Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso je po dolasku na summit izrazio je očekivanje da će se voditi "plodna rasprava o proširenju".
"Nadam se da ćemo imati vremena za plodnu raspravu o tome zašto nam treba proširenje i zašto taj proces moramo voditi na način da ojačamo Uniju", rekao je Barroso.
Prema luksemburškom premijeru Jeanu-Claude Junckeru trebat će naći odgovor na pitanje "želimo li nastaviti s daljnjim proširenjem bez novog institucionalnog okvira ili želimo imati uređenu kuću s kojom se slažu svi njezini stanovnici".
Rasprava o proširenju vodit će se na temelju dokumenta Europske komisije o strategiji proširenja, koja sadrži poseban dodatak o integracijskim sposobnostima EU-a. U sklopu dijela zaključaka o proširenju bit će zasebni paragrafi o dvjema zemljama koje su pregovaračkom procesu, Hrvatskoj i Turskoj, te o zemljama zapadnog Balkana.
Prema nacrtu zaključaka koje je finsko predsjedništvo pripremilo za summit, EU bi trebao još jednom potvrditi da će se držati svojih obveza u pogledu pristupnih pregovora koji su u tijeku, a od zemalja kandidata tražit će se da se već u ranoj fazi procesa pozabavi s teškim pitanjima poput reforme pravosuđa i državne uprave ili borbe protiv korupcije. Europska unija očito na taj način želi izbjeći pogreške napravljene u prethodnom krugu proširenja, kada je primjerice pitanje korupcije postalo najvećom preprekom za ulazak nekih zemalja, jer je taj problem bio ostavljen tek za kraj procesa.
Europsko vijeće bi trebalo potvrditi da će "brzina pristupnog procesa ovisiti o rezultatima reformi u zemlji koja pregovora" te da će se Unija suzdržati od fiksiranja ciljnog datuma za pristupanje sve dok pregovori ne budu blizu završetka.
U nacrtu zaključaka stoji i da se kod brzine proširenja mora uzeti u obzir sposobnost Unije da primi nove članice. "Dok se Unija širi, uspješna europska integracija traži da institucije EU-a efikasno funkcioniraju i da se politike EU-a razvijaju i financiraju na održiv način", kaže se u nacrtu zaključaka.
Europsko vijeće trebalo bi još jednom potvrditi da zemlje zapadnog Balkana imaju europsku perspektivu. Međutim, u nacrtu zaključaka nema uopće naznaka kada bi Makedonija, koja ima kandidatski status, mogla dobiti datum početka pregovora. Što se tiče ostalih zemalja, u nacrtu zaključaka se navodi da ispunjavanje obveza iz SSP-a predstavlja bitni element da bi EU razmatrao aplikaciju za članstvo. U nacrtu zaključaka se navodi da bi Komisija trebala izraditi procjenu učinka u financijskom, ekonomskom, političkom i institucionalnom pogledu, koji bi imao ulazak svake od pojedenih zemalja kandidata ili potencijalnih kandidata.
Osim o proširenju, čelnici će raspravljati o mogućnosti efikasnijeg donošenja odluka u području pravosuđa i unutarnjih poslova i o migracijama.
Predsjedavajući Europskog vijeća, finski premijer Matti Vanhanen upoznat će svoje kolege o rezultatima konzultacija, koje je vodio posljednjih mjeseci o europskom ustavu. O tome se, međutim, ne očekuje rasprava, a pitanje ustava bit će glavni prioritet njemačkog predsjedništva, koje preuzima kormilo od Finske 1. siječnja.