U Hrvatskoj veći rizik za siromaštvo imaju školska djeca, više do 56 posto sve siromašne djece živi u kućanstvima bez zaposlenih, oko 18 posto ih živi u jednoroditeljskim obiteljima a oko 22 posto siromašne djece dolazi iz kućanstava koja primaju novčanu socijalnu pomoć, istaknuo je profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Zoran Šućur.
Najmanji rizik od siromaštva, dodaje, imaju djeca u obiteljima gdje oba roditelja rade, no kod utvrđivanja dječjeg siromaštva uz dohodovnu stranu treba uzeti u obzir i druge čimbenike koji djeluju na dječje blagostanje, poput zdravlja, obrazovanja, stanovanja, sigurnosti i socijalnih veza.
Cilj skupa, na kojemu sudjeluju stručnjaci iz Hrvatske i šest zemalja regije, jest utvrditi rizike dječjeg siromaštva u ekonomskoj krizi, predstaviti strategiju Europa 2020. u borbi protiv dječjeg siromaštva te potaknuti nove programe za sprečavanje siromaštva i socijalne isključenosti djece.
Otvarajući konferenciju, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Ante Zvonimir Golem rekao je kako se u doba krize u Hrvatskoj nastoji sve javne izdatke preusmjeriti prema socijalno ugroženim skupinama, a posebice prema djeci koja su najugroženija i predstavljaju prioritet.
Predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Lora Vidović ocijenila je kako je dječje siromaštvo u Hrvatskoj u porastu te da bi u doba krize i recesije djeca trebala biti izuzeta od proračunskih rezova.
Konferenciju su organizirali Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, UNICEF Hrvatska i Opća uprava za zapošljavanje, socijalne pitanja i jednake mogućnosti Europske komisije.