U intervjuu za taj list, bugarski ministar gospodarstva i energetike Roumen Ovcharov kazao je kako će doći do pada izvoza električne energije s dosaašnjih 7,6 milijardi kilowatsati na oko 1,5 milijardu, što bi zemljama u regiji moglo donijeti nestašice struje u zimskome razdoblju.
"S jedne strane došlo je do snažnog rasta domaće potražnje za električnom energijom, dok s druge dolazi do snažnog smanjenja proizvodnje zbog poštivanja uvjeta za priključenje EU-u", kazao je on.
Najviše će biti pogođene Albanija i Crna Gora, koje pate od kroničnih nestašica električne energije izazvanih rastom potražnje i odsustvom ulaganja u nove proizvodne kapacitete. Redukcije u vrijeme najveće potražnje prijete i Grčkoj i Srbiji.
Višak proizvodnih kapaciteta nuklearke Kozloduy od Bugarske je učinio najvećeg dobavljača električne energije u regiji jugoistočne Europe, koji je podmirivao 80 posto manjka opskrbe u toj regiji u prošloj godini.
Bugarska nije previše sretna zbog inzistiranja EU-a da jedinice broj tri i četiri te nuklearne elektrane, ukupnog kapaciteta 880 megawata, moraju biti zatvorene iz sigurnosnih razloga. Dvije najstarije jedinice te nuklearke, sagrađene još u 1970-tima, bile su zatvorene već prilikom samog pokretanja pregovora te zemlje oko ulaska u EU.
Izgubljene će kapacitete nadoknaditi nova elektrana, kapaciteta 670 megawata, koju na jugoistoku te zemlje gradi američki AES na pogon lignita.
No, Bugarska je unatoč zatvaranjima u Kozloduyu usmjerena na budućnost u nuklearnoj energiji. Sofija je prošloga mjeseca odabrala međunarodni konzorcij na čelu s Atomstroyexportom - ruskom nuklearnom tvrtkom u kojoj Gazprom posjeduje 45-postotni udjel - za izgradnju četiri milijardi dolara vrijedne nuklearne elektrane na otoku Belene na rijeci Dunav.
Ostali partneri u tome konzorciju su njemački Siemens te francuska Areva. Projekt predviđa gradnju dviju jedinica kapaciteta tisuću megawata, s očekivanim životnim vijekom od 60 godina.