OPATIJA - Drugog dana savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji razgovaralo se o investicijama i gospodarskom rastu, a u raspravi je Radimir Čačić istaknuo kako je u Hrvatskoj nužno podići postotak radnog kontingenta s postojećih 55 na 65 posto stanovništva u naredne četiri godine. Štetnim je ocijenio, kako je rekao, "alibi politiku pozivanja na konsenzus od ljudi čija je osnovna funkcija odlučivanje i preuzimanje odgovornosti". Predložio je četiri mogućnosti razvoja i investiranja, a to su objekti u državnom vlasništvu i lokaliteti za turističku namjenu, proizvodnja energije i hrane, geostrateški položaj za razvoj prometne infrastrukture i energetskih koridora te korištenje EU fondova. Govoreći o mogućem dolaska MMF-a Čačić je kazao "ako ne znate što želite MMF je bauk, a ako znate što je predmet razgovora s MMF-om onda će oni prihvatiti vaš koncept te ćete se dogovoriti ili ne". Mladen Vedriš sa zagrebačkog Pravnog fakulteta kao nedovoljno korištene investicijske i razvojne mogućnosti Hrvatske istaknuo je riječku luku, intermodalni transport, mogućnost zapošljavanja kapaciteta i uštede na uvođenju energetske učinkovitosti objekata, navodnjavanje. Branko Grčić sa splitskog Ekonomskog fakulteta kazao je da se proračunski problemi mogu rješavati na prihodnoj strani, ali i da je moguće ostvariti uštedu na rashodnoj strani za tri do četiri milijarde kuna koje bi se prelile u proaktivne gospodarske mjere. Veća konkurentnost može se ostvariti smanjenjem cijene rada, energenata za industriju, smanjenjem kamatnih stopa i to jasnom političkom voljom za provedbu reformi čime se smanjuju rizici, kazao je.
ZAGREB - Koprivnička Podravka danas započinje proizvodnju goveđeg gulaša u američkom gradu Richmondu, a za partnera je u Americi izabrana tvrtka Giovanni Appetizing Foods sa sjedištem u Richmondu, saveznoj državi Michigan, izvijestili su iz Podravke. Goveđi gulaš u Americi se proizvodi po originalnoj Podravkinoj recepturi i prepoznatljivom brandu kakav se kupuje u Hrvatskoj, brojnim europskim zemljama i Australiji, ističe se u priopćenju. Iz koprivničke prehrambene kompanije ističu da s ovim projektom Podravka obogaćuje široku lepezu svojih proizvoda na američkom i kanadskom tržištu te time povećava prodaju, odnosno hrvatski izvoz. Ističu kako ambicije Podravke ne prestaju s goveđim gulašom jer već slijedeće godine planiraju pokrenuti proizvodnju novih proizvoda prilagođenih američkom tržištu.
ZAGREB - Osiguravajuća tvrtka Allianz Zagreb ostvarila je u prvih devet mjeseci bruto dobit od 78,4 milijuna kuna, što je za 90 posto ili za 37,4 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine, izvijestili su danas iz Allianza. Ukupni bruto premijski prihodi iznosili su 747 milijuna kuna, uz rast tržišnog udjela na 10,6 posto čime je, kako navode, učvršćena druga pozicija na tržištu. Iz Allianza ističu kako i granica solventnosti kao važan pokazatelj kvalitete poslovanja također bilježi rast te je na kraju rujna iznosila 195 posto što je za 27 posto više nego u istom razdoblju 2009. (zakonski minimum za hrvatske osiguratelje iznosi 100 posto). Premija Allianza od životnih osiguranja za devet mjeseci iznosila je 245,7 milijuna kuna. U tom je segmentu ostvaren rast za 3,8 posto, iako je tržište ostalo na razini protekle godine. U segmentu neživotnog osiguranja ukupna bruto premija iznosila je više od 501 milijun kuna, što je za 2,5 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani, ali bolje od tržišta (koje je u minusu od 3 posto).
ZAGREB - Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je u rujnu u odnosu na kolovoz nominalno bio manji za 10 posto, a realno za 10,9 posto, dok se na godišnjoj razini, u odnosu na rujan prošle godine, bilježi rast maloprodaje nominalno za 1,6 posto, a realno za 0,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Rujan je tako treći mjesec za redom u kojem trgovina na malo na godišnjoj razini bilježi realan rast prometa. To je utjecalo i na usporavanje stope pada prometa od trgovine na malo na kumulativnoj razini pa je tako nominalni pad u prvih devet mjeseci prema istom razdoblju lani iznosio 2,3 posto, a realni 2,7 posto. Na godišnjoj je razini porast zabilježen u devet trgovačkih struka, najviše u maloprodaji ostalih nespecijaliziranih prodavaonica, za 14,6 posto. Rast na godišnjoj razini bilježi i promet od trgovine na malo motornim gorivima i mazivima (za 6,9 posto), maloprodaja željezne robe, boja i stakla, za 10,9 posto itd.
ZAGREB - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u listopadu porasle za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su na godišnjoj razini, u odnosu na prošlogodišnji listopad, povećane za 5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U prvih deset mjeseci ove godine prema istom razdoblju lani cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima bile su više za 4,1 posto. Proizvođačke cijene ukupno u industriji, isključujući energiju, u listopadu su u usporedbi s rujnom porasle za 0,4 posto, a prema listopadu prošle godine veće su za 1,2 posto, dok su u prvih deset mjeseci prema istom razdoblju lani ostale iste. Po područjima djelatnosti, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u prerađivačkoj industriji u listopadu ove godine porasle su u odnosu na prošlogodišnji listopad za 4 posto. U rudarstvu i vađenju proizvođačke su cijene na godišnjoj razini porasle za 18,6 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 5,9 posto, a u opskrbi vodom za 2,4 posto. U sklopu prerađivačke industrije, proizvođačke cijene su na godišnjoj razini najviše porasle u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 17,1 posto.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u rujnu u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija bilo zaposleno 234.568 osoba, što je 3,7 posto manje nego u kolovozu, objavio je Državni zavod za statistiku. U obrtu je bilo 211.914 zaposlenih, a u slobodnim profesijama 22.654. Statistika zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama pokazuje pad broja zaposlenih na mjesečnoj razini u 17 područja djelatnosti, a taj se pad kreće od 0,3 posto u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi do 12,5 posto u ugostiteljstvu i turizmu. U prerađivačkoj industriji broj zaposlenih pao je za za 1,4 posto, na 36.892 zaposlenih. U djelatnosti pružanja smještaja, pripremi i usluživanju hrane krajem rujna bilo je 39.413 zaposlenih, što je 13,2 posto manje nego u kolovozu. U trgovini na veliko i malo bilo je 35.921 zaposlenih ili 3,7 posto manje nego krajem kolovoza. Uspoređujući broj zaposlenih po županijama, njihov broj je pao u sedamnaest županija i kreće se od 0,2 posto u Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji do 9,8 posto u Šibensko-kninskoj županiji.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi danas je prekinut trodnevni negativni niz, no indeksi tek blago rastu jer nema poticajnih domaćih vijesti, a prisutan je i oprez pred skorašnju objavu prijedloga proračuna za iduću godinu. Crobex indeks bio je u 12,00 sati u plusu od 0,32 posto, na 1.849 bodova, a Crobex10 za 0,33 posto, na 984 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 10,4 milijuna kuna, što je dvostruko više nego jučer u to doba. Najveći promet, gotovo 3 milijuna kuna, do podneva je ostvaren dionicom HT-a, pri čemu joj je cijena u plusu 0,34 posto, na 269,8 kuna. Slijedi dionica Zagrebačke banke, s prometom od 1,5 milijuna kuna i rastom cijene za 1,76 posto, na 219,9 kuna. Među milijunašima su još i dionice Ericssona Nikole Tesle, IGH i Ine. Pritom je samo dionica IGH u minusu, i to za 3,31 posto, na 1.300 kuna.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) oslabila prema euru za 0,08 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,356966 kuna. Na vrijednosti su prema kuni dobile i ostale promatrane inozemne valute. Britanska je funta poskupila za 0,86 posto, američki je dolar ojačao 0,36 posto, a tečaj švicarskog franka viši je za 0,37 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,354415 kuna, franka 5,518690 kuna i funte 8,641022 kune.