Izloženi crteži nastali su posljednjih godinu dana, a osim njih, prikazana je i njegova najnovija skulptura u gipsu inspirirana Meštrovićevim paviljonom u kojemu je danas Dom hrvatskih likovnih umjetnika.
Predsjednik HDLU-a Vatroslav Kuliš istaknuo je da Dušan Džamonja pripada vodećim umjetnicima druge polovice 20. stoljeća, čija djela pripadaju suvremenoj svjetskoj povijesti umjetnosti. Podsjetio je da je Džamonja diplomirao u Zagrebu na ALU 1951., a samostalno izlagao prvi put 1954. Važnost i vrijednost njegova rada potvrđena je brojnim počastima, nagradama i priznanjima, istaknuo je Kuliš.
Autor izložbe likovni kritičar Darko Glavan istaknuo je da se 1982. susreo s djelima Dušana Džamonje nakon izložbe u Klovićevim dvorima. Džamonja, dodao je, i danas radi s velikim elanom, a njegovi crteži podsjećaju na ekrane - djelo u nastajanju, što se može vidjeti i na ovoj izložbi. Glavan je zaželio da grad Zagreb dobije Džamonjinu donaciju jer je, kako je dodao, malo umjetnika poput Džamonje.
Istaknuo je da je Džamonja u nizovima crteža raznolikih dimenzija 40 x 30 cm, 60 x 40 centimetara, te 100 x 140 cm i 300 x 140 cm, demonstrirao sustavnost u razvijanju novih plastičnih koncepata i potvrdio da su ti radovi početak još jednoga intenzivnoga i raznolikoga stvaralaštva Dušana Džamonje.
Skulpturna maketa, odnosno sadrena instalacija postavljena u kružnu središnju prostoriju Meštrovićeva zdanja, ukazuje na to kako još uvijek nije dokinuta pupčana veza između Džamonjinih crteža i trodimenzionalnih ostvarenja. Taj se ciklus može shvatiti kao posebna cjelina unutar majstorova opsežnoga opusa, istaknuo je, među ostalim, Darko Glavan.
Izložbu je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a može ju se razgledati do 31. siječnja.