BRUXELLES - Europska unija prigušila je u utorak očekivanja o produljenju hitnog programa pomoći za Grčku, istaknuvši da se o tome u Bruxellesu uopće ne raspravlja. Grčka bi trebala moći sama financirati svoje potrebe nakon 2012. kada istječe hitan program pomoći koji su za nju skrojili Međunarodni monetarni fond i Europska unija, priopćeno je iz Bruxellesa. "Zainteresirane strane ne raspravljaju o toj mogućnosti (produljenja)", rekao je glasnogovornik EK Amadeu Altafaj u redovnom brifingu za novinare. "Sve to upućuje na zaključak da će Grčka nakon 2012. biti u mogućnosti u potpunosti pokrivati financijske potrebe na tržištima", dodao je. EU i MMF dogovorili su u svibnju pomoć u visini 110 milijardi eura za Grčku, nakon što je njezin ogromni proračunski manjak doveo eurozonu na rub dužničke krize. MMF je u nedjelju priopćio da bi se krediti za Grčku mogli produljiti odnosno zamijeniti novima u slučaju nastavljenih bojazni na tržištima ali je dodao da trenutno nema konkretnih planova za tako nešto.
BRUXELLES - Regulatori Europske unije nisu jednako tretirali privatne banke i državne financijske institucije prilikom postavljanja uvjeta za odobravanje državne pomoći u razdoblju financijske krize, ustvrdio je čelnik belgijske banke Dexia. Pierre Mariani kazao je da su ograničenja Europske komisije koja tu banku sprječavaju da dioničarima isplati dividende i brane joj akvizicije do kraja 2011. "pomalo paradoksalna" kada se usporede odluke Komisije u nekim drugim slučajevima. Prema njegovim riječima, EU je od Dexije zatražio obustavu određenih aktivnosti, dok su istodobno u mnogim europskim zemljama „naši konkurenti državni igrači, u vlasništvu vlada ili lokalnih vlasti, i odobrena su im državna jamstva". Pritom se posebno osvrnuo na odluke EU-a o planovima članica za spas cijelih bankovnih sektora, primjerice u Francuskoj, ali i u nizu drugih zemalja.
BRUXELLES - Povjerenik za poreze i carinsku uniju Algirdas Šemeta predsjedava u utorak prvim sastankom nove skupine za poreznu politiku, koja okuplja osobne predstavnike ministara financija zemalja članica i koja treba pripremiti odgovore na neka od ključnih pitanja porezne politike. "Fiskalna koordinacija je ključna ako EU želi imati snažno gospodarstvo. Skupina za poreznu politiku bit će važan instrument u nastojanju da porezne politike zemalja članica budu kompatibilne, a ne kontradiktorne te da se na europskoj razini donose mjere koje će poticati rast i prosperitet", izjavio je Šemeta. Radna skupina radit će na nekim ključnim pitanjima o odnosu porezne politike prema rastu i konkurentnosti, a poslužit će i kao forum za raspravu o nekim prijedlozima poput oporezivanja financijskog sektora i nove strategije o porezu na dodanu vrijednost.
ZAGREB/BRUXELLES - Europska unija smanjila je emisiju stakleničkih plinova i više od planiranog, priopćeno je u utorak iz Bruxellesa. Godišnje izvješće Europske komisije pokazuje da će 25 država članica, koje imaju ciljeve smanjivanja, ispuniti svoje obveze po Protokolu iz Kyota. "Činjenice pokazuju da svijet može računati na Europsku uniju; što obećamo, mi i ispunimo. U ovom slučaju zapravo smo na putu da premašimo zacrtano", kazala je europska povjerenica za klimu Connie Hedegaard. Po Protokolu iz Kyota, 15 država članica, koliko ih je tada bilo u EU, mora od 2008. do 2012. smanjiti ukupnu emisiju stakleničkih plinova za osam posto u odnosu na 1990. Novo izvješće EK pokazuje da će smanjenje emisije za EU15 iznositi 14,2 posto ako se provedu planovi kupnje međunarodnih dozvola za zagađenje, te planirano pošumljavanje. Kada je riječ o novim članicama, svih deset vjerojatno će ostvariti ili premašiti svoje obveze po Protokolu iz Kyota, navodi EK.
PARIZ - Francuska se ne protivi poslovanju inozemnih hedge fondova u Europi, suprotno tvrdnjama SAD-a, ali zagovara da budu u potpunosti regulirani, po mogućnosti putem nekog europskog tijela, naglasila je francuska ministrica financija u pismu američkom kolegi Geithneru. U pismu koje je Reuters dobio na uvid, ministrica Christine Lagarde naglasila je da Francuska ne zauzima protekcionistički stav u reformi regulative koju je potaknula globalna financijska kriza. Pariz smatra da bi inozemni offshore fondovi trebali imati jednak pristup europskom tržištu, kao i njihovi europski konkurenti, kazala je Lagarde u pismu upućenom Geithneru. S obzirom na to da pregovori o njihovu pristupu tržištu „ulaze u odlučujuću fazu“, kako je kazala Lagarde, fokus je sada preusmjeren na regulaciju njihova poslovanja. Oni žele dozvolu koja bi im omogućila poslovanje u cijeloj Europi. Francuska se tome protivi, jer bi to značilo da bi inozemni fondovi poslovali u cijeloj Europi na temelju dozvole jedne članice EU-a i ne bi podlijegali istim regulatornim normama kao njihova europska konkurencija.
STOCKHOLM - Švedska je u utorak revidirala naviše prognozu gospodarskog rasta u 2010., na 4,8 posto, jer se pokazalo da ta skandinavska zemlja brže izlazi iz recesije no što je Vlada u Stockholmu očekivala. U prethodnoj prognozi Stockholm je očekivao rast BDP-a u visini 4,5 posto. Ministar financija Anders Borg kazao je da je švedski oporavak potaknut povećanjem domaće i inozemne potražnje. Istodobno je revidirao naniže prognozu rasta u 2011., na 3,7 posto, sa 4,0 posto prognoziranih u kolovozu. Stopa nezaposlenosti trebala bi u ovoj godini iznositi 8,4 posto, a u idućoj kliznuti na 8,0 posto. Nove su brojke objavljene u utorak u sklopu prvog prijedloga proračuna za 2011. koji je vlada desnog centra predstavila nakon pobjede na izborima.
KAIRO - Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u utorak je neznatno povisila prognozu rasta potražnje za naftom u ovoj i sljedećoj godini, istaknuvši pritom da je veliki dio toga rasta vezan uz gospodarski rast Kine, budući da svjetsko gospodarstvo i dalje muku muči s izlaskom iz recesije. OPEC je prognozirao da će potražnja za naftom dosegnuti 85,59 milijuna barela dnevno u 2010. i 86,64 milijuna barela dnevno u 2011. Pritom bi potražnja u ovoj godini trebala rasti za 1,13 milijuna barela dnevno, u odnosu na ranije prognoziranih 1,05 milijuna barela. U 2011. potražnja bi trebala rasti za 1,05 milijuna barela dnevno, čime je potvrđena važeća prognoza. Rast potražnje u ovoj godini temelji se na nešto snažnijem gospodarskom rastu u prvoj polovini godine, koji su potaknule poticajne mjere, ističu u OPEC-u. Tema neizvjesnog gospodarskog oporavka dominirat će i sastankom OPEC-a u četvrtak u Beču. Sudeći po izjavama njihovih dužnosnika, ne očekuju se nikakve promjene proizvodne politike.
LONDON - Euro je u utorak oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta budući da su se ulagači odlučili na dobitonosne prodaje uoči objave službenih bilješki s prošlog sastanka monetarnog povjerenstva američke središnje banke Fed. Euro je tako oslabio prema dolaru na 1,3802 dolara. Izgubio je na vrijednosti i prema jenu, te se njime trgovalo po 113,22 jena. Dolar je također bio u minusu prema japanskoj valuti, kliznuvši na 82,03 jena. Zadržao se ipak iznad najniže razine u 15 godina, koju je zabilježio u ponedjeljak. "Američki dolar počeo se oporavljati nakon gubitaka u posljednjih nekoliko tjedana zbog bojazni ulagača da je, unatoč negativnim čimbenicima, njegov pad ipak bio presnažan i prenagao", tumači analitičar CMC Marketsa Michael Hewson. "Fokus je na objavi najnovijih službenih bilješki sa sastanka monetarnog povjerenstva Feda radi boljeg uvida u bančino razmišljanje o dodatnim poticajnim mjerama", dodaje Hewson.