Studiju je izradio tim znanstvenika pod vodstvom komunikologa Thomasa Schnedlera s Hamburškog sveučilišta, a objavljena je ovog tjedna pod naslovom "Zamka sadržaja. Novinarstvo u svijetu digitalnih medija".
Na temelju intervjua sa stručnjacima i opširnih istraživanja komunikolozi predviđaju četiri tendencije. Prvo će kod odabira i oblikovanja tema sve veću ulogu igrati emocionalnost. S tim u svezi se očekuje i pojačana personalizacija apstraktnih pitanja. Kao drugo se očekuje da će bi se s novim tehničkim mogućnostima kao što je tv preko mobitela mogle nametnuti i specifične kratke forme emisija odnosno medijskih sadržaja. Dominirati će plakativne i sve simplificiranije informacije koje se mogu vrlo brzo apsorbirati, te zabavni sadržaji.
Mnogi medijski operateri strahuju da od sve većeg utjecaja marketinga i oglašavanja u ukupnoj medijskoj ponudi. A na četvrtom se mjestu raspravlja o tome ne bi li se amaterski novinarski prilozi mogli uklopiti ne samo u privatne televizije nego i u javne.
U studiji se kritizira i općeniti pojam "content" odnosno "sadržaj" koji se koristi za programe svih vrsta: "Jedni pišu solidno istražene i tematski široko položene članke, proizvode profesionalne radijske priloge ili skupe televizijske reportaže ili dokumentarne emisije, a drugi pod tim podrazumijevaju amaterske video snimke, igre za downloadiranje, jinglove, PR-obavijesti ili muzičke filove". Često se ne razmišljajući koristi isti pojam tako da nema razlike između ozbiljne vijesti s jedne strane i komercijalnih ili amaterskih proizvoda s druge strane, upozorava studija.
Mnogi od ispitanika vide opasnost digitalnog cijepanja društva na obaviještene, verzirane korisnike i neobavještene i neuke (ne)-korisnike. "Mnogi se korisnici neće više ni truditi kako bi našli ozbiljan medij koji nudi važne i cjelovite vijesti i informacije, nego će se zadovoljiti s onim što se lako nalazi, lako razumije, što je do krajnosti simplificirano i personalizirano", upozorava direktor Hessenskog radija Helmut Reitze.