FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZSE: kronična nestašica poticajnih vijesti

ZAGREB, 15. listopada 2010. (Hina) - Uz kroničnu nestašicu pozitivnih gospodarskih vijesti, na Zagrebačkoj je burzi i danas vjerojatan nastavak stagnacije, dok se na svjetskim tržištima nove smjernice očekuju od podatka o američkoj maloprodaji i poslovnim rezultatima General Electrica.

Od 11 analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u Hininoj anketi, njih 7 danas očekuje stagnaciju Crobexa, 2 porast, a 2 pad.

Crobex indeks jučer je oslabio 0,34 posto, na 1.891 bod, a Crobex10 0,61 posto, na 995 bodova.

Redovni promet iznosio je 33,6 milijuna kuna, što je otprilike 20 milijuna više nego prethodnoga dana.

To se ponajviše zahvaljuje prometu dionicama Exportdrva od 20,8 milijuna kuna. Kako su izvijestili iz te tvrtke, jučer je otkupljeno 35.000 vlastitih dionica, što čini 24,3 posto udjela u temeljnom kapitalu, tako da Exportdrvo u svom trezoru sada ima 45.790 vlastitih dionica, što čini 31,8 posto udjela u kapitalu.

„Na domaćem tržištu kapitala i nadalje nema pozitivnih vijesti, pa je i danas izgledna stagnacija Crobexa, uz niske promete. Na svjetskim burzama, pak, nove smjernice očekuju se od podatka o američkoj maloprodaji i poslovnog izvješća General Electrica, a vidjet ćemo hoće li domaće tržište imati snage pratiti vanjska kretanja“, kaže Maja Bešević, portfelj menadžerica u Podravskoj banci.

Od domaćih makroekonomskih pokazatelja, Državni zavod za statistiku objavit će danas izvješće o kretanju cijena na malo u rujnu, koje će, procjenjuje se, pokazati da se inflacija probila iznad razine od 1 posto.

Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje da su u rujnu potrošačke cijene bile između 1 i 1,6 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec. U prosjeku, očekuju inflaciju od 1,3 posto, što bi bila njezina najviša razina u ovoj godini.

A na Wall Streetu, po prvi puta nakon dugog niza godina, u jeku sezone objava financijskih izvješća kompanija u fokusu investitora nisu ni poslovni rezultati, ni makroekonomski pokazatelji, nego skandal u američkim bankama, dodaje Bešević.

Naime, u četvrtak su vodeći američki indeksi pali zbog snažnog pritiska na dionice banaka, što je posljedica otvaranja istrage o mogućim nezakonitostima u ovrhama nad kućama, koje bi mogle skupo koštati banke.

Cijene dionica banaka oštro su pale jer ulagači strahuju da će banke skupo platiti moguće nezakonitosti u provođenju ovrha nad kućama. Istraga o tome provest će se u svih 50 država SAD-a jer su neki zaposlenici u najvećim bankama priznali da su mjesečno odobravali na tisuće ovrha. Premda tvrde da su svi podaci u sudskim spisima točni, priznali su i da ih nisu pomno provjeravali.

Na azijskim burzama jutros su cijene dionica blago pale, dok je na europskim burzama trgovanje započelo s blagim cjenovnim dobitcima.

„Iako nam u proteklih tjedan dana pristižu nešto lošiji američki pokazatelji, počevši u prošli petak s razočaravajućim izvješćem o zaposlenosti u SAD-u u rujnu, na Wall Streetu je u tome razdoblju nastavljen pozitivan trend, i to ponajviše zbog očekivanog popuštanja monetarne politike. Međutim, uslijed tih očekivanja, slabi tečaj dolara, a posljedično tome nastavlja se rast cijena sirovina i plemenitih kovina“, navodi Bešević.

Od početka rujna dolar je prema košarici valuta oslabio 7 posto, a jučer je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, pao na 76,54 boda, najnižu razinu od prosinca prošle godine.

Jutros se blago oporavio, no analitičari očekuju i daljnji pritisak na američku valutu.

Cijena zlata već nekoliko tjedana probija rekorde, jer ulagači, u strahu od inflatornog rizika, ulažu u tu plemenitu kovinu. Trenutno je cijena zlata 1.380 dolara za uncu.

Terminska cijena nafte s rokom isporuke za studeni drži se ispod 83 dolara za barel.

„Iz tehničke perspektive, na prvi otpor cijena nafte naići će na 84 dolara za barel“, ističe Bešević.

Na globalnom brodarskom tržištu, pak, u proteklih tjedan dana porasla je potražnja za brodskim prijevozom, pa je indeks vozarina sipkog tereta BDI u tom razdoblju ojačao otprilike 5 posto, na 2.769 bodova.

„Ovoga puta za rast potražnje za brodskim prijevozom, ponajviše cape-size brodovima, nije zaslužna samo Kina, nego i Japan, Europa i Južna Koreja. No, procjenjuje se da će ove godine ukupna nosivost svjetske flote biti povećana za 16 posto, a cape-size brodova za 23 posto, što će i dalje pritiskati vozarine na globalnom tržištu“, zaključuje Bešević.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙