SARAJEVO - Udruge cestovnih prijevoznika koje djeluju u Republici Srpskoj zaprijetile su potpunom blokadom prometa ako Ministarstvo transporta i komunikacija Bosne i Hercegovine ne suspendira provedbu pravilnika o dodjeli licenci za prijevoz tereta u međunarodnom prometu, no ministar Rudo Vidović u ponedjeljak je takve zahtjeve odbacio kao potpuno neutemeljene. "Štrajk prijevoznika u RS politički je motiviran", izjavio je ministar Vidović na konferenciji za novinstvo održanoj u Sarajevu istaknuvši kako neke skupine prijevoznika osobne interese pokušavaju predstaviti kao javne. Posebice neprihvatljivim Vidović je označio zahtjev prijevoznika iz RS da se postupak dodjele licenci za međunarodni prijevoz tereta prepusti entitetima, što je svojom izjavom podupro i predsjednik vlade RS Milorad Dodik. Prijevoznici iz RS tvrde kako država od njih traži uplatu i po devet tisuća eura za izdavanje licenci, no iz Ministarstva transporta BiH to je odlučno opovrgnuto. Pomoćnik ministra transporta Igor Pejić izjavio je kako licenca koja vrijedi pet godina stoji tek pet konvertibilnih maraka (dva i pol eura), a da za troškove osposobljavanja vozača za sudjelovanje u međunarodnom prometu tereta vlasnici kamiona trebaju platiti manje od 500 KM (250 eura).
ZAGREB - Mađarska policija uhitila je glavnog direktora tvrtke MAL, u čijem je vlasništvu tvornica aluminija koja je odgovorna za ekološku katastrofu izlijevanja otrovnog blata u kojoj je poginulo osam ljudi, dok je mađarska država istodobno odlučila preuzeti nadzor nad tom tvrtkom, objavile su u ponedjeljak svjetske agencije. Uhićen je Zoltan Bakony, sin jednog od suvlasnika tvrtke, kojem je nakon privođenja određen trodnevni pritvor. Vijest o uhićenju visokog dužnosnika MAL-a i "pokretanju postupka za određivanje privremenog pritvora", kako prenosi AFP, na sjednici parlamenta objavio je premijer Viktor Orban, koji je najavio kako će država preuzeti nadzor nad tvrtkom. "Najveću mađarsku ekološku katastrofu uzrokovao je ljudski nemar, jer je opasna tvar izašla iz tvornice kojom upravljaju ljudi", rekao je Orban. "Tvrtka odgovorna za katastrofu crvenog blata mora biti stavljena pod državni nadzor, a njezina sredstva blokirana dok se ne riješe sva četiri zadatka", rekao je Orban, pojasnivši da je riječ o tome da je potrebno svima pogođenim katastrofom isplatiti odštetu, sačuvati radna mjesta u tvornici, utvrditi osobe stvarno odgovorne za propuste i provjeriti moguće opasnosti u drugim pogonima te tvrtke. "Budući da nije riječ o prirodnoj katastrofi, nego o šteti uzrokovanoj ljudskim faktorom, troškove katastrofe ne smiju snositi porezni obveznici, već oni koji su štetu i počinili", dodao je.
STOCKHOLM - Amerikanci Peter Diamond i Dale Mortensen i Britanac ciparskog podrijetla Christopher Pissarides dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiju zahvaljujući teoriji o utjecaju mjera gospodarske politike na nezaposlenost, objavila je u ponedjeljak Švedska kraljevska akademija znanosti. Njihovo istraživanje nudi odgovore na pitanje zašto puno ljudi ostaje nezaposleno usprkos velikom broju nepopunjenih radnih mjesta, navodi se u obrazloženju nagrade. "Laureati su predstavili model koji nam pomaže razumjeti korelaciju između zakonskih regulativa i gospodarske politike s jedne, te nezaposlenosti, otvorenih radnih mjesta i plaća s druge strane", stoji u priopćenju švedske akademije. Trojica će ekonomista podijeliti nagradu u vrijednosti od 10 milijuna švedskih kruna (1,5 milijuna dolara).
BRUXELLES - Plan irske vlade za spas Educational Building Societyja (EBS), osme po veličini financijske tvrtke u toj zemlji, možda nije u skladu s europskim propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, upozorila je u ponedjeljak Europska unija. Ovog mjeseca objavljeno je da će ukupni trošak tih intervencija iznositi nevjerojatnih 46 milijardi eura. "Komisija sumnja da plan preustroja u dovoljnoj mjeri rješava problem narušavanja tržišnog natjecanja koji je uzrokovala ta pomoć", navodi se u priopćenju, uz najavu istrage. Dužnosnici ističu da će Komisija prije pokretanja istrage dati konkurentima EBS-a rok od mjesec dana da iznesu svoje stavove o tom problemu. Iz Bruxellesa je priopćeno i da će se od irske vlade tražiti "više jasnoće" u planovima za ponovnu privatizaciju EBS-a.
BERLIN - Njemačka vlada objavila je da se protivi produljenju rokova Grčkoj za otplatu milijardi eura kredita koji je dobila od Međunarodnog monetarnog fonda i Europske unije. "Smatramo da moraju biti ispunjeni postojeći uvjeti koji su dogovoreni za Grčku", izjavio je glasnogovornik ministarstva financija u Berlinu. Paket pomoći vrijedan je 110 milijardi eura i odobren je na razdoblje od tri godine. Njime su Europska unija i MMF pomogli dugovima pritisnutoj Grčkoj da se odlijepi s ruba bankrota. Glavni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn je u intervjuu za agenciju Bloomberg News izjavio da je ta organizacija sa sjedištem u Washingtonu spremna Grčkoj produljiti rokove za povrat kredita. Berlin je pak jasno dao do znanja da ne vidi razloga za razmatranje produljenja rokova u sadašnjem trenutku. "Uvjereni smo da će Grčka uspjeti zadovoljiti uvjete kredita i da će čak uspjeti sniziti visoku razinu javnoga duga", rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva financija.
LONDON - Britanska zračna luka Heathrow objavila je da je rujan bio najprometniji mjesec u njezinoj povijesti, čime je potaknula nade u oporavak zrakoplovne industrije. Operater zračne luke Heathrow BAA priopćio je da je prošlog mjeseca iz te najprometnije zračne luke u Europi poletjelo ukupno 6,22 milijuna putnika, što je 7,6 posto više nego u istom mjesecu lani. U BAA napominju da je rast uvelike potaknula obnova poslovnih putovanja u razdoblju oporavka svjetskog gospodarstva. Dodatni je razlog što zrakoplovne kompanije iznova pokreću linije i letove koji su ukinule na vrhuncu recesije. Ukupno je iz svih šest britanskih zračnih luka kojima upravlja BAA - Heathrowa, Stansteda, Southamptona, Glasgowa, Edinburgha i Aberdeena - u prošlom mjesecu poletjelo 9,99 milijuna putnika, što je 3,3 posto više nego u istom mjesecu lani.
LONDON - Euro je u ponedjeljak ponovno ojačao prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta, pri čemu analitičari upozoravaju da bi u konačnici mogao biti gubitnik u valutnom ratu kojim monetarne vlasti širom svijeta nastoje poduprijeti svoja gospodarstva. Euro je u jutarnjoj trgovini ojačao prema dolaru na 1,4012 dolara, nekoliko dana nakon što je prvi puta u osam mjeseci probio granicu od 1,4 dolara. Kasnije se stabilizirao na 1,3946 dolara. Ojačao je i prema jenu, te se njime trgovalo po 114,36 jena. Dolar je prema jenu oslabio na 82 jena, nakon što je prethodno potonuo na samo 81,39 jena, novu najnižu razinu u 15 godina. Time je kliznuo ispod vrijednosti koja je potaknula japansku vladu da 15. rujna intervenira na valutnim tržištima. Godišnji sastanak MMF-a i Svjetske banke protekloga vikenda nije iznjedrio konsenzus o mjerama za izbjegavanje valutnog rata, već samo obećanje o ulaganju daljnjih napora u smjeru ublažavanja globalnih gospodarskih neravnoteža. Zbog slabašnog gospodarskog oporavka središnje banke zemalja širom svijeta intervenirale su proteklih tjedana kako bi spriječile rast svojih valuta na razine koje bi ugrozile konkurentnost njihovog izvoza. To je potaknulo spekulacije o valutnom ratu. Euro bi u konačnici mogao biti gubitnik u valutnom ratu, upozorava analitičarka tvrtke za internetsko trgovanje Kathleen Brooks.