trećem kvartalu 2009. godine. Povećani broj turista u glavnom dijelu sezone tako nije donio i veće prihode od turizma. Uvid u podatke HNB-a pokazuje da je prihod od turizma u glavnom dijelu sezone, odnosno trećem kvartalu, zadnji put bio na nižoj razini u 2004. godini.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj je burzi redovni promet u prosincu 2010. u odnosu na studeni povećan za gotovo 300 posto, pri čemu je više od dvije trećine redovnog prometa ostvarila dionica Ine, a rast bilježi i ukupni promet, za 146,6 posto na 2,13 milijardi kuna, podaci su iz mjesečnog izvješća Zagrebačke burze. Redovni promet dionicama u prosincu je iznosio 1,5 milijardi kuna i veći je 297,5 posto nego u studenom. Većina zasluga za takve brojke ide na račun dionice Ine koja je u prosincu bila najtrgovanija dionica, potisnuvši prvi put u 2010. na drugo mjesto liste dionica s najvećim mjesečnim prometima dionicu HT-a i nadmašivši je prometom za 83 posto. Crobex je prosinac završio na 2.110,93 bodova, što je rast od 18,1 posto u odnosu na mjesec ranije, a Crobex10 zabilježio je rast za 21 posto, na 1.154,30 bodova. Daleko najlikvidnija dionica u prosincu bila je dionica Ine koje je protrgovano za više od milijardu kuna. Cijena te dionice porasla 84,4 posto, na 3.188,99 kuna. Drugo mjesto liste najlikvidnijih u prosincu zauzela je dionica HT-a s prometom od 174,6 milijuna kuna i rastom cijene na mjesečnoj razini od 6 posto, na 288,71 kuna. Treća po ostvarenom prometu je povlaštena dionica Adris grupe sa 38,2 milijuna kuna. Cijena te dionice je porasla 1,6 posto, na 263,12 kuna.
ZAGREB - Prvi dan trgovanja u 2011. godini na Zagrebačkoj burzi najveći je promet, kao i prethodnih dana, imala dionica Ine, a još su svega tri dionice imale promete veće od milijun kuna, zabilježen je porast dioničkih indeksa i rast cijena većine trgovanijih dionica. Dionički indeks Crobex porastao je za 1,04 posto na 2.132,78 bodova, dok je Crobex10 ojačao 0,82 posto na 1.163,77 bodova. Redovni promet iznosio je danas 37,9 milijuna kuna, a 63 posto redovnog prometa ostvaren je trgovanjem dionicom Ine. Dionica Ine imala je danas 23,9 milijuna kuna prometa, a cijena joj je povećana za 0,66 posto na zadnju cijenu od 3.210 kuna. To je najviša cijena Inine dionice od potkraj svibnja 2007. Slijedi dionica HT-a s prometom od 3,5 milijuna kuna i rastom cijene za 1,34 posto na 292,59 kuna, što je pak najviša cijena dionice HT-a od sredine travnja prošle godine. Dionica Belja danas je prodano za 1,5 milijuna kuna, a cijena te dionice je porasla 6,56 posto na 77 kuna. Milijunski je promet danas ostvarila još dionica AD Plastika koje je protrgovano za 1,36 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 4,23 posto na 121,95 kuna.
ZAGREB - Početak godine na Tržištu novca nije donio veće promjene, potražnja je i dalje većim dijelom nepodmirena, dok ponuda slobodnih viškova nije u cijelosti iskorištena zbog različitih uvjeta trgovanja. Danas je prijavljena oko 27 posto veća potražnja nego u petak, u visini od 142,46 milijuna kuna. Istodobno, ponuda je porasla gotovo 50 posto, na 122,46 milijuna kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 70,3 milijuna kuna, uz kamatnu stopu od 0,72 posto, odnosno 0,05 postotnih bodova više nego u petak. Ukupni promet na Tržištu novca danas je iznosio 72,46 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa je blago uvećana, s u petak zabilježenih 0,75 na 0,76 posto.