Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošloga tjedna 1,03 posto, na 77,26 bodova, a u četvrtak je zaronio i na 76,90 bodova, najnižu razinu u posljednjih osam i pol mjeseci.
Pritom je prema europskoj valuti oslabio 1,08 posto, pa je tečaj eura skočio na 1,3930 dolara. U četvrtak se, po prvi puta nakon više od osam mjeseci, probio i iznad psihološki važne razine od 1,40 dolara.
U odnosu na japansku valutu, cijena dolara pala je 1,57 posto, na 81,90 jena, zaronivši po prvi puta nakon 15 godina ispod razine od 82 jena.
I euro je oslabio prema japanskoj valuti, za 0,48 posto, pa je njegov tečaj pao na 114,20 jena.
Dolar je pod pritiskom zbog toga što se očekuje da će slabi makroekonomski podaci u SAD-u navesti američku središnju banku na dodatno kvantitativno popuštanje monetarne politike kako bi potaknula brži oporavak gospodarstva.
Ta su očekivanja ojačala nakon što je u petak objavljeno da je u rujnu u SAD-u ukinuto 95.000 radnih mjesta, dok se očekivalo da će broj zaposlenih ostati nepromijenjen. Slabost tržišta rada onemogućuje oporavak potrošnje, a time i cjelokupnog američkog gospodarstva.
Slabljenje dolara prema jenu nije spriječila ni neočekivana odluka japanske središnje banke početkom tjedna o sniženju ključne kamatne stope u raspon od nula do 0,1 posto, s dosadašnjih 0,1 posto.
Bank of Japan najavila je i formiranje posebnog fonda za kupovinu imovine kako bi zaustavila jačanje jena i poduprla gospodarstvo.
Analitičari ipak smatraju da potezi BoJ-a ne mogu zaustaviti silazni trend dolara prema jenu jer zelenu novčanicu pritišće pad vrijednosti prinosa po američkim državnim obveznicama i očekivanja Fedova dodatnog kvantitativnog popuštanja.
Očekivalo se da bi središnja japanska banka u određenom trenutku mogla intervenirati na tržištu kako bi zaustavila jačanje jena, kao što je to učinila polovicom rujna, kada je tečaj dolara pao na 82,87 jena, no to se nije dogodilo.
Prema dolaru je prošloga tjedna osjetno ojačala i europska valuta. Snažan skok jedinstvene europske valute potaknula je informacija da središnje banke azijskih zemalja smanjuju portfelje u dolarima i kupuju eure. U Aziji već neko vrijeme monetarne vlasti nastoje diversificirati devizne rezerve i povećati imovinu u eurima.
Uz to, čelnici europske središnje banke prošloga su tjedna ostavili ključnu kamatnu stopu nepromijenjenu na 1 posto, što je pojačalo očekivanja da će američki Fed biti predvodnik agresivnijeg kvantitativnog popuštanja.
Slabljenje dolara potaknulo je u posljednje vrijeme rasprave o ratu valutama, s obzirom na pojačanu uznemirenost gospodarstava u nastajanju u vezi snažnog priljeva kapitala iz razvijenih gospodarstava.
Izravne intervencije na valutnim tržištima i očekivanje ubrizgavanja likvidnosti ponovno su usmjerili pozornost na pitanje globalnih neravnoteža o čemu se raspravljalo i na zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda ovoga vikenda u Washingtonu. No, bez konkretnijeg rezultata.