PLAT/DUBROVNIK - Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor danas je u Platu kraj Dubrovnika položila temeljni kamen za izgradnju trafostanice Plat i priključnih vodova. Riječ je o jednoj od dvije trafostanice preko koje će se Dubrovnik spojiti s hidroelektranom Plat i tako riješiti problem s opskrbom električnom energijom na tom području. U prvoj fazi, osim trafostanice Plat, vrijedne 370 milijuna kuna, gradit će se i trafostanica na Srđu vrijedna 500 milijuna kuna. Predsjednica vlade Jadranka Kosor rekla je tom prigodom da je trafostanica Plat iznimno važan objekt za turizam i gospodarstvo ne samo za jug Hrvatske, nego i za cijelu zemlju. "Ovim projektom ujedno započinje veliki vladin program koji uključuje 30 velikih investicijskih projekata", rekla je Jadranka Kosor. Govoreći o HEP-u, istaknula je da je ove godine ta tvrtka poslovala s dobiti od milijardu i pol kuna, a ne s gubitkom kao prošle godine, što je rezultat uvođenja reda u javna poduzeća. Predsjednik uprave HEP-a Leo Begović rekao je da će taj projekt omogućiti brži gospodarski rast Dubrovnika i juga Hrvatske, a dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić zahvalio je premijerki i vladi što u svojemu mandatu rješavaju taj iznimno veliki problem za Dubrovačko-neretvansku županiju.
ZAGREB - Ukupni dug opće države, koji uključuje inozemni i unutarnji dug središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države, krajem kolovoza ove godine iznosio je 135,9 milijardi kuna, a njegov udio u BDP-u bio je 41 posto, pokazuju podaci Ministarstva financija. Tijekom prvih osam mjeseci ove godine ukupni dug opće države povećao se za 18,06 milijardi kuna ili za 15,3 posto, pa je i udio tog duga u BDP-u povećan sa 35,4 posto krajem prošle godine na 41 posto krajem kolovoza ove godine, pokazuju podaci iz Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija. Na to je najviše utjecala središnja država koja je svoj dug u prvih osam mjeseci ove godine, u odnosu na kraj 2009., povećala za 17,5 milijardi kuna ili za 15,9 posto i krajem kolovoza dug središnje države iznosio je 127,8 milijardi kuna. Ukupna državna jamstva iznosila su krajem kolovoza 43,5 milijardi kuna, a njihov je udio u BDP-u bio 13,1 posto. Ukupni dug HBOR-a na kraju kolovoza ove godine iznosio je 13,5 milijardi kuna, što je udio u BDP-u od 4,1 posto. Tako dug opće države, državna jamstva i dug HBOR-a krajem kolovoza ove godine iznose ukupno 192,98 milijardi kuna, što je u odnosu na kraj prošle godine povećanje za 24,6 milijardi kuna ili za 14,6 posto. Time je udio duga opće države zajedno s državnim jamstvima i dugom HBOR-a u BDP-u povećan je sa 50,6 posto krajem prošle godine na 58,2 posto krajem kolovoza ove godine.
ZAGREB - Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na današnjoj je sjednici usvojilo financijski plan za 2011., kao i odluku o davanju prethodne suglasnosti za pretvaranje u temeljni kapital Hrvatske poštanske banke potraživanja s osnove uplata u dopunski kapital, izvijestili su iz HZMO. Vlada RH je na telefonskoj sjednici 15. prosinca donijela odluku o stjecanju dionica HPB, a HZMO-u je predloženo pretvaranje potraživanja HZMO-a od 50 milijuna kuna u temeljni kapital HPB-a. Vlada je tada odobrila uplata uloga u novcu, u iznosu od 450 milijuna kuna iz sredstava državnog proračuna, radi stjecanja dionica koje se izdaju u postupku povećanja temeljnog kapitala, sukladno odlukama Glavne skupštine HPB i to 255.536 redovnih dionica, koje glase na ime, nominalnog iznosa 1.100,00 kuna, čime Republika Hrvatska stječe udjel od 29,08 posto temeljnog kapitala. U cilju kapitalne potpore Hrvatskoj poštanskoj banci, uravnoteženjem strukture jamstvenog kapitala, Vlada je predložila unos, odnosno pretvaranje potraživanja HZMO u iznosu od 50 milijuna kuna, s osnova uplata izvršenih u dopunski kapital u redovne dionice. Nadležnim tijelima HZMO predložila je da se izvršiti upis i uplatu dionica, na način i u rokovima, sukladno odlukama Glavne skupštine HPB o povećanju temeljnog kapitala i izdavanju dionica. Glavna skupština HPB-a usvojila je 15. prosinca odluku o povećanju temeljnog kapitala banke.
ZAGREB - Na Tržištu novca prijavljena potražnja danas je bila gotovo dvostruko viša od ponude, a ugovoreno je 53 milijuna kuna prekonoćnih pozajmica te milijun kuna ročnih depozita. Danas je prijavljena gotovo 22 posto manja potražnja nego u petak, u visini od 204 milijuna kuna. Istodobno, ponuda je ojačala oko 3 posto, na 104 milijun kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno u visini od 53 milijuna kuna, uz kamatnu stopu od 1,17 posto, što je 0,09 postotnih bodova manje nego prethodnoga trgovinskoga dana. Odobreno je i milijun kuna ročnih depozita, po cijeni od 1,4 posto. Na Tržištu novca danas je promet dosegnuo 54 milijun kuna, a prosječna kamatna stopa je pala s u petak zabilježenih 1,46 na 1,17 posto.
ZAGREB - Dionica Ine i početkom ovog tjedna najtrgovanija je dionica na Zagrebačkoj burzi, promet tom dionicom danas je iznosio 90,8 milijuna kuna, što čini gotovo 80 posto ukupnog današnjeg prometa od 114,03 milijuna kuna. Vrijednost dioničkih indeksa Zagrebačke burze danas je pala, Crobexa za 0,25 posto, na 2.039,08 bodova, dok je vrijednost Crobexa10 smanjena za 0,14 posto, na 1.108,86 bodova. Ukupan promet Burze iznosio je 114,03 milijuna kuna i u cijelosti je ostvaren u redovnom trgovanju. I dalje je najtrgovanija dionica Ine, ali je dnevni promet tom dionicom manji nego li tijekom prošlog tjedna i pao je ispod sto milijuna kuna. Uz promet od 90,8 milijuna kuna danas je, po nepromijenjenoj cijeni od 2.830 kuna, protrgovano 32.100 dionica Ine. Tako je u pet trgovinskih dana (nakon suspenzije, dionicom Ine na Burzi se trguje od utorka, 14. prosinca) ukupni promet dionicom Ine premašio 743 milijuna kuna, a ukupno je protrgovano 262.580 Ininih dionica. To je oko 32,8 posto od ukupno 800.910 dionica na koje se odnosi ponuda MOL-a po cijeni od 2.800 kuna za dionicu, a 2,6 posto od ukupnog broja Ininih dionica. Osim dionice Ine promet iznad milijun kuna imale su danas još dvije dionice. HT-ova je dionica imala 8,9 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla za 1,09 posto, na 278,50 kuna. Promet od 2,2 milijuna kuna imala je dionica Hotela Rabac koja među trgovanijim dionicama bilježi i najveći porast cijene, za 7,04 posto, na 76 kuna. Dionica Ericsson Nikole Tesle ostvarila je 995,9 tisuća kuna prometa uz porast cijene od 0,19 posto. Nešto manji promet od 994,3 tisuće kuna bilježi povlaštena dionica Adris Grupe kojoj je cijena pala za 0,89 posto.