ZAGREB - Hrvatska je u sklopu pretpristupnog programa EU-a IPA 2007 - I komponente, koja se odnosi na pomoć u tranziciji i izgradnji institucija, s Europskom komisijom sklopila 74 ugovora u ukupnoj vrijednosti 36,84 milijuna eura, što je 92,22 posto ukupno namijenjenih 39,95 milijuna eura, izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker na današnjoj konferenciji za novinare. Rezultati su ekstremno pozitivni, a razlozi su kvalitetna i pravovremena priprema dokumentacije te dobra suradnja Ministarstva financija i drugih ministarstava i institucija, rekao je šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Paul Vandoren na konferenciji održanoj u povodu isteka roka za ugovaranje u okviru IPA 2007 I komponente. Ministar Šuker naglasio je da su potpisani ugovori za provedbu svih 15 projekata predviđenih Financijskim sporazumom između EU-a i Republike Hrvatske te da su u postupcima javne nabave ostvarene znatne uštede. Rok za ugovaranje projekata u okviru programa IPA 2007 istekao je 17. studenoga ove godine. Krajnji rok za završetak provedbe projekata je 17. studenoga 2012., a za izvršenje svih plaćanja 17. studenoga 2013. Upitan za generalnu ocjenu funkcioniranja hrvatskih institucija za čiju tranziciju EU izdvaja financijska sredstva, Vandoren je podsjetio da je zadnje izvješće EK-a bilo pozitivno i da je u njemu ocijenjeno kako je u većini analiziranih područja Hrvatska postigla napredak. Kad postane članica EU-a, Hrvatskoj će na raspolaganju biti znatno veća financijska sredstva, pa će morati dodatno unaprijediti rad središnje i lokalne države, kazao je.
ZAGREB - Jučerašnjim sporazumom s Vladom osigurali smo građanima pravo na neposrednu demokraciju, odnosno ishodili da referendum u Hrvatskoj ubuduće bude dostupan svima, ustvrdili su čelnici sindikalnih središnjica na današnjoj konferenciji za novinare. Sindikalci su uvjereni da će građani na referendumu podržati rješenje po kojem bi se referendum raspisivao ako to zatraži 200.000 registriranih birača, a rok za prikupljanje njihovih potpisa produži na 30 dana. Po sadašnjim propisima, po kojima je trebalo prikupiti 10 posto, odnosno oko 450.000 potpisa birača u roku dva tjedna, jedino je sindikatima uspjelo prikupiti dovoljno potpisa, a kada se uvjeti promjene pravo na raspisivanje referenduma bit će dostupno svima, istaknuo je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić. Sindikatima ne smeta ni što će se taj referendum održati istodobno kada i referendum o ulasku Hrvatske u EU, jer smatraju da je pristupanje EU dobro za Hrvatsku. Sindikalni čelnici nastavit će pregovarati s Vladom do 22. prosinca o načinu i dinamici rješavanja deset sindikalnih zahtjeva, a ako dotad ništa ne postignu najavili su da će nakon Nove godine pokrenuti prosvjede i štrajkove. Glavni zahtjevi su uklanjanje birokratskih prepreka pred investicijama, smanjenje nazaposlenosti i hitno rješavanje problema nelikvidnosti i neisplate plaća.
ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ocijenila je danas dogovor Vlade i sindikata u vezi referenduma o Zakonu o radu kao "novu stranicu u hrvatskoj knjizi apsurda". Sinoćnji dogovor Vlade i pet sindikalnih središnjica, koji je postignut bez poslodavaca, prepun je nejasnoća koje su zamaglile i učinile malo razumljivim povijesni uspjeh sindikata javnih i državnih službi. Ti su sindikati svoj neuspjeh u pregovorima s državom, kao svojim partnerom i poslodavcem, nametnuli najprije ostalim sindikatima, a onda i cijeloj naciji prikupljajući potpise o predmetu koji nije bio jasan niti sastavljačima već zaboravljenog pitanja o kojemu su se izjašnjavali naši građani potpisujući peticiju na hrvatskim trgovima i ulicama, ocjenjuje HUP. Hrvatski poduzetnici i poslodavci podsjećaju na neke činjenice o kojima Vlada i sindikati moraju voditi računa i kad slave dogovor o "referendumu za referendum". Hrvatska je sve manje konkurentna zemlja, među ostalim i zbog izrazito rigidnog radnog zakonodavstva po čemu se ističemo u gotovo svim analizama kako domaćih tako i inozemnih analitičara, ali i institucija. HUP poziva ostale partnere iz nefunkcionirajućeg tripartitnog odnosa da se pod hitno krene u izradu radnog zakonodavnog okvira koji će što prije potaknuti značajnije zapošljavanje i smanjivanje zabrinjavajućeg broja nezaposlenih od gotovo 305 tisuća.
ZAGREB - Građevinska tvrtka Viadukt u sklopu programa IV Međunarodnog foruma "Transport Rusija - 2010" potpisala je s korporacijom Ural Industrial - Ural Polar i ruskom bankom za cestogradnju RosDorBank ugovor o suradnji u financiranju, projektiranju i izgradnji prometne i energetske infrastrukture za iskorištavanje mineralnih resursa u autonomnoj oblasti Jamalo-Nenets, izvijestio je Viadukt na Zagrebačkoj burzi. Potpisom ugovora stvoreni su formalni preduvjeti za sudjelovanje Viadukta u realizaciji nekih dijelova tog mega projekta, koji bi se trebao ostvariti u narednih deset godina, a ukupne je vrijednosti 14 milijardi eura. Tim se projektom želi u granicama Saveznog distrikta Ural stvoriti jedinstveni industrijsko-infrastrukturni kompleks. Plan je da se izgradnjom elemenata osnovne prometne i energetske infrastrukture poveže područje sjevernog Urala bogato sirovinama, sa industrijom južnog Urala. Viadukt bi trebao sudjelovati u gradnji željezničkih pruga, mostova i drugih objekata. Za realizacije tih aktivnosti u Rusiji je osnovana mješovita rusko-hrvatska tvrtka Viadukt-Moskva.
ZAGREB - HŽ-Cargo i Lučka uprava Slavonski Brod potpisali su ugovor kojim Lučka uprava HŽ Cargu daje isključivo pravo korištenja prostora i mogućnost obavljanja lučke djelatnosti kao i ostale gospodarske djelatnosti koje se odnose na skladištenje i pretovar tekućih tereta u lučkom području, priopćeno je iz HŽ-a. Ukupna investicija HŽ Carga u realizaciju projekta iznosi 81 milijun kuna. U roku od pet mjeseci od sklapanja ugovora završit će se izrada dokumentacije prema planu i programu radova, a u daljnjem roku od osam mjeseci pristupit će se izgradnji građevina. U planu je izgradnja terminala za prijem, skladištenje i otpremu naftnih derivata u Lučkom području Slavonskog Broda na građevinskoj parceli površine 82.760 četvornih metara sa svim potrebnim sadržajima. Planirani skladišni kapaciteti terminala su 60.000 prostornih metara. Uslužne djelatnosti terminala koristit će se za prijevoz i skladištenje naftnih derivata za šire regionalno područje uz prvenstvenu primjenu prijevoza željeznicom, odnosno vagonskim cisternama.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi cijene dionica danas se kreću u uskome rasponu a indeksi stagniraju, jer tržište nema snage za pozitivni pomak, pri čemu se jedino izdvaja dionica Viadukta koja je zbog skoka cijene za više od 10 posto završila u blokadi. Crobex indeks bio je u 12,00 sati u minusu 0,12 posto, na 1.813 bodova. Crobex10 spustio se 0,03 posto, na 969 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 8,5 milijuna kuna. Najveći promet ostvaren je povlaštenom dionicom Adrisa, u visini od 5,2 milijuna kuna. Cijena joj je pala 1,12 posto, na 260 kune. Milijunski promet do 12,00 sati ostvaren je još jedino dionicom HT-a, i to 1,2 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena oslabila 0,32 posto, na 275,18 kuna. Vijest da je Viadukt s Corporation Ural Industrial - Ural Polar i ruskom bankom za cestogradnju RosDorBank potpisao ugovor o suradnji u financiranju, projektiranju i izgradnji prometne i energetske infrastrukture u oblasti Jamalo-Nenjec katapultirala je jutros cijenu te dionice za više od 10 posto, nadomak 220 kuna, zbog čega je trenutno u pozitivnoj blokadi.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) neznatno oslabila prema euru, za 0,008 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, pa srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,397142 kune. Istodobno je kuna znatnije oslabila prema ostalim promatrenim inozemnim valutama - prema američkom dolaru za 2,05 posto, a prema švicarskom franku za 1,12 posto, dok je tečaj britanske funte viši za 0,84 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,560089 kuna, franka 5,576015 kuna i funte 8,752978 kuna.