"Riječi beskućnik nema ni u jednom hrvatskom zakonu, najteže ostvaruju temeljna ljudska prava, nemaju stalno mjesto boravka pa ne mogu dobiti isprave bez kojih pak ne mogu ostvariti sva ostala socijalna prava", istaknuo je Luka Mađerić iz vladina ureda za ljudska prava. U izmjenama zakona o socijalnoj skrbi, koje se pripremaju, beskućnici bi napokon trebali biti uvršteni u zakon kao posebna kategorija, dodao je Mađerić.
I dalje prevladavaju predrasude da su beskućnici alkoholičari, narkomani ili psihički bolesnici, a zapravo se ta situacija spletom nesretnih okolnosti može dogoditi svakomu, ispričao je splitski beskućnik Živko Kodru koji se nakon pet godina provedenih u Domovinskome ratu i nekoliko godina u tvrtki za razminiranje dobio otkaz.
"Pokrenuo sam radni spor koji je trajao 12 godina. U tih 12 godina život mi se raspao, a kad je na kraju presuđena novčana odšteta u moju korist, nisam ju mogao naplatiti" kazao je Kodru.
Drago Lelas iz splitske udruge "Most" rekao je da je takvih i sličnih priča u Hrvatskoj, nažalost, sve više. Veći broj prihvatilišta i veći prostori za prenoćišta zajednički su problemi svih hrvatskih gradova, istaknuo je.
U svijetu je oko milijardu beskućnika, a Europska unija procjenjuje da više od 60 milijuna ljudi živi ispod praga siromaštva. Don Ivica Jurišić voditelj zadaraskog Caritasa je izjavio da je u Hrvatskoj oko tisuću beskućnika.
Na skupu u organizaciji Caritasa Zadarske nadbiskupije sudjeluju predstavnici ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, vladina ureda za ljudska prava, predstavnici prenoćišta iz Karlovca, Varaždina, Siska, Splita i Zagreba te zagrebačkog i osiječkog Caritasa.
Skup završava sutra zatvorenom sjednicom predstavnika hrvatskih prenoćišta i prihvatilišta, nakon koje će biti predstavljeni zaključci 4. nacionalnog skupa o beskućnicima.