ZAGREB - Razgovori o privatizaciji Brodogradilišta Kraljevica nastavit će se s tvrtkom Jadranska ulaganja, zaključila je danas hrvatska Vlada. Hrvatski fond za privatizaciju 3. studenog objavio je natječaj za treći krug privatizacije Brodogradilišta Kraljevica, a do roka, 18. studenog, stigle su tri ponude - zagrebačke tvrtke Adria-Mar Brodogradnja, tvrtka Jadranska ulaganja, koja je u vlasništvu obitelji Danka Končara, te tvrtka Shipyard Bomex 4M iz Srbije. Vlada je odmah po završetku natječaja osnovala Povjerenstvo za praćenje provedbe postupka prodaje dionica Brodogradilišta Kraljevica, koje je predložilo da se razgovori nastave s tvrtkom Jadranska ulaganja. Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač rekao je da će se program restrukturiranja Brodogradilišta Kraljevica uputiti Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja i Europskoj komisiji. U trećem krugu privatizacije Brodogradilišta Kraljevica prodavao se objedinjeni državni portfelj od 893.150 dionica, ukupne nominalne vrijednosti 178,3 milijuna kuna, što čini 99,54 posto temeljnog kapitala te tvrtke. Početna cijena za taj državni portfelj je jedna kuna, a natječajem se od potencijalnih ponuditelja tražilo zadovoljavanje nekoliko obveznih uvjeta, među kojima program restrukturiranja, koji treba obuhvatiti i doprinos ponuditelja od najmanje 40 posto u ukupnim troškovima restrukturiranja.
ZAGREB - Tvrtka Badel 1862 prva je kojoj će država pomoći kroz model C, a pretvaranjem potraživanja države u iznosu od 202,8 milijuna kuna u kapital te tvrtke država će steći 73 do 76 posto vlasništva u Badelu, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade koja je prihvatila odluku o vlasničkom restrukturiranju Badela 1862 u okviru smjernica za pomoć poduzetnicima u teškoćama (model C). Državna potpora Badelu sadrži pretvaranje potraživanja države u iznosu od 202,8 milijuna kuna u kapital društva, objasnio je ministar poljoprivrede Petar Čobanković. Potraživanja države odnose se na potraživanja po osnovu trošarina, poreza, PDV-a i doprinosa, u strukturi potraživanja 163 milijuna kuna odnosi se na izravna potraživanja, a 39 milijuna na zatezne kamate. Čobanković je objasnio da bi se najprije temeljni kapital Badela 1862 smanjio za gubitke akumulirane iz prošlih godina i zaključno s ovom godinom, a potom bi se išlo na dokapitalizaciju pretvaranjem potraživanja države u udjel u kapitalu. Na taj način država bi u Badelu 1862 došla, po gruboj procjeni, do 73 do 76 posto vlasništva. Vlada je smjernice za pomoć poduzetnicima u teškoćama, ili model C, usvojila sredinom travnja ove godine, a prema tom modelu državna se potpora može dodijeliti u obliku otpisa i djelomičnog otpisa duga prema državi ili u obliku pretvaranja potraživanja države u udjel u kapitalu preko dokapitalizacija.
ZAGREB - Promet dionicom Ine na Zagrebačkoj burzi danas je bio manji nego prethodna tri dana, iznosio je 124,9 milijuna kuna, a po nepromijenjenoj cijeni od 2.830 kuna, protrgovano je 44.133 Ininih dionica. To je ujedno i najniži promet Ininom dionicom ostvaren u četiri dana trgovanja tom dionicom nakon prestanka suspenzije. Dionički indeksi Zagrebačke burze danas su blago porasli, Crobex je povećan za 0,28 posto na 2.044,27 bodova, a specijalizirani Crobex10 za 0,24 posto na 1.110,44 boda. Dionicom Ine ostvareno je 89 posto današnjeg redovnog prometa od 140,5 milijuna kuna, dok je ukupni promet Burze iznosio 161,2 milijuna kuna. Računajući s prethodna tri dana ukupni četverodnevni promet dionicom Ine iznosi ukupno 652,2 milijuna kuna, a protrgovano je 230.480 Ininih dionica. To je 28,8 posto od ukupno 800.910 dionica na je se odnosi ponuda MOL-a po cijeni od 2.800 kuna za dionicu, a 2,3 posto od ukupnog broja Ininih dionica. Promete iznad milijun kuna danas je imalo još pet dionica, a najveći među njima dionica HT-a, od 4,8 milijuna kuna, uz pad cijene za 0,54 posto na 275,50 kuna. Uz porast cijene od 3,14 posto, na 263 kuna, dionica Dalekovoda ostvarila je promet od 1,4 milijuna kuna, dok je dionici IGH cijena pala za 3,19 posto na 1.578 kuna, sa prometom od 1,3 milijuna kuna. Pad cijene za 1,80 posto imala je dionica Belja, na 65,10 kuna, uz promet od 1,3 milijuna kuna. Dionici Slatinske banke cijena je pak povećana za 1,90 posto na 110 kuna, uz promet od 1,17 milijuna kuna.
ZAGREB - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja donijela je odluku o utvrđivanju osnovne referentne kamatne stope za 2011. u iznosu od 4,10 posto, izvijestili su iz Agencije. Referentna stopa primjenjuje se kao granična kamatna stopa pri utvrđivanju je li određeni kredit odobren pod uvjetima koji su povoljniji od tržišnih, a izračunata je temeljem prosječne kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija s rokom dospijeća od 364 dana zabilježene u rujnu, listopadu i studenom ove godine. Istodobno, sukladno privremenim pravilima o državnim potporama kojima se hrvatskim poduzetnicima omogućava lakši pristup kapitalu u razdoblju gospodarske krize, privremena osnovna referentna stopa u iznosu od 3,54 posto i dalje se primjenjuje u 2011., ublažavajući na taj način negativne posljedice globalne ekonomske i financijske krize za hrvatsko gospodarstvo. Privremena osnovna referentna stopa utvrđena je umanjivanjem osnovne referentne stope za 13 posto, odnosno za razliku istih referentnih stopa u euro-zoni. Drugim riječima, povoljniji krediti koji davatelji državnih potpora odobravaju poduzetnicima uz primjenu ove stope smatrat će se sukladnim Zakonu o državnim potporama pod uvjetom da ih odobri Agencija.
ZAGREB - Hrvatska nema budućnosti ako ne počne graditi energetski sustav, stoga se Institut IGH sprema za investiciju u jednu termoelektranu, sam ili s partnerima, najavio je na današnjem godišnjem okupljanju u tom Institutu njegov direktor Jure Radić. U vezi te najave u razgovoru s novinarima Radić je precizirao da je IGH suvlasnik projekta TE Obrovac koja postoji u energetskom i urbanističkom planu Hrvatske, te da trenutno s jednom velikom austrijskom tvrtkom dovršavaju investicijsku studiju. Za vrijednost te investicije Radić je kazao da se za sada procjenjuje na oko 300 milijuna eura. O detaljima suvlasništva nad tim projektom, eventualnim partnerima i početku investicije Radić nije govorio. Naglasio je da je 2010. bila najteža godina koju struka pamti jer je kriza imala i još ima veliki negativni utjecaj na građevinare, dok za 2011. misli da će biti još i teža jer "nismo napravili projekte koje bi treblo graditi". Stoga smatra da je u Hrvatskoj zadnji čas da se počne raditi i graditi jer se bez toga ne može iz krize i nema budućnosti, pri čemu je spomenuo da treba početi graditi prugu Zagreb-Rijeka te kopati novi tunel Kapela.
ZAGREB - Na Tržištu novca prijavljena potražnja i danas je bila vrlo visoka i podmirena je samo djelomično, iako je u ponudi ostalo neiskorištenog viška novca. Danas je prijavljena gotovo 10 posto manja potražnja nego jučer, u visini od 261 milijun kuna. Istodobno, ponuda je pala za više od 27 posto, na 101 milijun kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno u visini od 57 milijuna kuna, uz kamatnu stopu od 1,26 posto, što je 0,07 postotnih bodova manje nego prethodnoga dana. Ukupni promet na Tržištu novca danas je iznosio 61 milijun kuna, a prosječna kamatna stopa je porasla s jučerašnjih 1,37 na 1,46 posto.