FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Predsjednik Bush otputovao na summit NATO-a u Rigu

WASHINGTON,27. studenoga 2006.(Hina) - Američki predsjednik George W. Bush otputovao je u ponedjeljak iz Washingtona u posjet Estoniji, prije summita NATO-a u Rigi u Latviji, na kojem će od saveznika zatražiti da povećaju izdvajanja za obranu, aktivnije pridonesu operacijama u Afganistanu te podrže političku i vojnu transformaciju Saveza kako bi mogao odgovoriti na globalne izazove sigurnosti u 21. stoljeću.
WASHINGTON,27. studenoga 2006.(Hina) - Američki predsjednik George W. Bush otputovao je u ponedjeljak iz Washingtona u posjet Estoniji, prije summita NATO-a u Rigi u Latviji, na kojem će od saveznika zatražiti da povećaju izdvajanja za obranu, aktivnije pridonesu operacijama u Afganistanu te podrže političku i vojnu transformaciju Saveza kako bi mogao odgovoriti na globalne izazove sigurnosti u 21. stoljeću.

Nakon sudjelovanja na summitu NATO-a, Bush će se u srijedu i četvrtak u Amanu sastati s iračkim premijerom Nurijem Al Malikijem, i jordanskim kraljem Abdullahom II., u sklopu pojačanih napora američke administracije da pridonese stabilizaciji prilika na Bliskom istoku.

Uoči odlaska iz Washingtona američki potpredsjednik Dick Cheney izvijestio je Busha o svom subotnjem posjetu Saudijskoj Arabiji, izjavio je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Gordon Johndroe.

Jordan je, po njegovim riječima, odabran za mjesto sastanka Bush-Maliki kao "snažan saveznik ne samo u ratu protiv terorizma već i u obnovi Iraka".

Kralj Abdullah II. upozorio je u nedjelju da Bliskom istoku, ako se nešto odlučno ne poduzme, u 2007. prijete "tri građanska rata" u Iraku, Libanonu uz desetljetni izraelsko-palestinski sukob.

The New York Times u ponedjeljak izvješćuje kako dvostranačka skupina koju vodi bivši državni tajnik James Baker, u nacrtu prijedloga nove američke strategije u Iraku preporuča "agresivniju diplomaciju u regiji, uključujući i razgovore s Iranom i Sirijom".

Na summitu NATO-a Bush će izvršiti pritisak na saveznike kako bi jače financijski i vojno pridonijeli Savezu, posebno misiji u Afganistanu gdje NATO-trenutačno ima 32.000 vojnika, te ublažili "nacionalna ograničenja" koja imaju njihovi kontigenti u misiji ISAF-a, najavili su dužnosnici administracije.

Dok SAD za obranu izdvaja 3,7 posto BDP-a, većina članica NATO-a izdvaja manje od dva posto BDP-a, primjerice Njemačka 1,4 posto a Kanada 1,1 posto.

Povećanje izdvajanja "apsolutno je nužno za uspjeh u modernom ratovanju i modernim mirovnim misijama", ocijenio je državni podtajnik Nicholas Burns.

Predsjednik Bush također će pozvati na razvoj globalnog partnerstva NATO-a s nečlanicama kao što su Australija, Japan i Južna Koreja.

Afganistan će biti središnja tema summita u Rigi jer je NATO preuzeo odgovornost za sigurnost cijele zemlje.

"Za nas je Afganistan pitanje broj jedan", izjavio je Burns.

"Sada je najvažnije osigurati da Savez ostane predan toj misiji, važnoj ne samo za Afganistan već i za sigurnost Zapada", izjavila je Judy Ansley, direktorica za europske poslove Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.

Zapovjednik snaga NATO-a, general James Jones, upozorio je prošloga tjedna da je rujanski zahtjev članicama za dodatnih 2.500 vojnika, te aviona i helikoptera za Afganistan ostao bez odgovora.

Predsjednik Bush zatražit će od saveznika da ublaže ograničenja koja njihovim vojnicima priječe veći angažman u Afganistanu, kakav primjerice imaju Italija, Francuska, Španjolska, Francuska i druge zemlje.

Nacionalna ograničenja, po Burnsovim riječima, priječe zapovjednike da raspoređuju snage tamo gdje se za to ukaže potreba.

Teret borbi s talibanima na jugu zemlje za sada snose snage SAD-a, Velike Britanije, Nizozemske i Kanade, dok primjerice Njemačka odbija zahtjeve da se njezini vojnici rasporede na jugu.

Summit u Rigi neće biti summit proširenja i na njemu se neće dijeliti pozivnice u članstvo zemljama kandidatima, no bit će im upućen jedan "kredibilan signal o izgledima za dobivanje pozivnice za članstvo", ocijenio je dr. Simon Serfaty, visoki savjetnik Programa za Europu Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), "think-tanka" iz Washingtona.

Postoje i mišljenja da će u Rigi prevladati one članice koje se protive skorom proširenju, te da će se u zaključcima samo reafirmirati politika otvorenih vrata.

No zagovornici proširenja dugoročno će pobijediti i na idućem summitu 2008. vjerojatno će Hrvatska, Makedonija i Albanija ako ne i neke druge zemlje biti pozvane u članstvo, smatraju neki analitičari.

Hrvatska bi na summitu trebala imati zagovornika i u američkom predsjedniku Bushu, koji je nakon nedavnog sastanka s premijerom Ivom Sanaderom u Bijeloj kući obećao da će se u Rigi zauzeti za primanje Hrvatske u NATO 2008.

"Predsjednik Bush je rekao da podržava Hrvatsku za članstvo u 2008.", podsjetio je Nicholas Burns na brifingu uoči summita u Rigi.

Važan dio rasprave na summitu bit će posvećen i "transformaciji" kroz koju bi Sjevernoatlantski savez preuzeo globalnu ulogu, kakvu u praksi već ima u Afganistanu, pri čemu bi važnu ulogu imalo i partnerstvo s nečlanicama - Australijom, Japanom, Južnom Korejom, Finskom i Švedskom.

No transformacija koju zagovara SAD, također ima svoje protivnike, koji strahuje da NATO time postaje instrumentom američke vanjske politike. Francuska ministrica obrane Michele Alliot-Marie ocijenila u "Le Figarou" da bi "globalno partnerstvo značilo slanje loše političke poruke da se radi o kampanji Zapada protiv onih koji ne dijele naše ideje", te kako bi dalo predtekst onima koji promiču tezu o sukobu civilizacija.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙