BRUXELLES - Povjerenje potrošača u Europskoj uniji i eurozoni ostalo je u listopadu gotovo nepromijenjeno u odnosu na prethodni mjesec, pokazale su prve procjene koje je objavila Europska komisija. Pokazatelj povjerenja potrošača u EU kliznuo je na minus 11,6 bodova, naprema minus 11,7 bodova zabilježenih u rujnu. U eurozoni iznosio je minus 11 bodova, jednako kao i u rujnu. Konačni rezultati za listopad bit će objavljeni 28. listopada, priopćila je Europska komisija.
LUXEMBOURG - Irska je prošle godine imala najviši proračunski manjak u Europskoj uniji dok je najviša razina državnog duga zabilježena u Italiji, pokazale su nove procjene europskog statističkog ureda. Ako se izuzme Grčka čije će podatke Eurostat objaviti sredinom studenog, irski je proračunski manjak u visini 14,4 posto udjela u BDP-u bio najviši u EU. Skupni podaci za 16-članu eurozonu i 27-članu EU statistički će ured također objaviti sredinom studenoga. Svih 26 zemalja u 2009. je zabilježilo manjak u proračunu, pri čemu je u njih 24 došlo do pogoršanja u odnosu na godinu ranije, dok je tek u dvije zemlje, Estoniji i Malti, stanje u proračunu poboljšano u vidu smanjenja udjela manjka u BDP-u, priopćio je Eurostat. Najveći državni dug promatran kroz udio u BDP-u zabilježen je pak prošle godine u Italiji i iznosio je 116 posto. Slijedi Belgija sa 96,2 posto, Mađarska sa 78,4 posto i Francuska sa 78,1 posto.
BUDIMPEŠTA - Ruska naftna tvrtka Surgutneftegaz razmišlja o prodaji 21,2-postotnog udjela u mađarskoj naftnoj i plinskoj grupi MOL, kazao je u četvrtak za Reuters neimenovani izvor, dok MOL-ov čelnik ističe da INA ne može biti dio pregovora o udjelu. „Želimo prodati udio i nastavljamo razgovore s MOL-om“, kazao je izvor, ne navodeći detalje. Izvršni direktor mađarske naftne i plinske grupacije MOL Zsolt Hernadi naglasio je u petak da njegova kompanija ne pregovara izravno sa Surgutneftegazom o otkupu udjela. Prijelaz Surgutova udjela u ruke mađarske vlade svakako bi stvorio stabilniju situaciju, ustvrdio je nadalje je Hernadi u intervjuu za mađarsku radijsku postaju MR1. Pritom je čelnik MOL-a naglasio da hrvatska podružnica INA ne može biti dio pregovora o Surgutovom udjelu. Mađarski ministar za razvoj Tamas Fellegi kazao je u izjavi za medijski portal Bloomberg da je preuzimanje Surgutovog udjela u MOL-u svakako jedno od rješenja. Njegove su izjave u petak pojašnjene priopćenjem iz mađarskog ministarstva razvoja, u kojem stoji kako Mađarska i Rusija žele rješavati sva energetska pitanja u paketu, čiji je jedan element i Surgutov udio u MOL-u.
BERLIN - Estonski premijer Andrus Ansip rekao je ovoga tjedna kako je uvjeren da će njegova zemlja dobiti sjedište buduće europske agencije za informacijske tehnologije (IT). "Estonija je spremna primiti takvu agenciju", rekao je Ansip na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel održanoj u četvrtak u Berlinu. Toj maloj baltičkoj zemlji za sjedište agencije, o čijem je osnivanju odlučeno prošle godine u Bruxellesu i koja bi trebala početi s radom 2012., konkurent je još uvijek Francuska. Merkel je kazala da bi nove agencije EU-a trebale imati sjedište u novim članicama.
BRUXELLES - Europska unija mogla bi već iduće godine uvesti nova pravila o označavanju proizvoda kako bi zaštitila svoje proizvođače cipela, vijaka i drugih proizvoda od jeftinijeg uvoza iz Azije, rekla je zastupnica Europskog parlamenta Cristiana Muscardini. Zastupnici EP-a prihvatili su prijedlog zakona koji će osigurati da cipele, odjeća, kožni predmeti, namještaj i drugi proizvodi vrijedni milijarde eura nose oznaku na kojoj se navodi odakle su uvezeni. Glasovanje otvara put za pregovore s vladama država članicama o konačnoj verziji zakona.
BERLIN - Poslovno povjerenje u Njemačkoj u listopadu je neočekivano poboljšano unatoč bojaznima da bi posustali globalni rast uskoro mogao pritisnuti i najveće europsko gospodarstvo, pokazalo je ključno izvješće njemačkog intituta Ifo. Indeks poslovne klime u Njemačkoj koji izrađuje tamošnji ugledni ekonomski intitut Ifo u listopadu je porastao na 107,6 bodova, više nego što se očekivalo, nakon u rujnu dosegnutih 106,8 bodova. Analitičari su pak očekivali njegov pad na 106,5 bodova.
NEW YORK - Kartična kuća American Express izvijestila je o skoku dobiti u trećem tromjesečju za 70 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pojašnjavajući da su imućni vlasnici kartica više trošili i češće plaćali račune na vrijeme. Neto dobit iznosila je 1,09 milijardi dolara, u odnosu na 642 milijuna dolara. Prihodi su porasli za 17 posto nakon što su popustile stroge kočnice korporativne i privatne potrošnje. American Express priopćio je da su vlasnici kartica imali samo 373 milijuna dolara nepodmirenih računa, što je samo trećina njihove vrijednosti od prije godinu dana.
NEW YORK - Američka tvrtka McDonald's, najveći lanac restorana u svijetu, izvijestila je o 10-postotnom rastu dobiti u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prošle godine, navodeći kao razlog uspješnu novu ponudu i širenje u Europi. Dobit je iznosila 1,39 milijardi dolara. Prihodi su porasli za četiri posto na 6,3 milijarde dolara. Glavni suparnik McDonald'sa Burger King Holdings izvijestio je o padu prodaje na godišnjoj razini u četiri od proteklih pet tromjesečja.
STOCKHOLM - Švedski proizvođač bežičnih tehnologija LM Ericsson AB je priopćio da mu je neto dobit u trećem tromjesečju više nego učetverostručena na krilima nižih troškova restrukturiranja i poboljšane izvedbe zajedničkog ulaganja sa Sony Corpom Sony Ericssona. Neto dobit kompanije sa sjedištem u Stockholmu u tri mjeseca do kraja rujna iznosila je 3,7 milijardi kruna (557 milijuna dolara), nakon 810 milijuna kruna u istome tromjesečju 2009. Rast se uglavnom pripisuje nižim troškovima restrukturiranja kao i boljim rezultatima Sony Ericssona, koji je u navedenome tromjesečju uspio ponovno poslovati u plusu. S više od 80.000 zaposlenih širom svijeta Ericsson spada među najveće švedske kompanije i ključni je globalni dobavljač mreža fiksne i mobilne telefonije.
ŽENEVA - Švicarski prehrambeni div Nestle, najveći svjetski proizvođač hrane i pića, izvijestio je da su mu prihodi u prvih devet mjeseci na godišnjoj razini porasli svega 4,1 posto i iznosili su 82,8 milijardi švicarskih franaka (85,6 milijardi dolara). Kako je dalje priopćeno, prihodi kompanije čiji su ključni brandovi Kit Kat, Nestle, Perrier i Haagen-Dazs u istom su razdoblju prošle godine iznosili 79,6 milijardi franaka. Nestle je izvijestio o rastu prihoda u svim regijama i kategorijama, pri čemu su prihodi od prodaje pića i hrane dosegnuli 77 milijardi franaka. Negativni učinci promjene valutnih tečajeva, najvećim dijelom zbog slabljenja američkog dolara, umanjili su prihode za 2,7 posto, upozorava se u priopćenju.
MILANO - Talijanski industrijski div Fiat izvijestio je o skoku dobiti u trećem tromjesečju, iako brojke pokazuju probleme u automobilskom odjelu zbog ukidanja državne potpore za kupovinu novih, ekološki prihvatljivijih automobila. Fiat je u trećem tromjesečju ostvario neto dobit u visini 190 milijuna eura, u usporedbi s 25 milijuna eura u istom razdoblju lani. Dobit prije kamata i poreza (EBIT), ključni pokazatelj poslovanja, gotovo je udvostručena na 586 milijuna eura, s 308 milijuna, dok su prihodi od prodaje porasli za 11,9 posto na 13,5 milijardi eura. Kompanija je povisila prognoze za cijelu 2010., pa sada očekuje neto dobit od oko 400 milijuna eura, u odnosu da ranije očekivanu nulu.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u petak na međunarodnim tržištima blizu razine od 81 dolar za barel nakon što su njemački podaci potaknuli očekivanja o rastu potražnje u očekivanju odluka ministara financija članica G20 o valutama. Barel sirove nafte za isporuke u prosincu poskupio je na američkom tržištu 48 centi na 81,04 dolara, nakon što je prethodni dan klkiznuo više od dva posto. Na londonskom tržištu njegova je cijena skočila 73 centa na 82,66 dolara. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u petak da je cijena referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 79,26 dolara, što znači da je bila 55 centi viša nego dan ranije.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, zahvaljujući dobrim kvartalnim poslovnim rezultatima američkih kompanija, no trguje se oprezno jer se na predstojećem sastanku čelnika skupine G20 očekuju napetosti po pitanju tečajeva valuta. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks ojačao 0,7 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Indiji, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 0,9 posto. U Hong Kongu i Singapuru burzovni su indeksi blago pali, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer. Trguje se oprezno jer se očekuje burna rasprava financijskih ministara skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava o tečajevima valuta.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica blago porasle u nesigurnom trgovanju jer je tržište bilo razapeto između dobrih kvartalnih poslovnih rezultata kompanija i jačanja dolara. Dow Jones indeks ojačao je 38 bodova, ili 0,35 posto, na 11.146 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,18 posto, na 1.180 bodova, a Nasdaq indeks 0,09 posto, na 2.459 bodova. "Kompanije i dalje pokazuju da mogu dobro poslovati, unatoč usporavanju rasta gospodarstva, i u tome su vrlo dobre", kaže Paul Zemsky, direktor u ING-a. Među najvećim gubitnicama jučer je bila dionica Bank of America, jer najveću američku banku i dalje pritišću problemi povezani s hipotekarnim kreditima. Jučer je ta dionica pojeftinila 3,3 posto, a u proteklih sedam dana gotovo 16 posto.