"Vojnici su dobili rat, a povjesničari bi u vrijeme mira trebali biti generali koji će reći što je to istina o Domovinskom ratu, ne srpska, ne svjetska, pa čak ni hrvatska, već povijesna istina", istaknuo je Milan Kruhek, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest. Dodao je kako danas postoje čitave "manufakture laži" o novijoj povijesti Hrvatske, a na stručnjacima je da ih otkriju i suprotstave im se.
Hrvatski institut za povijest je 2001. pokrenuo projekt "Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat (1991.-1995.-1998.)", u okviru kojeg je organiziran današnji skup.
"Do tada se nitko sustavno nije bavio poviješću nakon 1950., a još manje novijom poviješću", rekao je Zdenko Radelić, voditelj tog projekta, napomenuvši da je bilo poteškoća u okupljanju tima zbog osjetljivosti i ispolitiziranosti teme.
Radelić je govorio i o drugim otežavajućim okolnostima koje prate njihova istraživanja, među kojima je i ona, kako je rekao, da smo svi svjedoci tog vremena.
"Najviše kritika na naš rad događa se kad se pojedinačna iskustva i subjektivni dojmovi izdvajaju iz konteksta i podižu na razinu historiografije", naglasio je Radelić.
James J. Sadkovich, povjesničar iz SAD-a, govorio je o temi "Franjo Tuđman i problemi stvaranja hrvatske države", predloživši nekoliko izmjena onoga što je o toj temi napisano i promicano u proteklih 15 godina.
"Revidirati ono što je prethodno napisano i promicano normalno je za povjesničare", rekao je, dodavši kako teorije po kojima je Tuđman vodio dvostruku politiku, odnosno da je sa Slobodanom Miloševićem skovao urotu o podjeli BiH, temelje se na ključnom nerazumijevanju njegovih ideoloških pogleda, njegova vođenja politike i stvarnosti koja je vladala tijekom 1990-ih.
"Tuđman je stalno težio uvjeriti hrvatske Srbe da s njim surađuju, ali nije želio srpskim pobunjenicima dati četvrtinu hrvatskog državnog teritorija. Također je težio zaštiti Hrvate izvan Hrvatske, a pripadnike hrvatskog iseljeništva želio je vratiti u domovinu", rekao je, ustvrdivši kako nije spletkario kako bi uništio BiH.
Po Sadkovichevim riječima Tuđman je svojim glavnim ciljevima proglasio stvaranje suverene Hrvatske i njezinu reintegraciju u Europu, pri čemu je prepoznao prepreke koje stoje na putu ostvarenja tih ciljeva.
"Nepristrana raščlamba Tuđmanove politike pokazuje da je puno više težio političkim i diplomatskim rješenjima, a vojne je akcije poduzimao nevoljko", istaknuo je Sadkovich.
Na skupu sudjeluju povjesničari, politolozi, pravnici i sociolozi iz Hrvatske i inozemstva. Izlagat će, među ostalim, o demografskim prilikama početkom 90-ih, o socijalnoj konstrukciji pobune Srba u Hrvatskoj, o odnosima BiH, o Hrvatima u opkoljenom Sarajevu i o predizbornoj kampanji u Hrvatskoj 1990. u svjetlu hrvatskog i srpskog novinstva.
Među dvadesetak predavača su Dražen Živić, Ozren Žunec, Damjan Guštin, Jakša Raguž, Mario Kevo, Albert Bing, Ksenija Turković.
U sklopu skupa, u petak će biti predstavljena knjiga "Hrvatska: stvaranje države (1990.-1998.)" s rezultatima rada projekta "Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat (1991.-1995.-1998.)".