Prema nedavno objavljenoj studiji Ureda, hrvatski građani kotiraju prilično dobro prema korištenja interneta, pa za prosjekom 25 država članica Europske unije zaostaju za samo četiri postotna boda u općem korištenju, dok su u redovitom pristupanju nešto slabiji bilježeći razliku od osam postotnih bodova.
Ispitivanje hrvatskih tvrtki u segmentu nefinancijskih poduzeća s 10 ili više zaposlenih pokazalo je da one prihvaćaju nove informacijsko-komunikacijske tehnologije, ali i da ih nedostatno koriste. Također, studija je pokazala da u korištenju suvremenih računalnih komunikacija u Hrvatskoj prednjače banke te da hrvatski zaposlenici koriste internet u većoj mjeri od europskog prosjeka.
Prema WEF-ovom izvješću, Danska je najkonkurentnija ekonomija po kriterijima Europske unije za mjerenje napretka u provedbi 'lisabonskih ciljeva', a slijede je Finska, Švedska, Nizozemska i Njemačka.
Napredak zemalja u WEF-ovoj analizi mjeri se kroz razvoj informacijskog društva, područja za inovacije i istraživanja, liberalizaciji, razvoju umrežene industrije, učinkovitih i integriranih financijskih usluga, unapređivanje poduzetničkog okruženja, stupnju socijalne uključivosti i poboljšanje održivog razvoja.
Među zemljama kandidatima, Hrvatska i Turska postižu bolje rezultate u mnogim područjima od Bugarske i Rumunjske koje će 1. siječnja 2007. postati nove članice EU, a što je još značajnije, rezultati Hrvatske i Turske bolji su i od nekih sadašnjih članica EU, poput Poljske, kaže se u izvješću.