U tijeku petodnevna skupa osim arheologa o toj će temi govoriti biogenetičari, mineralozi, genetičari i kemičari čime će, kako je danas istaknuto, "suvremena znanost pomoći arheologiji u svim vidovima njezina razvoja".
"Vinogradarske kulture svoje poznato podrijetlo vjerojatno temelje još u 4. tisućljeću prije Krista. Sumerski tekst o trsju vinove loze govori kako se ona sadila i terasasto natapala u Mezopotamiji, u Palestini se loza razvodila po drveću i kolcima, a u Egiptu su uzgajani kraljevski vinogradi na lukovima od loze", istaknula je voditeljica Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju "Brijuni-Medulin", organizatora skupa, dr. Vesna Girardi-Jurkić otvarajući savjetovanje.
Dodala je kako se tada nakon berbe proizvodilo vino koje se pročišćivalo kroz laneno platno i ulijevalo u keramičke amfore zatvarane keramičkim čepovima, pečaćenim smolom. Tako obrađeno vino pospremano je u hladne podrume, objasnila je.
Po njezinim riječima maslinarstvo je također jedna od najstarijih poljoprivrednih grana jer su maslina i ulje od antičkog doba bili u uporabi kao hrana i svakodnevna namirnica, o čemu govore reljefi na spomenicima i pisani antički izvori. Ustvrdivši kako pradomovina masline nije mogla biti mnogo istočnije od obala Sredozemlja, dodala je kako se smatra da je iz Palestine bila uvezena u Egipat, a zatim na grčke otoke i Peleponez.
"Ovogodišnja tema pobudila je veliko zanimanje znanstvenika jer obuhvaća uzgoj masline i loze na sredozemnom području, ali i u srednjoj te dijelom sjevernoj i zapadnoj Europi", zaključila je Girardi-Jurkić.
Savjetovanje se tradicionalno održava pod pokroviteljstvom UNESCO-a.