Rasprava o proširenju vodit će se na temelju dokumenta Europske komisije o strategiji proširenja, koja sadrži poseban dodatak o integracijskim sposobnostima EU-a.
U sklopu dijela zaključaka o proširenju bit će zasebni paragrafi o dvjema zemljama koje su pregovaračkom procesu, Hrvatskoj i Turskoj, te o zemljama zapadnog Balkana.
Prema nacrtu zaključaka, Europsko vijeće, kojeg čine šefovi država ili vlada, podržat će zaključke o Hrvatskoj koje su ministri vanjskih poslova EU-a usvojili na svom zadnjem sastanku u ponedjeljak. U tim se zaključima navodi da je Hrvatska u zadnjih godinu dana učinila napredak, da su pristupni pregovori dobro krenuli te se Zagreb poziva da nastavi s radom na temelju dosad ostvarenih rezultata.
"Vijeće podsjeća da će u skladu s Pregovaračkim okvirom napredak u pristupnim pregovorima ovisiti o napretku Hrvatske u pripremama za pristup", stoji u zaključcima ministara vanjskih poslova i dodaje da posebnu pozornost treba posvetiti ubrzanju reformi u području pravosuđa i državne uprave, borbe protiv korupcije, ekonomskim reformama i ispunjavanju obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, posebice u dijelu koji se odnosi na državne potpore i na promet nekretninama za strance.
Ministri su Hrvatsku pozvali da nastavi s punom suradnjom s Haškim sudom i da posveti dužnu pozornost dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji, uključujući i potrebne napore na iznalaženju rješenja za otvorena bilateralna pitanja, posebice granične sporove.
Što se Turske tiče, ministri su dogovorili djelomično zamrzavanje pregovora zbog odbijanja Ankare da normalizira odnose s Ciprom. To je omogućilo razdvajanje hrvatskog i turskog pristupnog procesa, koji je do sada tekao paralelno, što je objektivno usporavalo hrvatske pregovore.
Finsko predsjedništvo očekuje da će dogovor o turskim pregovorima postignut na ministarskoj razini omogućiti opću raspravu o proširenju te da neće biti još jednog kriznog summita o Turskoj.
Prema nacrtu zaključaka koje je finsko predsjedništvo pripremilo za summit, EU bi trebao još jednom potvrditi da će se držati svojih obveza u pogledu pristupnih pregovora koji su u tijeku, a od zemalja kandidata tražit će se da se već u ranoj fazi procesa pozabavi s teškim pitanjima poput reforme pravosuđa i državne uprave ili borbe protiv korupcije.
Europska unija očito na taj način želi izbjeći pogreške napravljene u prethodnom krugu proširenja, kada je primjerice pitanje korupcije postalo najvećom preprekom za ulazak nekih zemalja, jer taj problem bio ostavljen tek za kraj procesa.
Europsko vijeće bi trebalo potvrditi da će "brzina pristupnog procesa ovisiti o rezultatima reformi u zemlji koja pregovora" te da će se Unija suzdržati od fiksiranja ciljnog datuma za pristupanje sve dok pregovori ne budu blizu završetka.
U nacrtu zaključaka stoji i da se kod brzine proširenja mora uzeti u obzir sposobnost Unije da primi nove članice.
"Dok se Unija širi, uspješna europska integracija traži da institucije EUa-a efikasno funkcioniraju i da se politike EU-a razvijaju i financiraju na održiv način", kaže se u nacrtu zaključaka.
Europsko vijeće trebalo bi još jednom potvrditi da zemlje zapadnog Balkana imaju europsku perspektivu. Međutim, u nacrtu zaključaka nema uopće naznaka kada bi Makedonija, koja ima kandidatski status, mogla dobiti datum početka pregovora. Što se tiče ostalih zemalja, u nacrtu zaključaka se navodi da ispunjavanje obveza iz SSP-a predstavlja bitni element da bi EU razmatrao aplikaciju za članstvo.
Osim o proširenju, čelnici će raspravljati o mogućnosti efikasnijeg donošenja odluka u području pravosuđa i unutarnjih poslova i o migracijama. Predsjedavajući Europskog vijeća, finski premijer Matti Vanhanen upoznat će svoje kolege o rezultatima konzultacija, koje je vodio posljednjih mjeseci o euroropskom ustavu. O tome se, međutim, ne očekuje rasprava, a pitanje ustava bit će glavni prioritet njemačkog predsjedništva, koje preuzima kormilo od Finske 1. siječnja.
(Hina) xsv ydj