Istaknuvši da su kao vodeća strukovna ustanova obvezni reagirati na izjavu investitora koji su izgradnju HE "Lešće" prikazali kao općekoristan projekt, upozorili su da će gradnja akumulacijskog jezera utjecati na tu turističku atrakciju. Ogorčeni su i što se takav projekt uopće izvodi a da struka uopće nije pitana, jer bi njezino mišljenje o tom projektu sasvim sigurno bilo krajnje negativno.
"Hrvatska želi razvijati turizam ne samo na moru nego i u unutrašnjosti, no što će ostati nastavi li uništavati takva prirodna bogatstva kakvo je dolina Dobre"?, pitaju u Institutu za turizam i dodaju da se hrvatski turizam najvećim dijelom temelji na prirodnim ljepotama.
"Kanjon rijeke Dobre jedinstven je prirodni krajolik i golemo bogatstvo te moguće veliko turističko odredište upravo zato što je prirodan", navode u Institutu. Ističu da se "turizam ne razvija oko umjetnih akumulacija, jer ekološki osviještene suvremene turiste ne privlače opustošeni prostori, a velike promjene vodostaja onemogućuju turističku djelatnost na ionako neprivlačnoj betoniranoj obali".
Strategija izgradnje akumulacije tako da se potpuno onemoguće druge gospodarske djelatnosti (turizam, poljoprivreda, šumarstvo i t.d.) te da se nepovratno uništi vrijedan i poseban ekosustav daje naslutiti da nije u skladu ni s održivim razvojem ni s temeljnim dokumentima kao što je Deklaracija o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj.
"Studija utjecaja na okoliš HE na Dobri izrađena je još 80-ih godina prošlog stoljeća, kad su vrijedili znatno niži kriteriji zaštite okoliša nego danas, a uz to je posve nedostupna javnosti i stručnjacima", navodi Institut za turizam i poziva odgovorne da taj dokument učine pristupačnim, na što su i zakonom obvezni.
Institut za turizam poštuje činjenicu da su za razvoj nužni novi izvori energije, no drže da se ona može i drukčije proizvoditi i učinkovitije trošiti.